Rizik od srčanog udara nakon preboljene gripe veći je za čak šest puta, a posebno je izražen kod osoba treće životne dobi, navodi se u izvještaju objavljenom u stručnom časopisu “New England of Medicine”.

Važnost vakcine

- Istraživanja su značajna, jer upućuju na važnost vakcinisanja zbog dokazane povezanosti između gripe i akutnog infarkta miokarda - rekao je glavni autor studije Džef Kvong (Jeff Kwong), naučnik Instituta za kliničke komparativne nauke i javno zdravlje u Ontariju.

Studiju je, u saradnji s kolegama, proveo na skoro 20.000 pacijenata iz Ontarija kod kojih je u periodu od 2009. do 2014. u laboratoriju potvrđena infekcija gripom.

Opasnost od obolijevanja najveća je u prvoj sedmici nakon infekcije, posebno kad je riječ o ljudima treće životne dobi, onima zaraženim sojem B i pacijentima koji su već imali srčani udar.

Smrtni ishod

I ostali virusi koji uzrokuju respiratorne bolesti, mogu rezultirati opasnošću od infarkta miokarda, ali ne u tolikoj mjeri kao nakon preboljene gripe. Ranije studije dovele su u vezu gripu, srčana oboljenja i smrtni ishod.

- Učestalost srčanih udara najviša je zimi - podsjetio je dr. Kvong, uz objašnjenje da respiratorne infekcije povećavaju mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka, kao i upala, te da oštećuju krvne žile, što objašnjava povećan rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti.

Međunarodne smjernice

Ljekari smatraju kako bi trebalo donijeti međunarodne smjernice čija je svrha vakcinisanje protiv gripe svih osoba koje spadaju u rizičnu grupu. Osobe koje su pod potencijalnim rizikom, trebaju raditi na prevenciji respiratornih infekcija, posebno gripe.

Opasne komplikacije

Obavezno kontaktirajte ljekara ako se sljedeći simptomi pojave za vrijeme gripe:

* Temperatura iznad 40 Celzijevih stepeni koja traje duže od tri dana

* Bolno grlo s natečenim limfnim čvorovima na vratu

* Bol i iscjedak u sinusima ili uhu

* Konvulzije, grčevi

* Kašalj s iskašljajem

* Skraćivanje daha

* Bol u prsima

* Poremećaji mokrenja

* Stalno povraćanje

* Dijareja

* Neidentificirani osip

Upute

1. Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje imaju temperaturu, kašlju ili kišu. Ako možete, tj. ako baš ne morate, nemojte u sezoni gripe ići na mjesta gdje se okuplja mnogo ljudi u zatvorenim prostorima (aerodromi, avioni, javni prijevoz, pozorišta, kina…). Reducirajte vrijeme provedeno na tim mjestima.

2. Izbjegnite pothlađivanje i koristite prikladnu odjeću i obuću prilikom naglih temperaturnih promjena.

3. Prekrijte lice dok kašljete ili kišete, po mogućnosti maramicom za jednokratnu upotrebu, a nakon toga operite ruke.

Simptomatska terapija

Terapija gripe je simptomatska. Gripa se ne liječi antibioticima. Gripa bi trebala proći za 5-7 dana. U slučaju pogoršanja (npr. jači kašalj), treba se javiti porodičnom doktoru, koji dalje odlučuje o eventualnoj dijagnostici i terapiji.

Antipiretici

Izbjegavajte velike grupe ljudi u zatvorenom prostoru i uzimajte vitamin C i voće te tako jačajte imunitet. Zbog bolova i visoke temperature, neophodno je uzimanje antipiretika, koji, osim u snižavanju tjelesne temperature, imaju ulogu i u olakšavanju bolova.