Visoke temperature gotovo svi teško podnosimo, a naročito osobe s hipertenzijom i srčanim bolestima, rekao je prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internista kardiolog u Poliklinici „Kardiocentar“ Sarajevo. 

Moguće posljedice 

- Ljetne vrućine utječu na krvni pritisak na više različitih načina. Osobe s hipertenzijom imaju veći rizik od komplikacija povezanih s vrućinom nego one s normalnim pritiskom. Naročito može biti problematično izlaganje tjelesnim naprezanjima pri velikim vrućinama. Osobe s hipertenzijom teže se prilagođavaju na ekstremne uvjete okoliša – kazao je prof. dr. Čaluk.

Moguće posljedica, dodao je, povišenog tonusa („stisnutosti“) krvnih žila i pridruženih cirkulatornih promjena su zadebljanja zidova krvnih žila, smanjenje ukupnog broja malih krvnih žila, kao i smanjena osjetljivost na refleksne mehanizme kojima se krvni pritisak regulira. Svaka od ovih promjena, ističe, može ograničiti dotok krvi do površine kože, a time i izmijeniti regulaciju tjelesne temperature.

- Tokom tjelesnih aktivnosti na velikim vrućinama, osobe s hipertenzijom dožive značajan porast krvnog pritiska i veće toplotno opterećenje tijela nego osobe s normalnim pritiskom. Kod osoba s hipertenzijom, umanjen dotok krvi do površine kože otežava odavanje viška tjelesne topline u okolinu, uzrokujući tako pregrijavanje tijela, čime se podiže rizik od toplotnog udara. No, pri izbjegavanju naprezanja razmjena toplote ne razlikuje se između osoba s visokim i onih s normalnim krvnim pritiskom, što znači da bi izbjegavanje naprezanja tokom vrućina za osobe s hipertenzijom bilo poželjno – rekao je prof. dr. Čaluk.

Osobe koje imaju hipertenziju i uzimaju diuretik (lijek za izmokravanje), kaže naš sagovornik, su u povišenom riziku od dehidracije, pa moraju pratiti svoje stanje i tegobe, izbjegavati vrućine i adekvatno se rehidrirati. Osobe s oboljelim srcem ili krvnim žilama, naročito životne dobi od 50 i više godina, a posebno ako su gojazne, trebaju poduzeti posebne mjere predostrožnosti u vrijeme velikih vrućina.

Redovna terapija

Neki lijekovi, dodaje, npr. beta-blokeri, ACE-inhibitori, antagonisti kalcija i diuretici mogu izmijeniti odgovor tijela na vrućinu. Važno je redovno uzimati svoju terapiju i to u vrijeme kako je dogovoreno s nadležnim doktorom. Čak i ako ne uzimaju lijekove, osobe starije životne dobi, također, trebaju poduzeti preventivne mjere tokom velikih vrućina.

- Nije rijetkost da osobe starije od 50 godina imaju smanjen osjećaj žeđi. Ako izlaze vani na velikoj vrućini, trebaju konzumirati dovoljno tekućine, čak i ako nemaju osjećaj žeđi. Antihistaminici (lijekovi protiv alergije) i neki antidepresivi mogu blokirati znojenje. S druge strane, osobe koje su pretrpjele moždani udar, koje imaju Parkinsonovu ili Alzheimerovu bolest te dijabetes mogu imati usporen i oslabljen odgovor tzv. kriznih centara u mozgu na dehidraciju pa signal žeđi može biti usporen ili zakočen - rekao je prof. dr. Čaluk.

Osobe sa slabim srcem su u posebnoj opasnosti na velikim vrućinama. Dodatni napor za srce u kombinaciji s gubitkom minerala znojenjem, kao i porastom hormona stresa, mogu dovesti do srčanog popuštanja. Posebno je problematično ako vlaga u zraku raste na 75 posto i više, što otežava hlađenje tijela znojenjem. Ekstremne temperature mogu kod predisponiranih osoba biti okidač čak i srčanog udara.

Simptomi toplotne iscrpljenosti

Potrebno je poznavati simptome toplotne iscrpljenosti: glavobolja, hladna i vlažna koža, vrtoglavica i ružan osjećaj u glavi, opća slabost, mučnina i povraćanje, zatamnjen urin. Ako se jave ovi simptomi, potrebno je premjestiti se na hladnije mjesto, obustaviti aktivnosti, ohladiti se hladnim oblogama i ventilirati prostor. Eventualno potražiti i medicinsku pomoć.