Dijetoterapija osoba oboljelih od malignih bolesti mora se individualizirati u zavisnosti od toga o kojoj vrsti malignog oboljenja se radi, od stanja uhranjenosti bolesnika, usklađujući želje s medicinskim propisima i mogućnostima. Osnovna dijeta za oboljele od malignih oboljenja treba biti energetski i biološki punovrijedna, bogata bjelančevinama, mineralnim materijama i vitaminima. Treba da je lako svarljiva, manje masna i bez oštrih začina, a količina natrija svedena na minimum, rekla je Inga Marković, nutricionista JZU Bolnica “Sveti apostol Luka” u Doboju.

Smetnje u hranjenju

- Energetske potrebe planiraju se individualno u zavisnosti od toga je li bolesnik pokretan i koliko, kao i ima li apetit ili smetnje u hranjenju. Prema tome, osnovna dijeta može se lako modificirati tako što će se smanjivati (povećavati) unos vidljivih masnoća ili količine ugljikohidrata iz hljeba i tijesta, kao i slatkiša. Izbor pojedinih namirnica vrši se po mogućnosti u saradnji s bolesnikom, prema njegovim željama, ako ih iskazuje - kaže Marković.

Povraćanje i dijareja (proljev) su vrlo česta i neugodna zbivanja u liječenju malignih bolesti i suzbijaju se davanjem tečnih dijeta, hladnih napitaka koji kod većine bolesnika smiruje stanje te kompota i voćnih sokova, dok masna jela treba izbjegavati.

Unos vode

- Proljev se, osim lijekovima, odlično kontrolira davanjem rižine sluzi, pireom od svježe mrkve, pireom od jabuke, nemasnom supom, kuhanim i mljevenim mesom, a šećeri se eliminiraju iz ishrane. U slučaju opstipacije savjetuje se povećan unos tečnosti, hrane bogate biljnim vlaknima, ako za to nema kontraindikacija - navodi Marković.

Bolesniku treba savjetovati da poveća unos voća i povrća, kao i integralnih žitarica, osim u slučaju kad je ovakav način prehrane kontraindiciran. Meteorizam ili nadutost trbuha također je česta pojava, a bolesniku se tada savjetuje da se hrana dobro sažvaće ili izmiksa. Mahunarke se isključuju iz ishrane, a povećava unos vode.

Meso i riba

Birajte kvalitetne namirnice životinjskog porijekla i one koje imaju manju energetsku gustoću. Ograničiti unos crvenog mesa i, kada god je moguće, birati svježe meso peradi i ribu, radije nego mesne i riblje prerađevine. Izbjegavati sirovu ribu. Konzumirati ribu barem dva puta sedmično.

Žitarice, hljeb, tijesta

Konzumirati različite vrste žitarica i sjemenki. Tu spadaju ječam, heljda, proso, zob, integralna riža, integralni hljeb, peciva, ovsene pahuljice, krekeri i integralne tortilje.

Po mogućnosti birati proizvode koji ne sadrže ili sadrže u malim količinama natrij (kuhinjsku so ili druge dodatke) te ne upotrebljavati vještačka sredstva za dizanje tijesta (prašak za pecivo, soda bikarbona i sl.).

Jaja

Dobro je jesti svakodnevno bjelance od kokošijih jaja, a cijelo jaje od druge vrste 2-3 puta sedmično. Najbolje je jesti meko kuhano jaje te izbjegavati sirova ili tvrdo kuhana ili prženo na masti.

Voće i povrće

Konzumirati razno voće ili sokove od voća i povrća jer su izvor visoko vrijednih tvari. Cilj je pojesti najmanje tri komada voća na dan te kod glavnog obroka imati barem 1/3 tanjira napunjenu zelenim lisnatim povrćem (špinat, kelj, blitva, salata..).

Napici

Čaj je jedan od najsnažnijih izvora antioksidansa u prirodi. Sadrži antioksidanse iz skupine flavonoida, a posebno je bogat katehinima. Ovi spojevi pomažu neutralizirati kancerogene tvari i štite od oštećenja DNA koja uzrokuju nastajanje kancerogenih ćelija. Budući da tanini iz čaja sprečavaju apsorpciju željeza iz hrane, čaj ne bi trebalo piti uz obroke. Prednost treba dati zelenom čaju jer ima manje kofeina.