Piše: Prof. dr. Kenan Drljević
Na jajniku se mogu naći različite vrste tumora, koji potječu od njegove histološke građe i funkcije koju ima u organizmu. U fiziološkim uvjetima, tokom generativnog perioda žene, jajnik proizvede veliki broj folikula koji ustvari predstavljaju ciste malih dimenzija – funkcionalne ciste, koje tokom ovulacijskog perioda prskaju i oslobađaju jajnu ćeliju, uglavnom kada dosegnu veličinu od 20-25 milimetara. Tada ne govorimo o patološkoj formaciji.
Prskanje folikula
Međutim, ako iz bilo kojeg razloga izostane prskanje folikula i on nastavi svoj rast i dosegne više od 70 milimetara u promjeru, govorimo o patološkoj promjeni. Ciste koje su nastale iz folikula ili ostataka žutog tijela, a kao posljedica hormonskog poremećaja, cirkulacijskih poremećaja ili upale, nazivaju se tumorima slične formacije ili retencione ciste (folikulinske ciste, ciste žutog tijela, teka luteinske ciste, endometroidne ciste i ciste nastale zbog djelovanja nekih lijekova).
Benigni tumori jajnika (cistadenom jajnika, cistadenom fibroma, dermoidna cista, Brennerov tumor, fibrom jajnika, tumori granuloza ćelija, tumori teka ćelija, arenoblastom ili androblastom, ginadroblastom) karakteriziraju se slobodnim rastom na dugačkoj peteljci kroz koju prolaze krvne žile koje ih ishranjuju.
Zbog slobodnog rasta, ovi tumori mogu biti veoma veliki, zauzimajući prostor male karlice, ali i cijelog abdomena. Zbog velike mobilnosti tumora, često dolazi do uvrtanja oko osovine peteljke kada nastaje prekid u cirkulaciji te sljedstveno nekroza i gangrena sa slikom akutnog abdomena. Ruptura i krvarenje iz ciste u abdomen može izazvati isto stanje.
Terapija benignih ovarijskih tumora je operativna. Ona ima neke specifičnosti, najprije u odnosu na dob pacijentice i njenu reproduktivnu historiju. Kod pacijentica koje nisu rađale, odnosno koje nisu završile s rađanjem, operativni postupak mora biti maksimalno poštedan jer je potrebno sačuvati zdravo tkivo jajnika.
Kod starijih osoba koje su završile s rađanjem radikalnost operacije se može povećati, a u zavisnosti od općeg stanja pacijentice i lokalnog intraoperativnog nalaza.
Biološki procesi
Biomarker ili biološki marker je naziv koji se općenito koristi za jedinjenja ili molekule čija izmjerena vrijednost u organizmu može poslužiti kao indikator stanja organizma. Biomarkeri se koriste za mjerenje i procjenu normalnih bioloških procesa, patoloških procesa, a također se koriste i za praćenje odgovora organizma na terapiju kod određenih oboljenja ili stanja.
Jedna vrsta biomarkera s kojim se susrećemo u onkologiji su tumor-markeri. To su supstance koje proizvodi sam tumor ili organizam kao odgovor na prisustvo tumora. Ovi markeri se mogu naći u krvi, urinu, tumorskom tkivu ili u zdravom tkivu. Različiti tumorski markeri su prisutni kod različitih karcinoma.
Tumor-markeri
Tumorski markeri koriste se za otkrivanje, dijagnozu i liječenje nekih tipova karcinoma. Iako povećan nivo tumorskih markera može sugerirati na prisustvo kancera u organizmu, oni sami nisu dovoljni za uspostavljanje dijagnoze. Stoga, osim mjerenja nivoa tumorskih markera, za tačnu dijagnozu karcinoma potrebno je izvršiti dodatne dijagnostičke metode.
Tabu teme
Bez obzira na to koja je dob žene, bilo da je ona djevojka ili ne, neophodno je posjetiti ginekologa. Kod većine mladih djevojaka ginekološki pregledi su i dalje tabu teme i stvari o kojima se ne priča i kojih se često srami. O razlozima za tako nešto možemo samo nagađati. Dobar dio toga svakako leži i u nedovoljnoj informiranosti, ali i u neodgovornosti i, jednostavno, razmišljanju kako se to događa nekom drugom.
Redovni pregledi
Nije stvar ni samo u ginekološkim pregledima, nego općenito u razvijanju svijesti o brizi za svoje zdravlje. Bilo kakav pregled koji je neophodan za zdravlje, ne treba raditi zbog nekog drugog ili jer je to neko rekao. Neophodno je probuditi svijest o važnosti zdravlja i vlastitog educiranja kako bi se na vrijeme uvidjele promjene na genitalnim organima.
