<a href="https://www.news.com.au/breaking-news/masks-in-class-how-damaging-to-child-development/news-story/8c5eacd4d0de7a1f399c47a3fe3ac653">Dvije godine nakon početka pandemije</a>, zabrinutost zbog mogućeg utjecaja nošenja maski na jezički, emocionalni i društveni razvoj djece zauzima središnje mjesto.
U Sjedinjenim Američkim Državama su se zadnjih sedmica umnožili pozivi za ukidanje obveznih maski u školama, uključujući i unutar naučne zajednice, u vrijeme kada novi slučajevi COVID-19 padaju.
Naučne studije pokazale su da maske doista utječu na sposobnost djece da prepoznaju lica i emocije. Kao i kod odraslih, maske, također, mogu ometati verbalnu komunikaciju. No, stručnjaci su podijeljeni oko dugoročnih učinaka na razvoj djece.

Prvi razlog za zabrinutost odnosi se na učenje jezika, koje se odvija u prvim godinama života. Djeca uče govoriti kroz društvene interakcije, a posebno kad gledaju u usta odraslih kako bi učili slogove. Budući da je ovaj put blokiran, logično je pretpostaviti štetan učinak. - Vi gledate u lica kad učite govoriti. Ali to nije jedini način. Djeca, također, uče slušajući glasove i prateći geste i pokrete očiju onih oko sebe - rekla je za AFP Diane Paul iz Američke udruge za govor-jezik-sluh (ASHA).
Paul napominje da osobe s oštećenjem vida, također, nauče dobro govoriti - te da se maske ne nose trajno, na primjer kod kuće.
- U ovom trenutku ne postoje studije koje bi izravno procjenjivale dugoročni utjecaj na razvoj govora i jezika u situacijama kada mala djeca komuniciraju s odraslima koji nose maske. Ali, postoje studije koje pokazuju da se djeca mogu prilagoditi drugim komunikacijskim pokazateljima i gestama kada se usta odrasle osobe ne vide, kaže stručnjakinja.
Studija iz 2021. pokazala je da su dojenčad mogla prepoznati jedinstvene riječi kroz masku, jednako kao i bez nje. Prema drugom istraživanju, provedenom u Francuskoj, maske mogu ometati učenje čitanja među djecom s poteškoćama u učenju.
Prema Američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ograničeni dostupni podaci ne ukazuju na jasne dokaze da maske narušavaju emocionalni ili jezični razvoj djece. Agencija preporuča maske u javnosti za osobe starije od dvije godine, dok Svjetska zdravstvena organizacija predlaže za starije od pet godina.

No, među psihijatrima je priča malo drugačija. - Važnija je emocionalna strana - kaže Manfred Spitzer, koji je također specijalist za kognitivnu neuroznanost na Univerzitetu u Ulmu u Njemačkoj.
Napominje da je prvo što se izgubi s maskom - osmijeh.
- U obrazovnim okruženjima postoji mnogo implicitnih povratnih informacija između učitelja i djeteta. Ako narušite ovu stalnu komunikaciju, sigurno ćete ometati uspješno poučavanje - rekao je za AFP.
Strahovi se, također, odnose na sposobnost stvaranja društvenih veza. Brojne studije su pokazale da maske otežavaju prepoznavanje lica i emocija, uključujući, ili čak i više, među najmlađima
Studija djece u dobi od sedam do 13 godina, objavljena u časopisu PLOS One, potvrdila je da se emocije (strah, tuga, ljutnja) slabije identificiraju kada osoba nosi masku – ali sa sličnim rezultatima u usporedbi s nošenjem sunčanih naočala.
Zaključeno je da maske vjerojatno neće dramatično narušiti društvene interakcije djece u njihovu svakodnevnom životu.
Drugi rad, objavljen u časopisu Frontiers in Psychology, pokazao je da je prepoznavanje emocija ljudi s maskama na licu značajno palo između treće i pete godine. Ti rezultati sugeriraju da živimo u vremenu koje može potencijalno utjecati na razvoj društvenog i emocionalnog rasuđivanja, rekli su autori.

Carol Vidal, psihijatrica sa Univerziteta Johns Hopkins, rekla je da je zabrinuta na društvenoj razini, iako roditelji ne bi trebali paničariti. Vidal je dio grupe medicinara i naučnika koji pozivaju na ukidanje obveznih maski u školi, gdje je ionako teško zadržati strogu upotrebu maski.

- Samo mislim da one nisu potrebne u ovom trenutku pandemije, znajući što znamo o rizicima za djecu u smislu korone, i znajući da svi imamo pristup cijepljenju i da, ako smo zabrinuti za svoje zdravlje, možemo nositi masku N95 - kaže ona za AFP.
Ona ističe da se svodi na balansiranje rizika i koristi.
- Nedostaci maski možda nisu tako dramatični u smislu da možda učinci neće nastupiti odmah, ali mislim da moramo biti oprezni - rekla je Vidal.

U Sjedinjenim Američkim Državama su se zadnjih sedmica umnožili pozivi za ukidanje obveznih maski u školama

Naučne studije pokazale su da maske doista utječu na sposobnost djece

Nošenje maske loše utječe na jezički, emocionalni i društveni razvoj djece?

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/15302/dijete">Koliko će dijete biti inteligentno</a>, umnogome zavisi od majke, pokazalo je istraživanje naučnika iz Sijetla. Za to su, tvrde naučnici, krivi hromozomi koji su odgovorni za prenošenje gena. Poznato je da žene imaju XX, a muškarci XY hromozome, a kako stručnjaci tvrde da inteligencija dolazi pravo od tih X hromozoma, dva puta su veće šanse da se naslijedi od majke.
Istraživanje je otkrilo i da majke igraju izuzetno važnu ulogu u negenetskom dijelu. Tako je rasprostranjeno mišljenje da snažna veza s majkom djetetu pruža osjećaj sigurnosti, koji ga čini ušuškanim i radoznalim da istražuje svijet oko sebe, pružajući mu samopouzdanje da rješava probleme.
Ali ne treba zanemariti ni ulogu očeva u razvoju inteligencije djeteta, jer se mnogo toga što utječe na nju, kao što su intuicija i emocije, nasljeđuje upravo od tate.

Za to su, tvrde naučnici, krivi hromozomi koji su odgovorni za prenošenje gena

Majke igraju izuzetno važnu ulogu u negenetskom dijelu

Stručnjaci otkrili od koga mališani nasljeđuju inteligenciju

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Djeca odrastanjem mjenjaju svoja</a> interesiranja prema igračkama, tj. određene igračke prerastu. Zato je potrebno igračke za djecu prilagoditi njihovom uzrastu i potrebama. Svojim oblikom, bojom, izgledom i materijalom, igračke utječu na:

Motorički razvoj – jačanje muskulature vašeg djeteta, kao i koordinacija pokreta je izuzetno važna još od najmanjeg uzrasta, pa su igračke idealne za pravilan razvoj čitavog organizma.
Kognitivni razvoj djeteta – usmjeren na podsticanje kreativnosti, koncentracije i pamćenja, a samim tim i mišljenja i samostalnosti.
Razvoj emocija – dijete se kroz igru i odabirom različitih uloga uči empatiji i želji da pomaže drugima, da ih shvata i razumije.
Socijalni razvoj –socijalizacija među djecom se najbolje ostvaruje druženjem i igrom. Uz svoje drugare, vaš mališan će naučiti da dijeli, da poštuje svoj red i poštuje potrebe druge djece.

Jačanje muskulature vašeg djeteta, kao i koordinacija pokreta je izuzetno važna još od najmanjeg uzrasta

Socijalizacija među djecom se najbolje ostvaruje druženjem i igrom

Kakav je značaj igračaka u razvoju djece

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Djeca ne razumiju pojam broja</a>, a u računanju vremena sve se svodi upravo na brojeve. Polazi se od nule, umjesto od broja jedan, sat ima 60 minuta, svaki minut 60 sekundi, dan 24 sata… Zatim, postoje satovi sa kazaljkama, razmak između dva broja na satu iznosi ili pet minuta ili cijeli sat, a postoje i digitalni satovi.

Ipak, sa početkom školovanja, većina djece ima dovoljno znanja iz svog svakodnevnog okruženja, pa tada i usvajanje ove vještine postaje brže i spontanije. U predškolskom uzrastu, ne opterećujte se matematikom. Dijete u početku neće znati dovoljno matematičkih pojmova da bi razumjelo činjenice kao što su: minut ima 60 sekundi, sat ima 60 minuta. Umjesto toga, predstavite mu sat kao igru, savjetuju stručnjaci.

Govorite u onim odrednicama koje dijete može razumjeti. Pronađite neku aktivnost koju djete poznaje, koja je dio njegovog svakodnevnog života, i onda razgovarajte o njenom trajanju. 
Koliko traje dok se pojede sladoled?, Koliko traje tvoj omiljeni crtani film?, Koliko dugo spavamo?… Vježbajte na ovaj način.

Napravite sat od kartona sa pomičnim kazaljkama. Igrajte se. Kada postavite kazaljke u određeni položaj, razgovarajte sa djetetom šta radite u to doba dana. Pitajte se međusobno i odgovarajte sve dok ono ne shvati da se u svakom danu dešava nešto drugo, a da često upravo ritam i dinamika tih događaja zavise od sata.&nbsp;

Napravite sat od kartona sa pomičnim kazaljkama

Kako dijete naučiti da gleda na sat

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Roditelji znaju da nije lako</a>&nbsp;nagovoriti dijete da pojede povrće sa tanjira. Međutim, jedna mama se dosjetila kako nagovoriti djecu da jedu povrće. Ona je u videu, koji je pregledan više od 1,8 miliona puta, rekla da je njen trik u tome da jede povrće pred djecom, a onda ponudi i njih. 

Majka dvoje djece je podijelila jednostavan način kako uspjeva da „prevari“ djecu, a to uključuje jedenje povrća ispred njih. Pokazuje koliko je to jednostavno. Prilazi sinu koji sjedi na sofi, s paprikom u jednoj ruci. Dok ga pita za igru, počinje da jede papriku i nudi mu malo. Bez buke, on uzima komadić i počinje da ga jede.
Taj postupak ponavlja i sa djevojčicama, koje, također, uzimaju povrće. Njen trik su pohvalili mnogi, piše Mirror.
- Naučna je činjenica da hrana ima bolji ukus iz ruke mame ili s njenog tanjira - bio je jedan komentar.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@adamyfam/video/7050673063796559110" data-video-id="7050673063796559110" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@adamyfam" href="https://www.tiktok.com/@adamyfam">@adamyfam</a> How we get our kids to eat their vegetables… right after they finished saying they weren’t hungry! <a title="kids" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/kids">#kids</a> <a title="vegitables" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/vegitables">#vegitables</a> <a title="hack" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/hack">#hack</a> <a title="health" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/health">#health</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - AdAmy" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7050673019609500422">♬ original sound - AdAmy</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

Njen trik su pohvalili mnogi

Trik je u tome da jede povrće pred djecom

Kako djecu "natjerati" da jedu povrće

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/25614/edin-buljugic">Bol u petama, koji se naziva i kalkanearni</a> apofizitis, javlja se prvenstveno kod aktivne djece (bolest je češća kod dječaka)&nbsp;u dobi od 9 do 14 godina. Najčešće se javlja kod dječaka koji se bave atletikom, ali je moguće i kod drugih sportova.

Iako mišljenje i loše vođenje retrospektivne serije slučajeva čine većinu dokaza o ovom stanju, obično se kombinira s brzim rastom i ponavljajućim nošenjem tereta, propulzinom i kočionom aktivnošću te zategnutim mišićima lista. Sportisti se pretežno žale na bol u peti ili bolove koji se poboljšavaju tokom odmora i povećavaju tokom trčanja. Bol se nalazi na stražnjoj strani pete. Djeca sa Severovom bolešću razvijaju mikrotrakcije gdje se Ahilova tetiva umetne na petu (velika kost koja čini petu stopala).

Odmor od propulzivnih kretnji i tjelesne aktivnosti obično smanjuje simptome, a to može trajati dok je rast kalkaneusa - petne kosti aktivan.

Masaža i upotreba hladnih pakovanja mogu biti koristan izbor u liječenju simptoma bolesti. Upotreba ortoze ili gipsa pomaže vjerovatno jer inhibira aktivnost, kao i nošenje težine.

Biomehanička procjena može ukazati na potencijalne razloge za povećano opterećenje pete, koje, ako se smanji ulošcima ili ortozama, može pomoći pri oporavku. Najdosljednija razlika između normalnog i Severovog stopala povezana je s fragmentiranijom prirodom simptomatske epifize, što može sugerirati na mehaničku etiologiju tog stanja. Modificirani treninzi s nižim intenzitetom su neophodni za prevenciju problema.

Od fizikalnih procedura koje se koriste pri opravku i ublažavanju simptoma kao najefikasnije pokazale su se analgetske struje, masaža, magnetoterapija, laseroterapija te impulsna terapija. Prijenosni impulsi gun/impulsni pištolj isporučuje brze, koncentrirane impulse mekanim tkivima, a imaju za cilj povećani protok krvi, brzo ublažavanje bolova, nježno istezanje i skraćeno vrijeme oporavka. Može aktivirati mišiće, potaknuti protok krvi, u velikoj mjeri smanjiti vrijeme oporavka mišića.

Masaža i upotreba hladnih pakovanja može biti koristan izbor u liječenju bolesti

Šta je Severova bolest i kako se manifestira

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=slobodan%20nogo&amp;">Školska fobija nije posebna dijagnoza</a>, već klinički entitet koji uključuje anksioznost i izbjegavajuće ponašanje povezano s odlaskom ili boravkom u školi, koje se može javiti bilo kada tokom školovanja.&nbsp;Najčešće se radi o separacijskoj ili socijalnoj anksioznosti u djece i adolescenata.

Strah od loših ocjena, sukoba s drugovima iz razreda, strah od greške ili ukora od nastavnika, čak i jedan od ovih problema može nepodnošljivo otežati školski život djeteta.&nbsp;Emocionalno osjetljiva djeca često imaju glavobolje, bolove u stomaku i mučninu. Dijete ne ide u školu zato što doživljava pravi strah. Često se ne radi toliko o strahu od škole koliko o strahu od napuštanja kuće.To je obično strah od odvajanja od roditelja, za koje je anksiozno dijete vezano. Školska fobija počinje nejasnim pritužbama na školu ili nevoljnošću da je pohađa, a može se manifestirati da se pravi simptomi jave kasnije. U početku su to prilično nespecifični simptomi za fobiju u vidu glavobolje, bola u stomaku, mučnina, vrtoglavica, a može se javiti i bol u leđima.

Ali tada emocionalno i fizičko stanje djeteta postaje takvo da ne može ići u školu. Kao rezultat toga dijete zaostaje u učenju, pada mu prosjek ocjena, gube se kontakti s prijateljima.

Postoje i razlozi izazvani emocionalnim stanjem djeteta kao što su bolest, odvajanje od roditelja, kao i sukobi između učenika i nastavnika, a, ako dijete nema vještinu da savlada stresne situacije i zastoje, to može povećati njegovu anksioznost i završiti suzama ili izljevima bijesa.

Događa se i obrnuto, djeca postaju letargična, apatična. U ovom slučaju često je neophodna dugotrajna psihoterapija, a osim nje i drugi načini tretmana. Uz pomoć muzičke, likovne i plesno-pokretne terapije, na grupnim sastancima ili zajedničkim ekskurzijama, djeca se lakše nose sa svojim emocionalnim problemima.

U liječenju je potreban multidisciplinaran pristup koji uključuje saradnju psihijatra i/ili psihologa, roditelja, stručnih uposlenika škole, ljekara, a, prema potrebi, i centra za socijalnu skrb. Roditelji često dovode djecu kod psihijatra samo ako je dijete izostalo iz škole nekoliko mjeseci. Ali to je velika greška. Što prije dijete dobije stručnu pomoć, veća je vjerovatnoća da će se situacija za mališana brzo popraviti. Preporuka je da dijete više nagrađujete i da ga pohvalite za svaki uspjeh.

Neki od simptoma se javljaju u vidu glavobolje, bola u stomaku, mučnina, vrtoglavica, a može se javiti i bol u leđima

Mališani mogu završiti u suzama ili izljevima  bijesa

Kako prepoznati školsku fobiju

<a href="https://avaz.ba/tag/56701/mr-sc-prim-dr-jasminka-smlatic-muhadzic">Poremećaj hranjenja u adolescentnoj dobi</a> - anoreksija nervoza i bulimija obilježeni su teškim smetnjama u prehrambenim navikama i ponašanju.

Anoreksija nervoza je stanje voljnog prestanka uzimanja hrane i gubitka težine od 15 do 20 posto od prijašnje. Češća je u djevojčica nego u dječaka. Učestalost među adolescentima je 1:100-250. Dob prvih simptoma je 14 do 18 godina. U posljednjim desetljećima broj anoreksične djece raste. Kod anoreksične djece je prisutan nerazuman strah od debljanja, odbijanje održavanja minimalne, normalne tjelesne težine koja zbog mršavljenja bude manja od 85 posto od očekivane za visinu, u djevojčica amenoreja (prestanak menstruacije).

Djeca s anoreksijom su vesela, vedra, živahna, a prema činu hranjenja ponašaju se čudno: namjerno izazivaju povraćanje, kriju ostavljenu hranu svugdje po kući, a, ako jedu, onda traže niskokaloričnu hranu, pretjeruju s gimnastikom kako bi izgubili na težini, uzimaju čajeve i tablete za mršavljenje.

Uzrok anoreksije je dubok psihički poremećaj u percepciji oblika vlastitog tijela i tjelesne mase.
Djeca koja obole su najčešće uzorna djeca, najbolji đaci, perfekcionisti, često slabijeg samopouzdanja, obično iz porodica u kojima su roditelji prezaštitnički postavljeni i iz dobro situiranih porodica te mnogo češće u urbanim sredinama.

Komplikacije anoreksije su usporen rad srca, poremećaj srčanog ritma, pad krvnog pritiska, sniženje tjelesne temperature, nepodnošenje hladnoće, pad šećera u krvi, povišenje holesterola u krvi, neravnoteža elektrolita, smanjenje broja bijelih krvnih zrnaca, hormonalni poremećaj. Teški elektrolitski poremećaji uz srčane aritmije uzrok su smrtnog ishoda u fazi oporavka od anoreksije.

Liječenje obuhvata dijetalne mjere i psihoterapiju, s uključenjem roditelja. U liječenju anoreksije postavljaju se tri osnovna cilja: prvi - normaliziranje tjelesnog zdravlja i uhranjenosti. To se mora provoditi u bolnici postepeno, jer nisu rijetki smrtni slučajevi zbog zatajenja srca u neoprezno vođenoj fazi realimentacije. Drugi cilj je uspostavljanje, odnosno vraćanje normalnih prehrambenih navika, a treći je psihoterapijski tretman bolesnika i rad s porodicom. Liječenje je dugotrajno.

Oni koji obole su najčešće uzorna djeca, najbolji đaci, perfekcionisti,  često slabijeg samopouzdanja

Poremećaji ishrane u adolescentnoj dobi, kako prepoznati

<a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/636211/kada-je-beba-spremna-za-vise-proteina">Kada treba da osmislite ime</a> za bebu koja stiže, to zaista može biti težak zadatak. Svaki roditelj se trudi da odabere ono što će djetetu savršeno stajati i oslikavati njegovu ličnost.&nbsp;Stručnjak iz "BebyCenter" Lorna Marš (Marsh) ispričala je metodu od tri savjeta, kojih bi trebalo da se držite kada birate ime za bebu.Razmislite da li je popularno -&nbsp;Njen savjet je da ne birate ona baš najpopularnija imena, jer će ih mnoga djeca imati. Ipak, nemojte bježati ni od klasičnih, jer nekada čudna imena mogu biti često pogrešno izgovorena ili napisana. Odaberite onaj balans koji vama najviše odgovara, a da ne ide ni u jednu krajnost.Razmislite kako zvuči ime -&nbsp;Razmislite kako će ime zvučati kada ga budete izgovarali i da li će stajati djetetu i kada poraste. Ne zaboravite da ga uvijek izgovorite uz prezime, jer je važno da i uz njega zvuči lijepo.Razmislite o nadimcima -&nbsp;Uvijek se zapitajte kakav nadimak može da se da na osnovu imena. Ne bi bilo dobro da od toga može da nastane neka šala među djecom.

Ne zaboravite da ga uvijek izgovorite uz prezime

Odaberite ime koje će djetetu savršeno stajati

Tri metode kako odabrati ime za dijete

<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/45722/jasminka-smlatic-muhadzic">Skolioza se javlja u doba rasta djece</a>. Loše držanje djeteta je faktor u nastajanju skolioze. Pri pregledu se otkriva asimetrija trupa i leđa. Za asimetriju trupa se procjenjuju visina ramena, položaj i izbočenost lopatica, asimetrija struka, položaj i nagib zdjelice.

Pri pregledu je važan test pretklona, kod kojeg se dijete sagne prema naprijed s opuštenim rukama, a ispitivač promatra simetriju rebara u odnosu na vodoravan pravac.&nbsp;Dijete sa skoliozom ima asimetriju i povišen položaj rebara (rebrena grba) na strani izbočenja skolioze.Pri pregledu se mjeri stojeća i sjedeća visina djeteta i ovi parametri su važni u praćenju bolesnika u doba ubrzanog rasta. Pri pregledu se gleda i profil kičme zbog moguće popratne kifoze. Dijagnoza se postavlja temeljem gore navedenog, na osnovu RTG snimka kičme, PA i profilnog snimka.
Važno je napomenuti da u otkrivanju skolioze bitnu ulogu igraju roditelji koji mogu uočiti pažljivim posmatranjem loše držanje djeteta, nepravilan položaj pri sjedenju, iskrivljenost kičme u stranu, nejednaku visinu ramena, nejednaku visinu lopatica.

Također, pedijatri pri pregledima djece su ti koji često prvi uoče deformitet kičme i šalju dijete ortopedu i fizijatru. Liječenje skolioze zavisi od stepena iskrivljenosti kičme. Iskrivljenost kičme do 25 posto sastoji se u praćenju. Ako se utvrdi progresija, liječenje se započinje ortozom (stavljanjem korzeta). Skoliozu veću od 40 stepeni ne treba liječiti ortozom. Kod ovih bolesnika hirurško liječenje ima više izgleda.

Za liječenje skolioze važna je životna dob u kojoj je otkrivena i je li završen rast. Kod djevojaka od 17 godina rast je završen i liječenje skolioze od 40 stepeni nije potrebno. Za isti stepen skolioze kod djevojčice od 12 godina liječenje je neophodno, jer se ona u doba ubrzanog rasta može znatno pogoršati. Liječenje ortozom i hirurško daje dobre rezultate. Važno je napomenuti da je, uz ortopedsko liječenje, bitan i fizijatrijski tretman (vježbe).

Pri pregledu je važan test pretklona kod kojeg se dijete sagne prema naprijed s opuštenim rukama

Mjeri se stojeća i  sjedeća visina djeteta

U otkrivanju skolioze bitnu ulogu igraju roditelji

Najčešći deformitet kičme <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/45722/jasminka-smlatic-muhadzic">u dječijoj dobi</a> i adolescenciji je skolioza. Kičma čovjeka u uspravnom stavu, a gledana sa strane, savijena je u obliku dvostrukog slova “S“, dok gledana sprijeda ili straga je ravna, bez zavoja u stranu. Ako u frontalnoj ravni (gledano sprijeda ili straga) imamo postranični zavoj kičme, radi se o deformitetu koji zovemo skolioza.

Iako je skolioza bolest poznata stoljećima, tek u prošlih 40 godina učinjen je znatan napredak u poznavanju i liječenju te deformacije. <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">Oko 5 posto djece</a> u doba rasta ima viši ili niži stepen poremećaja fiziološke zakrivljenosti kičme u uspravnom stavu. Uspravni stav je bitna odrednica čovjeka kao vrste i održava se aktivnim djelovanjem mišića na koštano-ligamentnu osnovu, uz osiguravanje ravnoteže složenim živčano-osjetilnim sistemom.

U vrijeme rasta najlakše dolazi do odstupanja u mehanizmu održavanja uspravnog stava. Tada su česta kifotična držanja, okrugla leđa. Zbog ovoga se uvode školski programi otkrivanja skolioze. Skoliotična iskrivljenost kičme je deformacija koja nije praćena samo postraničnom iskrivljenošću kičme nego i rotacijom i torzijom kralježaka.

Skolioza je bolest u kojoj bolesnik nije u mogućnosti svojom voljom ispraviti deformaciju.&nbsp;Prema lokalizaciji, skolioza može biti vratna (cervikalna), grudna (torakalna), grudno-slabinska (torakalno-lumbalna) i lumbalna (slabinska).Prema dobi, može biti infantilna (od rođenja do treće godine), juvenilna (od četvrte godine do pojave puberteta) i adolescentna (od pojave puberteta do završetka rasta).

Pojava skolioze se razlikuje prema spolu i stepenu iskrivljenosti. Skolioza s iskrivljenjem manjim od 10 stepeni je podjednaka u oba spola. Skolioza višeg stepena je znatno češća kod djevojčica.

To je bolest u kojoj bolesnik nije u mogućnosti svojom voljom ispraviti deformaciju

U vrijeme rasta najlakše  dolazi do odstupanja

Koji su deformiteti kičme u dječijoj dobi i adolescenciji

Niko ne voli osobe koje stalno nekog tužakaju, pa <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/5036/djeca">tako ni djeca</a> pokazalo je istraživanje naučnika iz Oklanda, koji su na tom pitanju testirali osnovce i srednjoškolce.&nbsp;Na uzorku od 1.000 djece, stručnjaci sa Novog Zelanda su zaključili da djevojčice i dječaci koji svoje vršnjake cinkare kod nastavnika i uvijek se drže po strani ne uživaju poštovanje djece, što ih čini najmanje popularnim.Čak 90 posto anketiranih učenika je izjavilo da sa njima ne žele da se druže, jer im se ne dopada to što drugarstvo i kolegijalnost stavljaju iza naklonosti predavača, kojima se ulizuju. Kada su radili profil “tužibaba”, naučnici su otkrili da on nije univerzalan, jer su se među cinkarošima našli i najbolji i najlošiji đaci, što znači da ocjene nisu nikakav kriterij. 
Prvima je interes bio da apsolutno osvoje nastavnike, a drugima da im se iskupe za loše ocjene i redovnim tužakanjem poprave status. Međutim, naknadnim testiranjem predavača, naučnici su otkrili da i 75 posto prosvjetnih radnika uopće ne poštuje đake koji im cinkare drugove, ocjenjujući da ih to ne čini dobrim osobama.

Čak 90 posto anketiranih učenika je izjavilo da sa njima ne žele da se druže

Niko ne voli osobe koje stalno nekog tužakaju

Zbog ovoga niko ne voli tužibabe

Naučnici su konačno potvrdili ono što bake znaju već dugo -<a href="https://bebe.avaz.ba/tag/3494/bebe">bebe zaista brže</a> rastu tokom sna. Rezultati istraživanja otvaraju put za bolje shvatanje veze između rasta bebe i spavanja, ali će umiriti i roditelje zabrinute zbog promjenjivih i nepredvidivih potreba za snom njihove djece. San utječe na rast djece, pokazali su rezultati istraživanja grupe američkih naučnika. Primijećeno je da djeca više rastu ukoliko se povećava broj dužih perioda sna tokom dana. Tačna priroda povezanosti sna i koštanog rasta, međutim, još nije utvrđena.&nbsp;Radi se o rezultatima koji su korisni za roditelje, jer se mogu lako uznemiriti zbog promjenjive i nepredvidive prirode sna njihove djece. Mame i tate će na taj način lakše moći shvatiti da je neophodno da puste dijete da slijedi vlastiti ritam.

Tačna priroda povezanosti sna i koštanog rasta još nije utvrđena

Šta sve utječe na rast djeteta

Roditelji se često obraćaju pedijatru pitanjem zašto su njihova djeca stalno bolesna, plašeći se tzv. smanjenja imuniteta. Imuni sistem kod djece nije dovoljno razvijen, pa češće obolijevaju od virusnih i bakterijskih infekcija. To je tako sve dok ne navrše 12 godina, kada <a href="https://bebe.avaz.ba/tag/45722/jasminka-smlatic-muhadzic">dječiji imunitet</a> dostiže kapacitet odraslih osoba.

Drugi razlog jeste činjenica da najmlađi u ovom periodu dosta vremena provode u zatvorenom prostoru, u vrtićima i školama, gdje je velika mogućnost da od druge djece dobiju viruse i bakterije. Također, respiratorne infekcije kod djece najčešće uzrokuju rinovirusi, kojih ima više od sto sojeva, tako da poslije infekcije ostaje imunitet samo na određeni soj virusa. Iako infekcije kod djece prođu brzo, traju najviše oko sedam dana i uglavnom ne ostavljaju komplikacije.

Za jačanje imuniteta kod djece treba im osigurati uredan život, dovoljno sna, jer san je djeci potreban za rast i odmor od dnevnih aktivnosti. Djeca predškolskog uzrasta trebaju 10 sati sna dnevno, a starija djeca i odrasli 7-8 sati. Unos dovoljno tečnosti: vode, mlijeka, prirodnih svježih sokova, izbjegavati gazirane sokove, svježe voće i povrće su najbolji izvori vitamina i antioksidanasa.

Za određene vrste voća i povrća je pokazano da potiču funkciju imunog sistema. Od voća su to jagoda, crveni grejpfrut, borovnica, kajsija, banana, a od povrća paradajz, brokule, špinat, mrkva, tikva, crni i bijeli luk, smanjiti slatkiše, jer šećeri djeluju imunosupresivno, smanjujući broj leukocita i stvaranje antitijela. Djeca treba da unose i dovoljno tzv. dobrih masnoća u vidu maslinovog ulja ili morske ribe kao izvora omega-3 nezasićenih masnih kiselina, a maksimalno smanjiti obroke u vidu brze hrane. Također, treba da imaju pet obroka dnevno, raspoređenih u tri glavna obroka i dvije užine. Mogu se dodati suplementi, preparati koji sadrže dobro izbalansiran odnos više vitamina i minerala.
Važno je da djeca imaju dovoljno fizičke aktivnosti, najmanje pola sata dnevno. Preporuka WHO-a za djecu uzrasta od 5 do 17 godina je da imaju najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti u toku dana.

Od voća su to jagoda, crveni grejpfrut, borovnica, kajsija, banana...

Jačanje imuniteta: Djeci treba osigurati dovoljno sna i zdravu prehranu

Predškolarcima je potrebno 10 do 13 sati sna dnevno. Važno je da postoji rutina, pa odredite vrijeme kada se odlazi u krevet i kada se ustaje ujutru.

<h2>Da li su predškolcu potrebne drijemke tokom dana</h2>

Mnogi predškolarci odspavaju svoje sate tokom noći, pa nemaju potrebe da spavaju tokom dana. To je u redu. Postoje i oni koji i dalje imaju potrebu da odspavaju tokom dana nekih sat . To se dešava <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/700657/sta-raditi-ako-dijete-ne-zeli-da-pije-vodu">ako dijete</a><a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/700657/sta-raditi-ako-dijete-ne-zeli-da-pije-vodu"></a> ne spava dovoljno noću, ako je hiperaktivno, trlja oči, nervozno je. Aktivni predškolarci koji se bave nekim sportom možda će imati potrebu da odspavaju tokom dana, a ako ne, svakako treba da se odmaraju.

<h2>Kako pomoći djetetu da dovoljno spava</h2>

Rutina je veoma važna, ali isto tako i udobna soba u kojoj će se dijete osjećati dobro. Ne zaboravite i rutinu prije samog spavanja, koja može uključiti odlazak u kupatilo, kupanje, oblačenje pidžame, pranje zuba, čitanje knjige.&nbsp;Ugasite ekrane bar sat prije odlaska u krevet i nemojte ih držati u spavaćoj sobi.Soba u kojoj dijete spava treba da bude mirna i udobna. Neka dijete odabere svoje ćebence i igračku sa kojom će spavati. Ako se plaši mraka, možete da uključite neku zagušenu lampu. Spavanje može otežati i to ako dijete uvijek zaspi na drugom mjestu, pa onda poslije u svom krevetu ne može.

<h2>Šta ako dijete ima problema sa spavanjem</h2>

Uobičajeno je da djeca u ovim godinama ne žele da odu u krevet i da se bude noći. Mnogi mališani imaju noćne more i zbog toga ne mogu zaspati. Ako se dijete budi tokom noći i zove vas, probajte da se ne odazovete baš odmah. Dajte mu priliku da zaspi samo, bez vaše pomoći. Ako je uplašeno i uznemireno, onda ga ne ostavljajte samo, već idite da mu pomognete i da ga umirite. Kada umirite dijete, objasnite mu da je vrijeme da se spava.

Rutina je veoma važna, ali isto tako i udobna soba u kojoj će se dijete osjećati dobro

Soba u kojoj dijete spava treba da bude mirna i udobna

Koliko je sna dovoljno djeci

Kod većine dojenčadi koju su majke dojile duže od šest mjeseci primijećen je manji rizik da kasnije u životu imaju mentalnih zdravstvenih problema, saopćili su australski naučnici. Istraživanje je provedeno na 2.366 <a href="https://bebe.avaz.ba/svakodnevica/700657/sta-raditi-ako-dijete-ne-zeli-da-pije-vodu">djece</a> u državi Zapadnoj Australiji. Naučnici su pratili psihički razvoj djece u njihovoj dobi od dvije, pet, osam, 10 i 14 godina. Utvrdili su da su se djeca koju su njihove majke dojile duže od šest mjeseci bolje nosila sa stresom. 
- Dojenje dužđe od šest mjeseci pokazalo se pozitivnim za psihičko zdravlje djece u mlađoj dobi, ali i u adolescentskoj - rekla je dr. Wendy Oddy. 
Ustanovljeno je i da su neka djeca koju su majke dojile kraće od šest mjeseci kasnije pokazala agresiju u ponašanju, a u ekstremnim se slučajevima razvila i depresija.

Ustanovljeno je i da su neka djeca koju su majke dojile kraće od šest mjeseci kasnije pokazala agresiju u ponašanju

Pozitivan utjecaj na psihičko zdravlje djece

Nošenje maske loše utječe na jezički, emocionalni i društveni razvoj djece?

Stručnjaci otkrili od koga mališani nasljeđuju inteligenciju

Kakav je značaj igračaka u razvoju djece

Kako dijete naučiti da gleda na sat

Kako djecu "natjerati" da jedu povrće

Šta je Severova bolest i kako se manifestira

Kako prepoznati školsku fobiju

Poremećaji ishrane u adolescentnoj dobi, kako prepoznati

Tri metode kako odabrati ime za dijete

U otkrivanju skolioze bitnu ulogu igraju roditelji

Koji su deformiteti kičme u dječijoj dobi i adolescenciji

Zbog ovoga niko ne voli tužibabe

Šta sve utječe na rast djeteta

Jačanje imuniteta: Djeci treba osigurati dovoljno sna i zdravu prehranu

Koliko je sna dovoljno djeci

Kako majčino mlijeko utječe na dječiju psihu

Rast & razvoj

Nošenje maske loše utječe na jezički, emocionalni i društveni razvoj djece?

Stručnjaci otkrili od koga mališani nasljeđuju inteligenciju

Kakav je značaj igračaka u razvoju djece

Kako dijete naučiti da gleda na sat

Kako djecu "natjerati" da jedu povrće

Šta je Severova bolest i kako se manifestira

Kako prepoznati školsku fobiju

Poremećaji ishrane u adolescentnoj dobi, kako prepoznati

Tri metode kako odabrati ime za dijete

U otkrivanju skolioze bitnu ulogu igraju roditelji

Koji su deformiteti kičme u dječijoj dobi i adolescenciji

Zbog ovoga niko ne voli tužibabe

Šta sve utječe na rast djeteta

Jačanje imuniteta: Djeci treba osigurati dovoljno sna i zdravu prehranu

Koliko je sna dovoljno djeci

Kako majčino mlijeko utječe na dječiju psihu