U oporavku nakon srčanog udara prehrana igra veliku ulogu, a neke namirnice posebno se preporučuju za konzumaciju. Postoji i prehrana kojom se mogu poboljšati kardiovaskularne funkcije.
Veća uloga
Da bi se što prije oporavilo, važno je znati koja je najbolja prehrana nakon srčanog udara. Pravilan odabir namirnica igra važnu ulogu u oporavku bolesnika nakon operacije, posebno nakon teške dijagnoze srčanog infarkta. Zbog toga bi dijetetika i dijetoterapija trebale imati veću ulogu u preventivnom i terapijskom smislu kad je u pitanju zdravlje.
Nekoliko stvari je bitno u prehrani, koja je važna za oporavak nakon srčanog udara. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama mora se uvrstiti u svakodnevni jelovnik, a to su namirnice poput lososa, badema, bučinog ulja, plave ribe, oraha i lanenih sjemenki.
Treba smanjiti prehranu bogatu jednostavnim šećerima, koja je porijeklom iz industrijski dobivenih namirnica, a riječ je o keksima, slatkišima i grickalicama i koncentriranom škrobu, poput tjestenine, hljeba i krompira.
Doručak mora biti hranjiv te baziran na integralnim žitaricama, kao što su raževe, susamove, zobene i lanene sjemenke te voće i nemasno mlijeko. Voće se uvijek može kombinirati s koncipiranim namirnicama, a ručak bi trebao biti u obliku variva na bazi ječmene i heljdine kaše s korjenastim povrćem i grahom.
Prehrana mora biti bogata antioksidansima, poput bobičastog voća, ribizli, trešnji, koje su bogate antocijanima, narandže, šipka, paradajza, koji je bogat likopenom, borovnica, malina... Jabuka je dostupna u svim godišnjim dobima, a trebala bi svakodnevno biti na jelovniku.
Bijeli luk
Ukoliko je protrombinsko vrijeme produženo, tada treba postupiti oprezno i umjereno s velikim količinama bobičastog voća, ali i s unosom visokih koncentracija bijelog luka i omega-3 masnih kiselina. Preporučuje se veći unos omega-3 masnih kiselina, a posebno ako postoji veći rizik od nastajanja ugrušaka, ali ako je osoba na terapiji antikoagulansima, treba biti na oprezu.
Treba izbjegavati prehranu koja je bogata lošim masnoćama, poput masnih tvrdih sireva, margarina, crvenog mesa, mliječnih proizvoda i kupovnih proizvoda, kao što su slatkiši i keksi, a jesti što više piletine, graha, boba, mahuna, ribe, grahorica, leće, slanutka i mladog svježeg sira.
Bolesti srca najčešći uzrok smrti
Bolesti srca i krvnih žila smatraju se najčešćim uzrokom smrti, a na prvom mjestu je ishemijska bolest srca. Pored nje, tu su i cerebrovaskularne bolesti i zatajenje srca.
Ishemijska bolest srca podrazumijeva smanjen protok krvi kroz žile, i to najčešće zbog ateroskleroze, što rezultira manjim snabdijevanjem srca hranjivim tvarima i kisikom te oštećenjem srčanog mišića. Takva bolest se dijeli na infarkt miokarda, nestabilnu anginu te na anginu pektoris.
Najčešći uzroci
Postoje uzroci koji povećavaju rizik od oboljenja, a to su:
1. Smanjena fizička aktivnost
2. Poremećene masnoće u krvi
3. Pretilost
4. Visok krvni pritisak
5. Dijabetes
6. Pušenje
7. Historija srčanih bolesti u porodici.
Proširene i upaljene vene
Varikoziteti ili proširenje vena promjena je do koje dolazi zbog promjene pritiska krvi u venama. Obično su zahvaćeni donji ekstremiteti. Jednom kad nastupi proširenje vena, dolazi do gubitka elastičnosti vena i povećanja zastoja krvi. Pomoći mogu zavoji i kompresivne čarape, dok će izbjegavanje dugotrajnog sjedenja te vježbanje smanjiti simptome.
Upala vene je stanje poznato i kao tromboflebitis, gdje je u pitanju začepljenje površinske vene, što je moguće otkriti zahvaljujući simptomima poput stvaranja krvnih ugrušaka, bolova i crvenila. Liječenje će ovisiti o vrsti bolesti, a kako bi se smanjio rizik od bolesti, najbolje je prestati sa pušenjem te povećati fizičku aktivnost.
Povišen pritisak
Hipertenzija ili visok krvni pritisak može oštetiti bubrege, oči i krvne žile. Moguće ga je prepoznati po drhtanju mišića, pretjeranom znojenju, povraćanju, mučnini i bolovima u prsima.
Liječi se uz pomoć diuretika, beta blokatora, a prije terapije, savjetuje se prestanak pušenja te gubitak nekoliko kilograma.
Infarkt
Srčani udar nastupa nakon začepljenja koronarne arterije, kada je potreba za krvi u srcu veća nego što su mogućnosti snabdijevanja. Infarkt može biti mali, da bolesnik nije ni svjestan da je imao udar, a nekad može biti toliko velik da nastupi smrt pacijenta.
Simptomi obično predstavljaju bolove u rukama, mučninu, hladan znoj i bolove u vratu ili leđima. Da bi smanjili rizik od udara, potrebno je smanjiti holesterol te redovno kontrolirati krvni pritisak.
Duboka tromboza
Tromboza dubokih vena je stanje kad se krvni ugrušak stvori u jednoj ili nekoliko dubokih vena. Najviše je zastupljena kod muškaraca, a obično se javlja nakon 40. godine.
Iako se najčešće javlja bez izraženih simptoma, bolesnici obično mogu osjetiti bol prilikom pritiska na mišiće potkoljenice ili kod pokretanja noge. Važno je što prije se javiti ljekaru.
