Hemoragični sindrom čine cerebrovaskularne bolesti uzrokovane krvarenjem u moždano tkivo, epiduralni, subduralni ili subarahnoidalni prostor ili kombinaciju ovih lokacija. Intracerebralno krvarenje (IC) može nastati na bilo kojem mjestu u mozgu, istakla je prof. dr. Azra Alajbegović.
- Najveći klinički deficit izazivaju ona koja su smještena u dijelovima sive mase mozga ispod korteksa ili u moždanom stablu. Izlivena kolekcija krvi (hematom) odvaja, pritišće i pomiče susjedno moždano tkivo i, ukoliko je velik, povećava intrakranijski pritisak. Pritisak na moždano stablo izaziva sekundarnu hemoragiju u moždanom stablu. Ako krvarenje dospije u šupljine unutar mozga, može dovesti do kome – rekla je dr. Alajbegović.
Moždano krvarenje, dodaje, tipično započinje naglo s glavoboljom, poslije čega se javlja razvijajući neurološki deficit. Velika krvarenja dovode do slabosti jedne strane tijela ako su smještena u hemisferi ili do simptoma poremećaja moždanog stabla, površno disanje, sužene zjenice i koma. Kada se nalazi u stražnjoj jami, gubitak svijesti je čest. Može nastati unutar nekoliko minuta od nastanka krvarenja ili se razvija postepeno.
- Javljaju se mučnina, povraćanje, delirij, žarišne ili generalizirane konvulzije. Velika krvarenja su fatalna unutar prvih nekoliko dana kod 50 posto bolesnika. Kod preživjelih se stanje svijesti popravlja i smanjuje se neurološki deficit kako se apsorbira krv. Određeni stepen deficita obično ostaje – kazala je dr. Alajbegović.
Bolesnici budu smeteni
Subarahnoidalno krvarenje je naglo krvarenje u subarahnoidalni prostor i nastaje nakon rupture kongenitalne intrakranijske aneurizme. Nakon rupture glavobolja je akutna i jaka, često uz popratnu, barem kratkotrajnu, sinkopu. Neki bolesnici budu komatozni, ali češće su samo smeteni. Kombinacija krvi i likvora nadražuje ovojnice mozga i povisuje pritisak u lobanji te izaziva glavobolju, povraćanje, vrtoglavicu i promjene pulsa i brzine disanja. Često nastanu konvulzije. Ukočen vrat obično nije odmah prisutan.
