Katarakta ili siva mrena predstavlja zamućenje prirodne leće oka koja se anatomski nalazi iza šarenice i zjenice. Siva mrena predstavlja najčešći uzrok pada vida kod ljudi starijih od 40 godina te je vodeći uzrok sljepoće u svijetu.

Danas je mrena vrlo često stanje s obzirom da je životni vijek ljudi duži te je njena pojavnost češća od glaukoma, makularne degeneracije i dijabetičke retinopatije zajedno.

 Tri tipa zamućenja

Kad je riječ o kataraktama, važno je napomenuti da medicinski postoje tri tipa: subkapsularna, nuklearna i kortikalna katarakta.

1. Subkapsularna katarakta se razvija na stražnjoj plohi leće te najčešće nastaje kod dijabetičara i pacijenata koji su na terapiji kortikosteroidima.

2. Nuklearne katarakte predstavljaju zamućenje centralne zone leće i znatno pogoršavaju vid te su direktno povezane sa starenjem.

3. Kortikalne katarakte se obično razvijaju s periferije leće te sporo napreduju ka centru, stoga i vid bude duže pošteđen.

Pacijenti se često iznenade kada dođu na pregled i nađu im se početna zamućenja leće, jer se promjene vida zaista ne primijete na početku, pogotovo kada se gleda sa oba oka.

Prvi simptomi

Katarakte progrediraju uglavnom sporo i na početku tek neznatno zamućuju vid, tako da pacijenti često na početku i ne primijete da se nešto događa. Vremenom, kako se katarakta razvija, vid postaje mutniji te se pacijentima čini da gledaju kao kroz mutno staklo ili u zamrljanu sliku.

Pacijenti koji nose naočale počinju da ih stalno čiste, skidaju, i da se žale da im se dioptrija promijenila, ne shvatajući da se u biti pojavilo zamućenje leće unutar oka i da im promjena dioptrije ili stalno čišćenje naočala neće pomoći.

Također pacijenti mogu primijetiti da im se svjetlo lampe ili sunčeva svjetlost mogu činiti previše svijetlim i zasljepljujućim u odnosu na ranije. Stoga im i noćna vožnja može stvarati probleme, a česte su i promjene u bojama, koje se ne čine jasne kao prije.

Simptomi katarkte ovise i o vrsti zamućenja tako da nuklearna katarakta može dovesti do privremenog poboljašanja vida na blizinu, a kako katarakta napreduje to kratkotrajno poboljšanje vida se gubi. Subkapsularna katarkta ne daje značajnije simptome dok se ne razvije.

 Mogući uzroci

Iako je katarakta u velikom broju slučajeva vezana za starenje, postoje i drugi, sekundarni, tipovi katarakte. Sekundarna katarakta je povezana s glaukom, a može nastati i nakon određenih zahvata na oku, te se tada ta vrsta zove postoperativna katarakta. Moguća je i pojava katarakte nakon jakih povreda oka koja je označena kao traumatska katarakta.

Kongenitalna katarakta je zamućenje leće s kojim se dijete rodi ili se razvije vrlo brzo nakon rođenja. Ova vrsta katarakte je često toliko blaga da i ne dovodi do bilo kakvih problema s vidom, ali u slučaju da znatno ometa vid mora se operisati i ugraditi intraokularno sočivo.

Kod ljudi koji su izloženi radijaciji ii zračenju, što na poslu ili prilikom tretiranja drugih bolesti, može se razviti radijaciona katarakta.

Nikakvi lijekovi niti kapi ne mogu izliječiti karaktu. Progresija i napredovanje zamućenja leće može se usporiti pravilnom zaštitom, nošenjem sunčanih naočala ili šešira koji će zaštititi oči od sunca, jer je naučno dokazano da sunce ubrzava razvoj mrene.

Jedini lijek – operacija

Kako se katarakta razvija, pacijenti nastoje koristiti brojna različita optička pomagala da bi što više odgodili operaciju.

Tako se često koriste naočale za blizinu velike jačine, lupe, jače osvjetljenje pri čitanju i slična pomagala, s kojim su pacijenti kratkotrajno zadovoljni ali često traže oftalmološku pomoć jer nijedna korekcija nije zadovoljavajuća. Sve ove mjere mogu kratkotrajno olakšati simptome, ali ne mogu izliječiti uzrok bolesti.

Jedini način liječenja katarakte je operativno ostranjivanje unutrašnjeg sadržaja leće nakon čega slijedi ugradnja umjetnog intraokularnog sočiva u lećnu kapsulu.

Metoda se zove ultrazvučna fakoemulzifikacija i predstavlja zlatni standard u liječenju katarakte te je tokom godina zamijenila stare metode intrakapsularne i ekstrakapsularne lećne ekstrakcije. Relativno je bezbolna metoda koja značajno poboljšava vid i vraća kvalitet života i vida na nekadašnji nivo.

O uspješnosti ove metode govori podatak da je to najčešća izvođena operacija u Americi te se godišnje 3 miliona ljudi podvrgne ovom zahvatu i 9 od 10 ljudi vrati od 50 do 100 posto vidne oštrine.

Leće i naočale

Napredak nauke i tehnologije proizvodnje omogućava razvoj novih intraokularnih leća, bifokalnih i multifokalnih, koje omogućavaju pacijentu dobar vid ne samo na daljinu, već i na blizinu i na srednju udaljenost.

Intraokularne leće sadrže i filtere za zrake talasne dužine ultraljubičaste i plave boje za koje se smatra da dovode do oštećenja na retini.

Nakon potpunog oporavka oka od operacije potrebno je odrediti naočale za čitanje, u slučaju da se operacijom mrene implantira monofokalno sočivo koje rješava problem daljine.

Preporučuje se koristiti antirefleksna stakla sa zaštitom od zračenja kompjuterskog ekrana ili fotohromatska stakla koja na sunčevoj svjetlosti potamne.

Uspjeh operacije ovisi i o stanju očnoga dna. Ukoliko pacijenti imaju bolesti makule ili druga očna oboljenja, kao što je npr. glaukom, ishod operacije ovisi i o stepenu oštećenja makule i papile.

Kako spriječiti kataraktu

Prevencija katarakte je tema velikih debata u naučnoj zajednici. Postoje istraživanja koja povezuju prehrambene navike i razvoj katarakte. Jedna takva studija koja je trajala 10 godina zaključuje da visok unos vitamina E i karotenoida (zeaksantin i lutein) smanjuje rizik od nastanka katarakte.

Dobar izvor vitamina E su sjemenke suncokreta, bademi i špinat, dok su karotenoidi prisutni u špinatu, kelju i ostalom zelenom lisnatom povrću. U drugim studijama je zaključeno da vitamin C i omega 3 masne kiseline također smanjuju rizik.

Ono što svaki čovjek može raditi u cilju prevencije i brige za oči je da uvijek nosi sunčane naočale koje blokiraju UV zračenje. Također osobe koje su pušači trebale bi smanjiti ili, još bolje, prekinuti pušenje, jer duhanski dim utiče direktno na zdravlje oka i progresiju očnih bolesti.

Redovni oftalmološki pregledi za osobe koje su u rizičnoj dobi za razvoj katarakte trebali bi biti jednom godišnje. Tako će oftalmolog tačno pratiti razvoj i jačinu zamućenja leće te pravilno savjetovati o pravom trenutku za operaciju.

Operacija traje 20 minuta

Današnje moderne operacije ne zahtijevaju boravak niti ležanje u bolnici. Sama operacija mrene traje relativno kratko, oko 20 minuta, te nakon zahvata pacijent najčešće ide kući uz dogovor za kontrole.

Pacijent je dužan nakon operacije kapati antibiotsku i kortikosteroidnu terapiju po uputi operatora, da bi se spriječile sve moguće komplikacije.