Piše: Prof. dr. Muhamed Ajanović

Čišćenje zuba je izuzetno važno da bi se spriječili razvoj gingivitisa, odnosno upale zubnog mesa, ali i parodontitisa, tačnije upale potpornog tkiva zuba. Nažalost, svakodnevna oralna higijena, odnosno pranje i četkanje zuba ponekad nisu dovoljni.

Mehaničko četkanje

Zubni plak možemo opisati kao mekane naslage na površini zuba, a sastoji se od proteina iz pljuvačke, bakterija koje se normalno nalaze u ustima i produkta njihovog metabolizma. Dakle, riječ je o jednoj složenoj zajednici bakterija koje proizvode različite hemijske spojeve te tako privlače nove bakterije, pri tome stvarajući svojevrsni biofilm na površini zuba. Važno je napomenuti da zubni plak nije moguće odstraniti ispiranjem, već samo mehaničkim četkanjem zubnom četkicom i pastom za zube.

Ubrzo nakon čišćenja započinje novi ciklus odlaganja proteina iz pljuvačke i naseljavanja bakterija. Upravo zbog toga je važno redovno pranje zuba, jer, ako se zubni plak duže vrijeme ne ukloni s površine, zub počinje upijati minerale iz pljuvačke i pretvarati se u kamenac. Drugim riječima, zubni kamenac su tvrde naslage na zubima, nastale iz plaka zbog neredovnog pranja zuba.

Zubni kamenac je izrazito povoljan za naseljavanje novih bakterija i tako se stvara začarani krug. Problem je što te naslage kamenca više ne možemo ukloniti samo četkanjem već moramo posjetiti stomatologa da posebnim zvučnim i ultrazvučnim nastavcima očisti površinu zuba.

Bezbolna metoda

Profesionalno čišćenje zubnog kamenca u stomatološkoj ordinaciji preporučuje se barem jednom godišnje, a sve da bi se spriječili gingivitis i u krajnjem slučaju parodontitis, koji može dovesti do gubitka zuba. Riječ je o potpuno bezbolnoj i neinvazivnoj metodi.

Danas se često koristi i pjeskarenje kao način uklanjanja različitih pigmentacija, zubnog plaka s površine zuba i sprečava nastanak kamenca i s njime povezanog gingivitisa i parodontitisa. Nakon što se kamenac ukloni, izuzetno je važno ispolirati zube specijalnim četkicama i pastom da bi površina postala glatka, a zubi sjajni te kao takvi manje skloni ponovnom nakupljanju plaka i pigmentacija.

Gingivitis - upala mesa

Gingivitis je medicinski naziv za upalu zubnog mesa, a nastaje kao imunološki odgovor na bakterije u zubnim naslagama. Glavni simptom je krvarenje iz zubnog mesa, boja više nije svijetloružičasta, već tamnocrvena, te se može primijetiti i oteklina. Ako se ne liječi, upalna reakcija će se proširiti u dublje slojeve potpornih struktura zuba i tako nastaje parodontitis. Posljedica je uništenje kompleksnog potpornog tkiva (alveolarna kost, parodontni ligament, cement) zuba te stvaranje džepova i gubitak alveolarne kosti.

Dubinsko čišćenje ili kiretaža

Kada je riječ o gingivitisu, klasično čišćenje zubnog kamenca je obavezno u procesu liječenja. No, kada se upalna reakcija proširi na dublje slojeve parodonta, najčešće je potrebno dubinsko čišćenje ili kiretaža zuba.

To je postupak kojim otklanjamo nakupljeni plak, kamenac koji se stvorio na površini i ispod površine zubnog mesa u parodontnim džepovima. Kiretaža zuba može se raditi na pojedinom zubu ili na više njih po takozvanim kvadrantima.

Parodontitis i srce

Parodontitis je vodeći razlog gubitka zuba kod osoba starijih od 40 godina, ali nisu svi jednako podložni nastanku parodontitisa. Naime, postoje određeni faktori koji svakako pospješuju njegov nastanak, kao što su pušenje i nekontrolirani dijabetes.

Istraživanja ukazuju na povezanost parodontitisa i nekih sistemskih bolesti, prije svega kardiovaskularnih. Pacijenti s parodontitisom imaju puno veći dokazani rizik nastanka koronarne bolesti srca i moždanog udara nego oni bez parodontitisa te novija istraživanja idu upravo u tom smjeru.