Kako starimo, tako stare i naše oči. Nekom brže, nekome sporije, poslije četrdesete nam trebaju naočale za čitanje, kod nekoga se poslije 50. već počinje na oči navlačiti mrena. Druge, često ozbiljne promjene na očima nastupaju obično u 60-im godinama života.

Možda mislite da vam je vid dobar i oči zdrave, ali to ne mora biti tačno. Temeljit očni pregled jedini je način na koji se to može utvrditi. Mnogi 40-godišnjaci ne znaju da bi mogli vidjeti bolje s naočalama ili kontaktnim lećama.

Pored toga, mnoge očne bolesti – glaukom, dijabetična retinopatija ili makularne degeneracije vezane uz godine starosti ne daju nikakve znakove upozorenja.

Prošireni očni pregled je jedini način na koji možete otkriti ove bolesti u ranim stadijima, a oftalmolog je jedina osoba koja može odrediti kakvo je zdravlje očiju.

 Pogled u oči starijih ljudi

Zato je u tom periodu svima potreban temeljit pregled očiju. Oftalmološki pregled osobe starije životne dobi podrazumijeva:

- pregled vidne oštrine na daljinu i na blizinu,

- mjerenje očnog pritiska,

- detaljan pregled rožnice (suho oko ili distrofija),

- pregled na biomikroskopu šarenice i zjeničnog otvora. Zjenični otvor mnogo govori o načinu starenja oka te o cjelokupnom zdravlju kako oka tako i organizma.

- Pregled sočiva i to prednje i zadnje strane je obavezan.

- Na kraju se širi zjenica i detaljno pregleda očno dno. Pregled počinje analizom veličine, boje i prokrvljenosti glave optičkog živca i završava se pregledom makule. Žuta pjega ili makula je tačka najjasnijeg vida čovjeka. Zdrava makula je garancija zdrave centralne vidne oštrine.

Sa uvećanjem lupom i na biomikroskopu makula je mala rumena tačkica koja nema refleksa kod starijih ljudi, ali mora biti pravilna, simetrična u odnosu na drugo oko, puna, bez rupe, bez upalnih elemenata.

Zašto je bitan OCT pregled

Liječnik okom vidi samo površni dio unutarnje retine pa može uočiti krvarenje, meke (sive) eksudate koji su najčešće posljedica dijabetesa, visokog krvnog pritiska i još nekih bolesti.

Međutim, OCT aparat liječniku omogućava detaljnu analizu retine, njezine građe, debljine. OCT angografija daje detaljan prikaz krvnih sudova svih slojeva retine i horoida (sloja ispod retine koji je hrani).

Retina ili mrežnica je funkcionalno najvažniji dio oka. Njena je uloga primati svjetlosne podražaje, koje mijenja kompliciranim kemijskim procesom u električne impulse vođene dalje prema mozgu.

Za ispunjenje te uloge na mrežnici se nalaze slojevi od kojih svaki ima definiranu ulogu. To su čunjići i štapići koji kao vidne receptorske ćelije primaju svjetlosne podražaje. Dalje su to bipolarne i ganglijske ćelije od kojih nastaje vidni živac, koji vodi signale prema mozgu.

Starenjem se mijenjaju sve strukture očnoga dna pa se i očni živac stanjuje, prostor između njegovih vlakana se uvećava, ali ako su startna pozicija i zravlje tog živca dobri, starenje dolazi i prolazi neosjetno bez uticaja na kvalitet vida na daljinu i na blizinu.

Bolesti očnog živca

Bolesti optičkog živca kao što je glaukom, ishemične bolesti vezane uz štitnu žijezdu ili hipertenziju, degeneretivne bolesti kao multipla skleroza, upale živca, neurološke bolesti, bolesti mozga dovode do nepovratnih promjena i stanjenja koje u završnici dovode do atrofije glave optičkog živca.

Sreća je da su bolesti optičkog živca dosta rijetke. Pacijent ima mutnu ili zamućenu periferiju vidnog polja, stanje je progresivno, ali ne boli. Obično se javlja na oba oka.

Kako se vidno polje dva oka preklapa, bolest vidnog živca se uočava teško i takvi pacijenti obično dođu kada je kasno i kada je bolest napredovala. Važno je naglasiti i da je glaukom bolest koja u svojoj posljednjoj fazi dovodi do oštećenja očnog nerva.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju

S druge strane neke fiziološke promjene starenja u vidnom centru ili makuli pacijent primijeti vrlo rano ili na samom početku bolesti, ali se dešava da ih to ne navede da potraže liječničku pomoć.

Zato bi sve starije osobe trebale obratiti pažnju na sljedeće:

- pojava mrlje, fleke ili magle pred očima i to obično na jednom oku. Mrlja se ne miče, a pacijenti često peru stakla na naočalama ili idu optičaru misleći da im treba jača dioptrija.

- često je ovo stanje zamaskirano mrenom pa se obično čeka da mrena „sazrije„ pa da se operiše kako bi se vid vratio i oko progledalo.

- krivljenje slike, ispadanje slova u riječi tokom čitanja ili ispadanje cijele riječi te dvostruki ili trostruki redovi prilikom čitanja,

- umanjen, kriv, uvećan dio teksta ili riječi prilikom čitanja,

- prilikom gledanja na daljinu predmeti se udvostruče ili zamagle,

- linije štoka ili fuga na pločicama se krive ili se oko izvora svjetlosti javlja oreol.

Ovo su samo neki od mogućih simptoma kojih ima onoliko koliko i pacijenata. Ukoliko se stanje ne popravlja (često mu uzrok može biti suho oko pa se primjenom umjetnih suza stanje samo od sebe popravi) potrebno je zatražiti pomoć oftalmologa.

 Dijabetična retinopatija

Naime, svaki sloj retine može biti mjesto patološkog procesa koji se može vezati za određenu boest. Najčešće su promjene retine kod šećerne bolesti kada se u unutarnjoj retini javljaju brojne mikroaneurizme, omčice malih krvnih sudova i anastomoze između dva unutarnja sloja retine.

Ta se patološka slika naziva mikrovaskularna angiopatska promjena (IRMA). Duboki slojevi retine su mjesto stvaranja i nakupljanja tekućine kod dijabetesa. Isto tako nakupljaju se depoziti, masti i kalcifikati koje nazivamo biomarkerima bolesne retine.

Zavisno od njihovog broja, veličine i lokacije u sloju retine liječnik bira terapiju najbolju za pacijenta i daje prognozu liječenja bolesti. Sve promjene srednjih dijelova retine liječe se antiVEGF terpijom, niskopražnim, žutim laserom i imaju dobru dugoročnu prognozu.

Makularna degeneracija – suha i vlažna

Vanjska retina i horoid su dijelovi očne pozadine koji stradaju kod vlažne makularne degeneracije. Na OCT vide se novoizrasle grančice tankih i bolesnih krvnih sudova koje jako brzo rastu i urastaju u unutarnju retinu. Nastaje degeneracija makule.

Čak 90 procenata makularnih degeneracija su suha forma. Karakteristika ove forme je sporo napredovanja i do samoga kraja dosta dobar i očuvan vid. Pacijenti sa suhom formom ne mogu čitati novine, ali mogu gledati televiziju, samostalno se kretati. Kvalitet života je dosta dugo očuvan.

Iz nekon razloga, najvjerovatnije kada se poremete oksidativni procesi retine, kada „glad“ ili ishemija retine predugo traje uz opštu hipo ili hipertenziju, dijabetes ili sklerozu, probija se brana do unutarnje retine, pucaju vrata i suha forma prelazi u vlažnu formu bolesti.

Tada treba reagirati agresivno i često u smislu injekcija koje „suše“ i uništavaju komplikaciju u smislu CNV ili neovaskularne mebrane. Radi se o tzv. Anti-VEGF injekcijama koje su izuzetno efikasne u sprečavanju rasta neželjenih membrana. Prije i poslije injekcija treba raditi pregled angiografijom da se utvrdi koliko i na koji način je lijek djelovao. Promjenu pacijent vidi već 24 sata nakon primljene terapije.

VAŽNO

1. Za suhu formu makularne degeneracije terapija nije potrebna. Savjetuju se multivitamini, sredstva za širenje krvnih sudova. Redovna kontrola interniste je isto tako poželjna.

2. Iako vlažna degeneracija, za razliku od suhe, uzrokuje brzi gubitak vida, lijekovi pod nazivom anti-VEGF (engl. anti-Vascular Endotheilal Growth Factor) smanjuju krvarenje i curenje tekućine ispod makule te poboljšavaju vid. Primjenjuju se kao injekcije u oko u lokalnoj anesteziji i nisu bolne.