Sve više nutricionista, ljekara i naučnika šećer naziva tihim ubicom i biooružjem 21. stoljeća. Da je situacija i više nego ozbiljna, govori i činjenica da je od 2011. godine, prema izvještaju Crvenog križa, na svijetu više pretilih nego pothranjenih osoba. Riječ je o pravoj epidemiji pretilosti, zabilježenoj prvi put u historiji čovječanstva. Na alarmantnu situaciju upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Prevelike količine
Osim toga, novija istraživanja govore kako je šećer štetniji od masnoća po naše zdravlje, iako se decenijama smatralo drugačije. Zato se postavlja pitanje treba li nam šećer uopće, koliko je sigurno konzumirati ga i šta se dešava s organizmom kada se šećer u potpunosti izbaci iz prehrane.
Analize velikih studija sugeriraju kako unos šećera ne smije prelaziti 5 posto od ukupne dnevne energije koju dobivamo hranom. Za žene to je oko 25 grama i oko 35 grama za muškarce. Međutim, studije prehrambenih navika pokazuju da dnevno unosimo i do 10 puta više šećera.
- Kada govorimo o šećeru u kontekstu funkcioniranja ljudskog organizma, u prvom redu mislimo na glukozu koja se u organizam unosi putem hrane. Glukoza je najvažniji izvor energije za većinu živih organizama. Kao takva glukoza je neophodna za život i nalazi se na listi najvažnijih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije. Dakle, šećera se ne možemo u potpunosti odreći i u preporučenim količinama glukoza je esencijalna za normalno funkcioniranje organizma - rekao je dr. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog u Poliklinici „Kardiocentar“ Sarajevo.
Međutim, dodaje, problemi nastaju u situacijama kada se u tijelo unose prevelike količine šećera ili kada se uneseni šećer ne može normalno metabolizirati. Šećer se unosi na razne načine hranom i pićem.
Količina i vrsta
- Dugotrajno pretjerano unošenje šećera u prehrani dovodi do brojnih problema, koji u nekim zemljama svijeta dobivaju karakteristike epidemije i predstavljaju veliki zdravstveni problem. Najprije, prekomjerni unos šećera rezultira debljanjem, a debljina negativno utječe na zdravlje. Pretile osobe češće obolijevaju od srčanih bolesti i moždanog udara i imaju veći rizik od hipertenzije - kaže dr. Delić.
Nadalje, govori, povišen unos šećera opterećuje mehanizme metabolizma u tijelu i oni vremenom mogu početi popuštati. To najprije dovodi do tzv. inzulinske rezistencije, gdje ćelije slabije reagiraju na djelovanje inzulina. Stanje se vremenom može pogoršati i dovesti do šećerne bolesti, tj. dijabetesa. S druge strane, uvođenje dijete te zdrav način života mogu zaustaviti napredovanje bolesti, pa čak i vratiti organizam u normalno stanje.
- Dakle, šećer sam po sebi rijetko direktno dovodi do zdravstvenih problema, ali je indirektno, dovodeći do debljine, inzulinske rezistencije i dijabetesa, odgovoran za izuzetno veliki broj zdravstvenih problema današnjice. U situaciji kada nam je unos šećera, s jedne strane, neophodan za život, a, s druge strane, nepravilan unos šećera dovodi do niza zdravstvenih problema, vrlo je važno šećer unositi u tijelo na pravi način. Bitno je voditi računa o dvije stvari - količini i vrsti šećera koji unosimo - navodi dr. Delić.
Prehranom treba unositi šećer u prirodnom, neprerađenom obliku, a treba što više izbjegavati prerađene, tzv. bijele šećere, kao što su bijelo brašno, bijela riža, šećer kao dodatak hrani, gazirani sokovi, tjestenina od bijelog brašna...
Unos loše vrste
Pošto se šećer danas masovno dodaje u gotovo sve vrste industrijske hrane, kaže dr. Delić, većina ljudi nije ni svjesna koliko šećera zapravo pojede. Danas ljudi pojedu oko 75 kilograma šećera godišnje, dok je prije 200 godina unos bio samo kilogram. Dakle, šećer sam po sebi nije problem, problem nastaje kada se unose loše vrste šećera u pretjeranim količinama.
Bez negativnih posljedica
- Ako naglo prestanete jesti previše šećera i počnete se pravilno hraniti, jedući zdravu hranu u preporučenim količinama, nećete imati negativne posljedice po organizam - naprotiv. Naravno, može se ostaviti mjesta za povremeno konzumiranje manjih količina slatkiša, ali je bitno da prehrana ipak najvećim dijelom bude umjerena i zdrava - rekao je dr. Delić.
