Na današnji datum prije 21 godinu otvoren je Memorijalni centar Srebrenica u Potočarima, a vrpcu je presjekao tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bil Klinton (Bill Clinton). Povodom ove značajne godišnjice, Memorijalni centar Srebrenica danas će održati konferenciju pod nazivom „(Ne)procesuiranje negatora genocida: Predstavljanje izvještaja o negiranju genocida 2024.“. Kako je za „Avaz“ rekla Amra Begić, pomoćnica direktora Memorijalnog centra Srebrenica, program će početi u 11 sati, naglasivši važnost procesuiranja negatora genocida kao ključnog koraka u borbi protiv revizionizma i očuvanja istine.- Od otvorenja do danas Memorijalni centar je iz fondacije prerastao u državnu instituciju, uz podršku, naravno, Ureda visokog predstavnika u BiH. Tokom 21 godinu postojanja razvili smo niz sadržaja, od kojih je jedan izvještaj o negiranju genocida, koji će u petak (danas, op.a.) biti predstavljen, odnosno izvještaj o negiranju genocida za 2024. godinu. Osim toga, promovirat ćemo novu aplikaciju koja se tiče zločina i lokacija zločina koji su počinjeni na ovim prostorima - kazala je Begić.Dodala je da očekuju da će prisustvovati, prije svih, majke Srebrenice te predstavnici međunarodnih i domaćih organizacija.- Ovo je za nas jedan od najvažnijih datuma u godini - istaknula je Begić.Ž8 = N. Aj.

Danas će predstaviti izvještaj o negiranju genocida za 2024. godinu

Prije 21 godinu vrpcu presjekao Bil Klinton: Godišnjica otvorenja Memorijalnog centra Srebrenica

Od otvorenja državnog zatvora Vojkovićima prije više od četiri godine do danas niti jedna osuđena žena tu ne izdržava kaznu. Taj podatak objelodanio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović.Kako se navodi u odgovoru Vijeća ministara BiH na Magazinovićevo poslaničko pitanje, tek se radi adaptacija kako bi postojao i “ženski dio zatvora”.- Nova ustanova, koja je nedavno otvorena, kojom se ponosimo na neki način, ima propust, gdje je, vjerovatno, u samom izvođenju propušteno da se uradi nešto što bi taj zatvor trebao imati, a to je paviljon za žene. Od otvaranja do danas nijedna žena nije služila svoju kaznu u zatvoru, to tehnički nije moguće jer to i ne postoji. Malo je poražavajuće da nešto što je novo mora ići odmah u adaptaciju da bi ispunilo svoju funkciju - kazao je Magazinović za "Avaz“.Kamen temeljac za zatvor u Vojkovićima postavljen je 2006., izgradnja je počela 2007., pa je nastavljena 2014., a završen je 2020. godine.

Malo je poražavajuće da nešto što je novo mora ići odmah u adaptaciju da bi ispunilo svoju funkciju, kazao nam je Magazinović

Saša Magazinović za "Avaz": Vojkovići nemaju paviljon za žene

Savez logoraša BiH danas će pred zgradom Vlade Federacije BiH održati protest jer nije izrađen prednacrt zakona o logorašima u Federaciji BiH kojim bi se zaštitile žrtve ratne torture. Početak protesta zakazan je simbolično - u 11.55 sati, odnosno 5 do 12. <h2>Bez prava</h2>Predsjednik Saveza logoraša Seid Omerović za „Avaz“ je istakao da trenutno ima oko 100.000 živih svjedoka agresije na BiH te da u 95 posto slučajeva oni nemaju nikakvo pravo, odnosno ne postoji status logoraša. - Onaj dio koji mi poznajemo i koji javnost poznaje jeste da postoje nekakva prava, ali ona se odnose na nepunih pet posto, i u FBiH, i u RS, i u Brčko distriktu BiH. Normalno da ništa u životu s pet posto urađenog ne možemo smatrati da je adekvatno riješeno. Ovo što mi organiziramo je usmjereno ka Federaciji, a činjenica je da nema nikakvih prava. Također, i danas dolaze troškovi Pravobranilaštva RS, širom RS, FBiH i Brčko distrikta, i opterećuju logoraše kao da su bili u hotelima, a ne u logorima, s dvije, tri, pet čak do 12.000 KM, pa Savezu ništa drugo nije preostalo nego da sutra (danas, op.a.) izađemo pred Vladu FBiH i tražimo zakon o logorašima na nivou FBiH, kao i podršku za troškove Pravobranilaštva. Moramo jednom da krenemo, 28 godina poslije. Nadam se da ćemo uspjeti - kazao nam je Omerović.<h2>Samo upozorenje</h2>Podsjetio je da Savez logoraša i logoraši imaju izuzetne rezultate, da svake godine učestvuju na više od 50 obilježavanja te da je to pokazatelj da su aktivna grupa, koja nema nikakav status.- Nismo priznati kao neko ko je uložio svoje tijelo, svoj mozak, svoju psihu u državu BiH. A i danas to radimo. Ponavljam, ponašaju se kao da su logoraši u hotelima bili, a to je nečovječno. Ovo su protesti upozorenja. Želimo na kulturan način da kažemo: „Ljudi, ovdje ništa nije riješeno.“ Ni ovo što se trenutno radi nema intencije da će biti nešto ozbiljno. Zaista neljudski - smatra Omerović.<h2>Pokušavamo sve</h2>Omerović je naglasio da su fleksibilni u smislu pregovora i dogovora te da samo žele da izdejstvuju zakon i status logoraša. - Krajnje je vrijeme za institucionalno rješavanje. Ako ne uspijemo, onda ćemo razmatrati mogućnost generalnog štrajka, a kada to učinimo, to će biti na području cijele BiH. Naše je da se izborimo, da pokušamo sve. Ako i neće, neka izađu i neka kažu nema ništa od toga, pa da ovih 100.000 logoraša to zna. Poslijeratna procjena je bila da ima 200.000 logoraša, znači da sada 51 posto te populacije nije više među živima - kazao je Omerović.

Traže zakon o logorašima u FBiH, Omerović kaže da su dali svoja tijela i psihu za državu BiH

Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović uoči protesta: Vlast nas tretira kao da smo bili u hotelima

Evropska komisija dobila je novo ime za ključnu poziciju - Slovenka Marta Kos bit će zadužena za proširenje Evropske unije, uključujući rad na istočnom susjedstvu, kao i za podršku Ukrajini u njenoj obnovi.Kos, kao i ostatak novog tima Evropske komisije, mora odobriti Evropski parlament, ali vrlo vjerovatno je da će bosanskohercegovačke vlasti blisko sarađivati s Kos na ispunjavanju reformi i našem putu ka Evropskoj uniji. Slovenija je, inače, veliki prijatelj naše države i pruža podršku vlastima, posebno u euroatlantskim integracijama. Zato i ne čudi oduševljenje mnogih viješću da je baš ona izabrana za poslanicu Evropske komisije na vrlo važnoj poziciji za BiH.Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von der Leyen) želi povećati zastupljenost žena u novom sazivu Komisije, a Kos se svakako zalaže za prava žena.Zamijenit će Mađara Olivera Varheljija (Varhelyi), a ima bogatu diplomatsku i političku karijeru. Obnašala je funkciju ambasadorice Slovenije u više zemalja, pa i Njemačkoj i Švicarskoj.Bila je i kandidatkinja za predsjednicu Slovenije, ali se povukla iz kampanje te je napustila i stranku Slobodarskog pokreta. Mnogi je opisuju kao iskusnog diplomatu, poslovnog lidera , konsultanta i stručnjaka za komunikacije. Bila je i novinarka, kao i portparol Vlade Slovenije.Marta Kos je rođena 28. juna 1965. godine.

Bh. vlasti blisko će sarađivati s Kos na ispunjavanju reformi i našem putu ka Evropskoj uniji

Marta Kos: Iskusan diplomata

Slovenka Marta Kos trebala bi biti imenovana za komesarku za susjedstvo i proširenje Evropske unije. Također, bila bi odgovorna za istočno susjedstvo i obnovu Ukrajine. Ona je prijedlog predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (Von der Leyen), koja je jučer otkrila kompletan tim koji je predložila za evropske povjerenike. <h2>Zeleno svjetlo</h2>Aktuelni komesar za proširenje Oliver Varhelji (Varhelyi) iz Mađarske predložen je za povjerenika za zdravlje i dobrobit životinja.- To je tim kompetentnih i motiviranih žena i muškaraca spremnih za zajednički rad. Za jaču Uniju. Za sigurniju Evropu. Za konkurentniju Evropu - navela je Fon der Lajen.Kandidati za evropske komesare bit će podvrgnuti saslušanjima u odborima Evropskog parlamenta u narednim sedmicama. Oni će morati da dobiju zeleno svjetlo poslanika Evropskog parlamenta da bi bili izabrani na funkciju, a Evropski parlament će glasati najranije 1. novembra.Vijest da bi Slovenka mogla doći na mjesto komesarke za proširenje obradovala je mnoge zbog činjenice da je ova evropska država pružala i pruža ogromnu podršku BiH na putu ka EU. No, ipak, niko se ne treba nadati da će biti „gledanja kroz prste“.Ambasador Republike Slovenije u BiH Damijan Sedar za „Avaz“ je kazao da je predsjednik Vlade Robert Golob izjavio da je dodijeljeni resor za proširenje dokaz da je Slovenija cijenjena i poštovana u međunarodnoj zajednici.

Dodao je da preuzimanjem resora za proširenje u budućoj Evropskoj komisiji Slovenija prihvata odgovoran zadatak.<h2>Podrška BiH</h2>- Povjeren joj je ključ za osiguranje stabilnosti i mira u našem neposrednom susjedstvu i šire, te mogućnost da, uz pomoć evropske ideje, doprinese stabilizaciji i zapadnog Balkana i istočnog susjedstva. Slovenija u resoru za proširenje donosi svoje iskustvo transformacije institucija i cjelokupnog društva u procesu pristupanja Evropskoj uniji, što je bila osnova za uspješnih 20 godina članstva u EU - kazao nam je Sedar.Naglasio je da će Slovenija nastaviti pružati podršku BiH na putu ka Evropskoj uniji.- Istovremeno, pozivamo sve aktere u BiH da ponovo temeljitije rade na ispunjavanju uslova za otvaranje pristupnih pregovora za punopravno članstvo u EU odmah nakon lokalnih izbora, koji će se održati 6. oktobra ove godine - zaključio je ambasador Sedar.<h2>Poznavalac zapadnog Balkana</h2>- Čestitkama se pridružila i potpredsjednica Vlade, ministrica vanjskih i evropskih poslova Tanja Fajon s izjavom da je Slovenija već niz godina priznata kao dobar poznavalac država zapadnog Balkana i država koja daje podršku procesu proširenja. Fajon je mišljenja da Slovenija ima mogućnost u narednim godinama rada Komisije pokazati dobre rezultate - poručio je ambasador Sedar.Postupak potvrđivanja kandidature za komesarku Martu Kos još traje.

Pozivamo sve aktere u BiH da ponovo temeljitije rade na ispunjavanju uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora za punopravno članstvo u EU, kaže Sedar

Slovenka predložena za komesarku za proširenje: Može li Marta Kos ubrzati proces integracije BiH u EU

Nakon žestoke reakcije Ambasade SAD u BiH na sinoćnje gostovanje ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza u emisiji Mreža na FTV gdje je komentirao raniji blog ambasadora SAD Majkla Marfija (Michael Murphy), kontaktirali smo ministra Heleza.Iz Ambasade SAD naveli su da je Helez odlučio da odgovori na ambasadorov blog tako što je, između ostalog, napao članove osoblja Štaba NATO saveza u Sarajevu optuživši ih da su doveli u zabludu ambasadora i Sjedinjene Američke Države.- To je pogrešno. Ambasador je napisao blog i tačka. Nije problem Štab NATO saveza u Sarajevu; oni su bili i jesu dio rješenja. Grubi pokušaj ministra Heleza da na njih prebaci krivicu za vlastite neuspjehe u vođenju Ministarstva grozna je izdaja prijateljstva NATO sa BiH - poručili su iz Ambasade SAD.

Američka ambasada žestoko kritikovala Heleza: To je grozna izdaja prijateljstva NATO-a i BiH

Ministar Helez je odgovorio na naš poziv te kazao kako ne želi da daje "nikakve izjave o toj temi niti da komentarišem".Na našu konstataciju da je članstvo u NATO-u cilj BiH, Helez je rekao:- Naravno da je cilj, ko kaže da nije cilj? Neću da komentarišem.

Grubi pokušaj ministra Heleza da na njih prebaci krivicu za vlastite neuspjehe u vođenju Ministarstva grozna je izdaja prijateljstva NATO sa BiH

Helez nakon saopćenja Ambasade SAD: Neću da komentiram, naravno da nam je NATO cilj

Nije se bezveze nekada, za vakta mog djetinjstva makar, djeci "prijetilo“ vojskom. Znate ono kada je dijete malo nestašno ili uđe u tinejdžerske godine, pa roditelji ne znaju kako izaći nakraj s nama/njima, među prvim mislima koje im na um padnu jeste: „U vojsku ću ja tebe, pa ti vidi kako ćeš se tamo ponašati.“I trznuli bi se, makar na momente. Je li to realan strah bio ili su nam kroz glavu prolazile scene iz, najčešće, američkih filmova kako bismo morali ustajati u cik zore, spremati krevet, odraditi jutarnje vježbe, pa čistiti zahode ili spavaonice... Ko bi sad to znao.Ali je funkcioniralo.Sada već ne. Jer djeca danas ne znaju šta je to, kao ni većina roditelja, kojima su nekad „prijetili“ pa su shvatili da sve ostaje na izgovorenim riječima.Treba li uvesti vojni rok? Pa sad... Neki kažu da treba, drugi da ne treba. Hajde ti budi pametan.Komšije su prelomile definitivno. I Srbija i Hrvatska uvode vojne rokove, kod jednih će trajati 75, kod drugih 60 dana. U Bosni i Hercegovini nula dana.Jedno je sigurno - disciplinirali bismo se. Muškarci bi imali gdje izbaciti višak testosterona trčeći i vježbajući na raznim poligonima. Ne bi na ženama.Cijenili bi svaki ručak koji im majka, žena ili kćerka naprave. A još bi i sami znali nešto kvalitetno skuhati. Muka bi ih natjerala.I tada bi vozili bijesne automobile, kome finansijske mogućnosti to dozvole, ali bi znali da držati volan u rukama jednog takvog metalnog ljubimca ne znači nužno i gas do daske, što često dovodi do ubistva nedužnih, a nerijetko ubiju i sebe.Vojska je specifična, u svakoj državi. Kako Đole opjeva: „U vojsci sam stekao druga do groba, i hroničnu upalu zgloba, suvenir na stražarske dane“, no to se već odnosilo na ratovanje. To ne želimo više nikada, ni da napadamo, posebno ne da se moramo braniti.Ali da se discipliniramo, itekako moramo.

Da se discipliniramo, itekako moramo

Šta fali vojnom roku

Zašto nismo već dio evropske porodice zvane Evropska unija? Zašto kaskamo za skoro svim zemljama regiona na tom putu, a jedno vrijeme su nas domaći političari okarakterizirali kao "šampione“?Odgovor je jedan - to bi značilo dovesti u red institucije, odnosno vrlo transparentno bi radile, što bi smanjilo ako ne i gotovo ukinulo mogućnosti za kriminalna djela, korupciju i vođenje onom parolom "ruka ruku mije“.Ne odgovara im, skoro nikome na našoj političkoj sceni. Neki su primorani, ne bi li dobili priliku da učine nešto za građane, da čine usluge drugima, jačima. Drugi samo to i znaju. Ima i onih trećih koji se ne bave time, realno. No, koliko su takvi popularni u našem društvu?E, zato pojedini hoće da "razapnu strance“, kako ih nazivaju, kada upru prstom u (ne)djelo, stranku ili političara. Zato prozivaju još aktuelnog američkog ambasadora Majkla Marfija (Michael Murphy) jer ne dozvoljava Miloradu Dodiku i njegovim sljedbenicima da šire laži i uništavaju Bosnu i Hercegovinu iznutra. Ma, nije samo Dodik.Sjetite se kako je vrla i časna stranka Bošnjaka SDA reagirala kada je Amerika uvrstila Osmana Mehmedagića Osmicu na crnu listu, kako su napali Ambasadu SAD, s Marfijem na čelu. Jer, je l', nije im se svidjelo što su dirnuli u bliskog podanika Bakira Izetbegovića. Koprcali su se i kada je Ambasada jasno i glasno optužila SDA da pokušava blokirati i ometati istrage o korupciji.A, jesmo naivni. Pa ko ne bi branio ono od čega živi?S druge strane, Dodik i dodikovci Marfija nazivaju nepoželjnim i tvrde da on ne zastupa Sjedinjene Američke Države, odnosno da radi po svom.Vjerujem da se raduju njegovom odlasku nakon isteka mandata. No, kako li će se obračunavati s novim ambasadorom kojeg je predložio američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), Daglasom D. Džonsom (Douglas D. Jones)? Nije još ni došao u BiH (iako je ranije već bio, pa čak i govori naš jezik), jasno je poručio da neće dozvoliti da BiH rastrgaju i da će pri tome koristiti sve instrumente koji su mu na raspolaganju kako bi pomogao u ostvarenju želja građana BiH da ta država bude stabilna i napredna, u porodici euroatlantski integriranih država. Najavio je i suprotstavljanje malignim i destabilizirajućim utjecajima iz Rusije i Kine, realnim silama svijeta, a ne da ustukne pred Dodikom ili čak Izetbegovićem, petim, desetim.Oni su prijatelji građana Bosne i Hercegovine, ne političara. I ambasadori češće učine više za našu domovinu nego mi sami.Zna Džons gdje dolazi, vrlo dobro zna. I znat će kako nastaviti raditi u interesu, prije svega, SAD, ali i građana ove zemlje.

Džons najavio suprotstavljanje utjecajima iz Rusije i Kine, realnim silama svijeta, a ne da ustukne pred Dodikom ili čak Izetbegovićem

Borba SAD za BiH

Britanski reditelj Džejms Votkins (James Watkins) uhvatio se ukoštac s promišljanjima o životu, posebno onom u modernom svijetu. Prema danskom ostvarenju, napisao je i režirao film “Ne govori zlo” (Speak No Evil), koji se ne može gurnuti u jedan žanr, već tri - drama, triler i horor.Od 12. septembra publika u Bosni i Hercegovini imat će priliku gledati ovo ostvarenje koje stiže na repertoare bh. kina zahvaljujući “Una filmu”, distributeru studija “Universal”, koji je omogućio “Dnevnom avazu” ekskluzivni intervju s Votkinsom.<h2>Društveni užas</h2>O tome šta ga je privuklo priči, kako je kreirao likove, sarađivao sa zvijezdom filma Džejmsom Makavojem (James McAvoy) koji igra Pedija (Paddy), te kako gleda na moderno društvo, govorio je Votkins za “Dnevni avaz”.

Makavoj: Individualista kojem se sve vrti oko njega

Džejms Makavoj, dobitnik BAFTA-e, za "Dnevni avaz" o hororu "Ne govori zlo": Moderno društvo oduzima sposobnost izražavanja

Šta Vas je inspiriralo da napišete i režirate “Ne govori zlo” prema originalnom danskom filmu na kojem je zasnovan?- Samo sam mislio da je to nevjerovatno dobro napravljen i film koji potiče na razmišljanje. Svidjela mi se povezanost premise priče: “dva para se sastaju na odmoru...” To je skoro kao početak šale! Sa stanovišta karaktera, svidjela mi se ideja da ljudi na odmoru preispituju smjer svog života i sprijatelje se s parom za koji misle da bi mogao imati odgovore. Film me zaista oduševio svojim utemeljenim “društvenim užasom” - istraživanjem kako nas moderno društvo stavlja u okove pravilima i kako horor u filmu djeluje na naše socijalne anksioznosti. Samo sam mislio da je to vrlo dobro izveden film u kojem bih mogao pronaći svoj put.Koji aspekti priče su Vas najviše privlačili da istražite?- Bio sam uzbuđen što sam istraživao užase svakodnevnog života i društvene interakcije. Znate, svijet je komplicirano mjesto i kako starite, postavljate sebi pitanja poput: „Koja su pravila? Igram li po pravim?” Dakle, poigravanje s tim pitanjima i strepnjama bilo je nešto za šta sam vjerovao da može biti zabavno i povezano s publikom.

Premještajući ga u Veliku Britaniju i predstavljajući Amerikance kao protagoniste, vidio sam način da ga učinim ličnijim za sebe i da donesem drugačiju kulturnu perspektivu. Mislim da bi američki par reagirao sasvim drugačije u odnosu na danski! Želio sam istražiti Benove i Luizine (Louis) izbore i djelovanje kada brana pristojnosti konačno pukne i sukob eksplodira u javnost. Kada pravila društva postanu pravila pećinskih ljudi, šta onda? U stvarnom životu, vrlo malo nas je pripremljeno za to kako se nositi s konfliktom, s otvorenom agresijom. Pa kako se normalni ljudi suočavaju s ovom nenormalnom situacijom? U kojem trenutku naše iskonske potrebe prevazilaze okove društva? I, u ovom kotlu, želio sam da se pojmovi karaktera koji su postavljeni testiraju na stres. Želio sam da se Ben suoči s lažnom binarnošću muškosti – sirovom snagom pećinskog čovjeka nasuprot modernoj “liberalnoj“ slabosti – koju mu Pedi nabacuje. Namjerno sam želio osporiti lijene rodne stereotipe: da Luiz bude proaktivnija u završnom činu, više “alfa” od Bena. Ali želio sam da stvari budu haotične, bezvezne i pune straha. Mrzim kada se “normalni ljudi” odjednom počnu ponašati kao nindže “Navy Seal”!Kako biste opisali Pedija, glavnog lika ove priče? A šta, prema Vašem mišljenju, Ben i Luiz Dalton vide toliko privlačno kod njega i njegove supruge Sijare?- Pedi je vrlo otvoren momak, neka vrsta života i duše zabave. Zabavlja se, pomiče granice i ljubitelj je prirode. Dakle, mislim da, kada ga Ben, koji je malo zatvoreniji lik, vidi, prepoznaje u Pediju nešto poput vozila koje ga vodi boljem načinu života. Ben i Luiz vide koliko su Pedi i Sijara (Ciara) slobodni i nevezani, gledajući na njih kao na uzore. Tada ih posjećuju na njihovoj farmi, gdje Pedi predstavlja obećanje jednostavnijeg života na otvorenom, povratka prirodi i neopterećenog svim pravilima modernosti. Nažalost, to je lažno obećanje.<h2>Komplicirana istina</h2>Pedi i Sijara imaju sina po imenu Ent (Ant) koji ima govornu manu. Kakav je njihov odnos?- Pa, u Toskani su predstavljeni kao roditelji puni ljubavi i otvoreni, ali vjerujem da, kako se priča bude razvijala, vidjet ćete da iza svega stoji mnogo kompliciranija istina.Ko su Daltoni u Vašim očima?- Daltonovi su američki par koji živi u Londonu. Tamo su se preselili zbog Benovog posla koji je propao, ali su ostali jer su imali vizu. On je sredovječni čovjek koji se brine da je za „otpada“. Nije siguran kako pregovarati o modernom svijetu i njegovim novim kodeksima. A njegova veza sa suprugom Luiz je u opasnosti od pucanja. I povrh toga imaju kćerku koja pati od anksioznosti i koja ima zeku za utjehu Hopija (Hoppy), kojeg je trebala prerasti ili barem tako Ben misli. Dakle, oni se nekako bore kroz život pomalo zaključani u toj vezi. Zatim, kada upoznaju Pedija i Sijaru i kasnije budu pozvani u njihovu seosku kuću, gotovo da to vide kao neku vrstu povlačenja parova ili nešto što mogu učiniti kako bi mogli pomoći da se „otključaju“. Ali, očigledno, ne ispada tako.Kako ste konstruirali lik Pedija s Džejmsom Makavojem?- Kada sam počeo da kopam po tome s Džejmsom, mnogo smo pričali o modernoj krizi identiteta, tom osjećaju obespravljenosti koji ostavlja ljude, uglavnom muškarce, otvorenim za loše mentore poput Pedija, koji odbacuju sva pravila, koji odbacuju upakovano i ljubaznost u korist nekog pojma “autentičnosti”. Razgovarali smo o političarima demagozima i iznosili klasične reference, bilo da se radi o Šekspirovom (Shakespear) Jagu, Mefistofelu ili ovim drugim vrstama manipulativnih likova koji se ljudima uvlače pod kožu. Želio sam da publika malo padne pod Pedijevu čaroliju na način na koji to rade Ben i Luiz i pokaže kako je lako “normalnom” čovjeku poput Bena, koji ima krhkosti, ali nikako nije ekstremista ili čudak, da se prihvati ovaj san i tako postane saučesnik u neredu koji stvara. Kao što Pedi kaže, kada ga Ben i Luiz pitaju zašto im radi to što im radi: “Zato što ste nam dozvolili.”A Džejms je nevjerovatno pametan i zaista je razumio svoju ulogu i kako da ide tom linijom, čuvajući istinu u liku. Pedi je narcisoidni sociopata, koji na kraju voli da bude najpametnija osoba u prostoriji i da “pritiska dugmad” ljudima. Ali bilo je važno da bude zavodljiv koliko je strašan, s malo istine u stvarima koje kaže, kao s demagozima – oni dobiju malo istine, a onda to posipaju s gomilom sranja. Povrh toga, zabavan je, s čudnim smislom za humor zbog kojeg se Daltonovi, kao Amerikanci, zapitaju da li ovaj tip govori ono što se ne može reći ili je samo drski Britanac. Dakle, uvijek postoji ono društveno kodiranje s kojim pregovaraju dok pokušavaju utvrditi kako on djeluje. Pedi igra na to, a Džejms Makavoj briljantno dočarava tu vrstu đavola s mikrogestikulacijama, gotovo da se smiješi istovremeno. Također, bili smo veoma voljni da razvijemo Pedijev odnos sa Sijarom koji je na kraju uvredljiv, kontroliran i prisilan, iako i oni dijele ovu čudnu i nevjerovatno zbrkanu ljubav. Zanimljivo, na neki način su zlikovci ti koji imaju ljubav, dok se junaci priče bore i pokušavaju da je pronađu.U čemu ste uživali u radu s glumcem kalibra Makavoja?- Napisao sam dio imajući na umu Džejmsa Makavoja. Osim svog nevjerovatnog talenta, on je 100 posto najposvećeniji profesionalni glumac s kojim ste ikada mogli raditi, uvijek radoznao, posvećen i fokusiran. Pedi je živčani kralj mikroagresija: potreban je glumac svjetske klase da mapira te male promjene i ide tom linijom.<h2>Tajno oružje</h2>Kako se Luiz Dalton, koju igra Mekenzi Dejvis (Mackenzie Davis), osjeća kada je riječ o Pediju i Sijari?- Mislim da ih Luiz ne prihvata na isti način na koji njen muž to čini. Ona je rezervirana i svjesna je da joj ovaj tip pritišće dugmad. Dakle, ona nema baš onu vrstu “bromance” koju pretpostavljam da Ben ima s Pedijem, i vjerujem da je to nervira. Ali, u isto vrijeme, ona nosi malo krivice zbog svog prethodnog ponašanja i razmišlja: „Uredu, pa, hajde da probamo“, možda protivno njenoj boljoj prosudbi. Ona potiskuje svoje instinkte koji joj govore da tu nešto nije kako treba, neprestano pokušava da se drži društvene norme i bude pristojna, sve do tačke u kojoj to više ne može da izdrži.&nbsp;

Mislim da Luiz preuzima Pedijevu energiju i njegove mikroagresije i osjećaj da se on petlja s njom na način koji Ben ne mora nužno primijetiti unaprijed – ona je ispred igre. A Mekenzi Dejvis, koja igra Luiz, je neko kome sam se oduvijek divio. Ona je oštra i briljantna, a postoji jedinstvena inteligencija koju vidite na ekranu. Mekenzi je bila tako pronicljiva u radu sa mnom na razvoju lika.A kakva je bila Vaša saradnja sa Skotom Meknejri (Scoot McNairy) na ulozi Bena?- Volim Skota Meknejrija kao glumca. A lik Bena je vrsta beta momka koji se bori sam sa sobom i mnogi glumci ne žele nužno da glume tog tipa, ali sa Skotom nema taštine. Dakle, Ben nije uvijek najsimpatičniji lik, ali u isto vrijeme razumijemo njega i činjenicu da je ovdje čovjek koji je pomalo izgubljen i više ne zna koje je njegovo mjesto u svijetu. Mislim da je to prilično povezano, što je Skot prepoznao. Također, volim potcjenjivanje Skotove glume: mislio sam da će to pomoći u utemeljenju filma i stvoriti zaista zanimljivu tenziju protiv performativnih aspekata Pedijevog lika.Ešling Frančozi (Aisling Franciosi) je također izvanredna kao Pedijeva supruga Sijara.- Sijara je svojevrsno Pedijevo tajno oružje, a Ešling je u tu ulogu unijela jedinstvenu mekoću i toplinu. Kad je Pedi malo previše kilav, ona ga omekšava. I tako, oni su tim; ali i ona može biti opasna, skrivajući se pod krinkom tople i fine osobe. Nisam želio da budu samo negativci, već da imaju osjećaj po kojem, kada ih drugi par gleda, gledaju u nešto što bi možda željeli da imitiraju. Dakle, postoji iskrena toplina između Pedija i Sijare, kao i nezdrava suzavisna ljubav. Zanimljiva je složenost njenog karaktera, gdje niste sigurni da li je saučesnik ili žrtva, a to je nešto što sam želio istražiti s Ešling koja je bila tako pametna i pažljiva.<h2>Djeca pravo otkriće</h2>I djeca Agnes i Ent, koje tumače Aliks Vest Lefler (Alix West) i Den Ho (Dan Hough), također igraju ključne uloge.- Kada smo birali ulogu Agnes, pogledali smo dosta mladih glumica u Americi i Kanadi, a Aliks Vest Lefler, koja je nevjerovatno talentirana, odmah se istakla. Sjajno je pročitala, ali to je bilo mnogo više od toga, jer smo osjećali da je razumjela složenost svog lika i, što je najvažnije, uvijek je bila živa i reagirala na ono što su drugi glumci radili.I Den je također bio pravo otkriće. Ent predstavlja pravi glumački izazov: komunicirati uvjerljivo, neverbalno, bez ikakve “glume”. Den nikada prije nije glumio profesionalno – i nikada pred kamerom. Tako sam na audicijama izvršio test kamere uživo – jer jedno je glumiti u sobi sa mnom i direktorom kastinga, a nešto je sasvim drugo glumiti s velikom kamerom i tridesetak članova ekipe. Kada je vrisnuo na tom testu, svi smo se naježili. Zato što je donio unutrašnju istinu: živio je trenutak, umjesto da ga pokušava djelovati. Tri dana nakon toga nije mogao da govori. Tako sam ponosan na njega.<h2>Kao da ste u zatvoru</h2>Kuća na selu gotovo kao da je zaseban lik u priči.- To je definitivno jedan lik. I pravo otkriće našeg dizajnera produkcije Džejmsa Prajsa (James Price), koji nam je svojom genijalnošću omogućio snimanje interijera i eksterijera farme na istoj lokaciji, što je nevjerovatno rijetko.Uvijek smo željeli nejasnoću oko kuće: da li je šarmantna ili je zlokobna? Ova dvosmislenost počinje od trenutka kada je Daltonov automobil prvi put ušao: svidjelo mi se kako su zgrade farme formirale dvorište zatvoreno sa sve četiri strane zbog čega se osjećao gotovo kao da ste zarobljeni u zatvorskom dvorištu ili tvrđavi zamka. Bilo je i lijepo i zastrašujuće, i zaštitnički i zatvorski.Unutra, sobe u kolibi mogle su se osjećati rustikalno i šarmantno i kao nešto iz Hobita. Ali isto tako, male prostorije, sa svojim niskim stropnim gredama, stvarale su osjećaj zatvorenosti i klaustrofobije. Detalji dekoracije garniture zadržali su ovu dvojnost: antikviteti i sitnice koje bi mogle izgledati kolekcionarski i primamljivo; ali u nekim svojim detaljima, uznemirujućim elementima, kao što su nizozemske pločice Delftware u kuhinji sa slikama ljudi odsječenih glava ili obješenih s drveća, ili sve male figurice okrenute od sredine sobe prema zidu, kao da skreću pogled od užasa kuće.<h2>Vožnja rolerkosterom</h2>Doživljaj je poboljšan zajedničkim iskustvom gledanja filma u kinu.- Da, i to ne samo zbog veličine ekrana, već i zbog publike i tog kolektivnog okruženja. Sve je pojačano, jer je kolektiv veći od pojedinca, pa tako i vaše iskustvo, a to vidite u svim sjajnim filmovima. Skoro kao da postoji zujanje koje prolazi kroz sobu s energijom koju jednostavno ne možete dobiti kod kuće. A ako imate film koji može stvoriti tu energiju, tada se energija hrani sama od sebe, stvarajući povratnu petlju. Dakle, ako gledate “Ne govori zlo” u kinu, imat ćete dva sata vožnje rolerkosterom gdje ćete izaći razdragani i pomalo iscrpljeni. Imat ćete iskustvo i osjećat ćete se preneseno, što bi film trebao učiniti, to je ono što mislim da zaslužuje biti u kinima.

Režira ostvarenje “Ne govori zlo”, koje od sutra dolazi na repertoare bh. kina

Britanski reditelj Džejms Votkins za "Dnevni avaz": Svijet je komplicirano mjesto

Otkud Ibri Berilu tolike pare? Otkud Ibrahimu Hadžibajriću? Otkud ovom, otkud onom... Svi se ibrete, a svi znaju. Nešto nagađaju, nešto znaju preko poznanika, nešto, bogami, i iz prve ruke. Teško se ovim posljednjim.Iako nije savršena, Bosna i Hercegovina jeste pravna država, sa svim zakonima i sudovima. Sve to treba usavršavati, od slova na papirima do ljudi, ali to je neki drugi par cipela.No, da se vratimo na najsvježiji primjer - načelnika Općine Trnovo Ibru Berila. Oduzeta mu je imovina vrijedna tri miliona KM. On je doslovno shvatio onu „ruka ruku mije“, pa je davao dozvole za gradnju na državnom zemljištu, a, pošto zakonski nije smio biti nagrađen u bilo kojem obliku, vlasnik mu dade apartman na Bjelašnici u vrijednosti od 212.000 KM. Eto, to nije mito. A ni korupcija.I ljudi se ibrete, a koliko je takvih primjera. Šta sve izađe navidjelo kada se malo po površini zagrebe, ne mogu ni zamisliti šta bi bilo da se dublje kopa.BiH je mala, pa kako se ne bi u jednom gradu znalo za nedjela načelnika ili bilo koga s malo političke moći. Što bi rekli, mahala. Ali policija ne može djelovati na osnovu mahalskih priča, već pažljivo i strpljivo pripremati teren i prikupljati dokaze. A oni pod lupom, ne sluteći šta ih čeka, grabe još koju hiljadarku, desetine, stotine hiljada KM ili čak milione. Jer, može im se.Sve do jednom.Koliko je tek sakrivenih računa, neprijavljenih nekretnina, prljavih para od mita i korupcije. A skoro svi, kada im zatreba (čitaj: kada se bliže izbori), pozivaju se na vjeru, poštenje i integritet. A čini se da nikada nisu pročitali osnovne definicije toga.&nbsp;

Koliko je tek sakrivenih računa, neprijavljenih nekretnina, prljavih para od mita i korupcije

A gdje su milioni?

Hrvatski film "Lijepa večer, lijep dan" redateljice Ivone Juke, u kojem glavnu ulogu tumači bh. glumac Emir Hadžihafizbegović, kandidat je za hrvatskog predstavnika u prestižnom natjecanju za Oskara u kategoriji “Najbolji strani film”&nbsp;Također, film je nominiran i za špansku nacionalnu filmsku nagradu "Goya". Nakon što je ova vrlo pozitivna vijest ugledala svjetlo dana, kontaktirali smo Emira Hadžihafizbegovića za njegovu reakciju na još jedno priznanje njemu.- Vijest da je film Ivone Juke „Lijepa večer, lijep dan“, u kojem igram glavnu ulogu, hrvatski kandidat za Oskara i nacionalnu španjolsku nagradu „Goya“ me zatekla u Istri, gdje boravim poslovno. Sretan sam zbog cijele ekipe jer smo film radili naporno i dugo. Zagreb, Kumrovec, otoci Krk i Pag. Bilo je velikih vremenskih oscilacija – od velike hladnoće do nesnošljivih vrućina. Snimanje je bilo i prekidano zbog produkcijskih razloga, ali, evo, finale su ove sjajne vijesti oko dvije velike nominacije – kazao je Emir Hadžihafizbegović za portal „Avaza“, pa dodao:- To je možda i najteža uloga u mojoj karijeri. U toku snimanja sam dobio i tešku upalu pluća, a zadnje dane snimanja na Pagu sam radio s povrijeđenom lijevom nogom. Film smo okončali u novembru 2023. godine. Još nisam pogledao, ali oni koji jesu kažu da se radi o izuzetnom filmskom ostvarenju. Hadžihafizbegović je za kraj poručio: Čestitam svima, cijeloj ekipi. Od vozača na setu i vođi keteringa do same rediteljice i njene sestre, producentice – Ivone i Anite Juke.&nbsp;NAPOMENA: Portal „Avaz“ objavio je 07.09.2024. tekst pod naslovom "Emir Hadžihafizbegović za "Avaz" o tumačenju glavnog lika u filmu nominovanom za Oskara: Ovo je najteža uloga u mojoj karijeri."Navedena tvrdnja u naslovu i tekstu nije tačna. Film nije nominovan za Oskara, nego je hrvatski kandidat za Oskara u kategoriji “Najbolji strani film”.

U toku snimanja sam dobio i tešku upalu pluća, a zadnje dane snimanja na Pagu sam radio s povrijeđenom lijevom nogom, dodao je

Emir Hadžihafizbegović za "Avaz" o tumačenju glavnog lika u hrvatskom filmu koji je kandidat za Oskara: Ovo je najteža uloga u mojoj karijeri

Dobitnik BAFTA nagrade Škot Džejms Makavoj (James McAvoy) zvijezda je novog horora “Ne govori zlo” (Speak no evil) u režiji Džejmsa Vatkinsa (James Watkins).&nbsp;Ovo ostvarenje, na oduševljenje svih onih koji vole horor, triler i dramu, na repertoare bh. kina stiže 12. septembra, a donosi ga “Una film”, distributer studija “Universal”, zahvaljujući kojem je “Dnevni avaz” dobio ekskluzivni intervju s glumcem Makavojem.<h2>Jezivi trenuci</h2>Otkrio je radnju filma, malo dublje od onoga što se može pročitati na internetu, a govorio je i o svom liku Pediju (Paddy), kojeg je, kako je izjavio za strane medije, bazirao na kontroverznom Endruu Tejtu (Andrew Tate).Kako biste, u nekoliko riječi, objasnili radnju filma “Ne govori zlo”?- “Ne govori zlo” počinje s dva bračna para i njihovom djecom koji se upoznaju na odmoru u Toskani u Italiji. Jedan par je iz Amerike, a živi u Londonu, dok je drugi iz Engleske i živi na farmi u zapadnoj Engleskoj. Oni su veoma različiti i imaju suprotan stil života. Engleska porodica je ruralna, u dodiru s prirodom, a druga je urbana i moderna, sa svojom funkcionalnošću i nefunkcionalnošću. Par sa sela odlučuje da pozove drugi par nakon praznika na svoju farmu kako bi osjetili dobri stari engleski život, ali kada stignu tamo, stvari počinju da postaju manje prijateljske i među njima se kreću određene igre koje rezultiraju neprijatnostima i jezivim trenucima, što na kraju rezultira i nekim užasnim momentima.Ko je Pedi, Vaš lik? - Pedi je doktor koji je odbacio svoju karijeru i vratio se na svoje porodično imanje, gdje već pet generacija obrađuju zemlju. Očigledno je i dalje doktor i radi za nekoliko dobrotvornih organizacija, ali čini se da je mnogo više za porodicu i seoski život. Kako film ide dalje, istina i stvarnost ispod toga postaju očigledni, guleći slojeve onoga kako on i njegova žena izgledaju da jesu, dok istovremeno sve više brinete za drugu porodicu, Daltonove.

Film se dotiče mnogih tema.- Toliko njih! Govori o društvenoj ispravnosti i tome da si privučen nečemu, jer Daltonovi predstavljaju porodicu koja tek prolazi kroz promjene u modernom životu i rade ono što se od njih očekuje, ali to ih ne čini nužno sretnima ili osnaženima. Zatim upoznaju ovu porodicu sa sela, koja izgleda kao da je zakoračila u njihov svijet. Jedan od njih bio je doktor i razumije moderni život, ali je u isto vrijeme u stanju da predstavlja nekoga ko ponovo preuzima autoritet i odgovornost za svoju sreću.&nbsp;Mislim da je to Daltonovima vrlo privlačno na prizeman i staroengleski način - povratiti svoj život s trake za trčanje modernog društva. Pedi i Sijara (Ciara) su se bukvalno povukli na selo i čini se da žive dobrim životom. Oni još imaju odsjaj modernih profesionalaca, ali i nešto u sebi malo starije. Povrh toga, tu je i tema muškosti, nešto s čime se Ben Dalton bori i pokušava pronaći. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto ga privlači Pedi, koji se čini da je ponekad zdrav izraz moderne muškosti, šta god to značilo. Dakle, jedna od stvari koje ovaj film radi jeste da se stalno igra onim što jeste ili nije prihvatljivo. Daltonovi su uvjetovani da budu ova porodica koja podnosi sve što im savremeni život postavi: visoke poreze, dugo radno vrijeme, nestabilnost posla, iznuđivanje školarine, stresnu vezu itd. A Pedi se stalno igra s njima i apsolutno se zabavlja radeći to.<h2>Biti dio društva</h2>Pedi je sigurno bio zabavan lik.- Da, apsolutno! Mislim, da je prisutan na društvenim mrežama, vjerovatno bi se javio tezom o modernom životu i muškosti i svim sličnim stvarima. Postoji mnogo ljudi koji privlače pažnju time što su poput Pedija, koji očigledno uživaju u neposrednosti te veze. On ne želi da stvori vojsku sljedbenika, ali je definitivno jedan od onih ljudi koji imaju publiku od obespravljenog, zanemarenog i zaboravljenog tipa čovjeka kojem se obraća. I on je otrovan, balansirajući sve vrijeme kako bi zadržao svoju publiku, a to su u ovom slučaju Daltonovi. On samo voli da manipulira i zlostavlja - mogao je da postigne ono što želi čim ih je upoznao, ali više voli da provodi dane s njima na farmi zabavljajući se i polako izvlačeći to.Dakle, voli da se igra svojom “hranom”…- Da, jer da je efikasniji u obavljanju onoga što pokušava, odmah bi se pobrinuo za posao, ali za Pedija je sve u igri. On želi da uživa u životu, što je još jedan razlog zašto je tako privlačna figura. Daltonovi, a posebno Ben, toliko su posvećeni modernom životu, očuvanju i kretanju naprijed na bilo koji način kako bi bili dio društva. Pedi je daleko izvan toga - on je individualista kojem se sve vrti oko njega i njegovog svijeta, uživajući u svakom trenutku, bez obzira na posljedice po druge. Ali to nije odmah vidljivo kada sretnemo ovu osobu koja kao da zna tajnu sretnog života. Čini se da je sposoban za veliku sreću, koju mnogi ljudi poput Bena, njegove supruge Luiz (Louise) i njihove kćerke Agnes teško postižu, jer su tako vezani u mreži modernog života. Zato ne mogu zaista uživati u dobrim stvarima kojima imaju neposredan pristup. Tada susreću svojevrsni svjetionik onoga što izgleda kao sreća i vitalnost, i to im je izuzetno privlačno.Kako je bilo blisko sarađivati s rediteljem Džejmsom Vatkinsom na oživljavanju svega toga na ekranu?- Sjajna stvar u radu sa scenaristom-rediteljem kao što je Džejms je to što čak i bez razgovora s njim imate glavnu liniju toga šta on želi i misli. Volim da radim sa scenaristima-rediteljima upravo zbog toga, a u ovom slučaju smo vrlo rano bili na istoj strani. Moj lik prodaje jednu stvar, ali iza sebe ima tajno sklonište nečeg drugog, noseći prtljagu te toksične muškosti. Džejms i ja smo se zaista naslonili na to i na njegovu povezanost sa zemljom, koja se čini zdravom i zemljanom, ali posjeduje i tamu. Dakle, sve ove stvari u početku izgledaju vrlo privlačne, ali onda se pojavljuje krv u toj zemlji i u toj muškosti koju Pedi prodaje. Ima seksa, prljavštine, krvi i svih vrsta užasnih stvari koje ne vidite u početku, jer ono što vidite je zapravo moderan tip koji se osjeća pomalo staroškolskim.<h2>Jezik ljubavi</h2>Pedi i Sijara su prilično privlačni, ali i uznemirujući u isto vrijeme, nudeći fascinantnu protutežu Benu i Luiz Dalton.- Pedi i Sijara su užasni na mnogo načina, ali se vole. I njihova ljubav je prava i zdrava sa strašću, iako sam siguran da imaju i neke prilično loše osobine jedno prema drugom. Dakle, imate ove zločeste koji se zaista vole, a zatim i ove dobrice koji više ne znaju ni da vole jer im je moderno društvo oduzelo njihovu sposobnost da to istražuju ili izraze. Pedi i Sijara predstavljaju fantaziju para kojem je dobro zajedno i čini se da ima sve, s atraktivnim životnim stilom koji je prizemljen.

Ešling Frančozi (Aisling Franciosi) također blista kao Sijara, Pedijeva žena i partnerica u zločinu.- Ešling Frančozi je nevjerovatna glumica i uživao sam u istraživanju Pedija i Sijarinog odnosa s njom. Bila je briljantna u pronalaženju njihovog jezika ljubavi, koji je tako poseban i fizički. Uveo je ogroman sukob u scenarij, a to je da je dobar par nefunkcionalan, a loš par funkcionalan.Šta očekujete da će publika ponijeti sa sobom nakon gledanja “Ne govori zlo”?- Nadam se da će uživati. Nadam se da će biti uplašeni i da će se smijati, jer je i to prilično smiješno. Mislim da će vas “Ne govori zlo” zabaviti, nasmijati i, nadamo se, zaista uplašiti. Dakle, pripremite se za zabavu, malo straha i malo nasilja.<h2>Saradnja s “Blumhouseom”</h2>Kako je bilo ponovo se udružiti s “Blumhouseom” na ovom projektu?- Džejson Blum (Jason) je pametan tip, a “Blumhouse” je pametna kompanija. Oni jednostavno znaju kako da rade stvari i bilo je sjajno ponovo raditi s njima na ovome. Oni ulažu u materijal koji je dostupan i koji je dio žanra koji ljudi žele konzumirati. Zatim, dok ga konzumirate, generalno dobivate mnogo više nego što ste tražili i to vidite kao dio DNK većine njihovog rada. Proveo sam sjajne trenutke radeći s “Blumhouseom”.<h2>Borba protiv obespravljenosti</h2>Kanađanka Mekenzi Dejvis (Mackenzie Davis) igra Luiz, kojoj ne treba mnogo vremena da osjeti nešto loše u Pedijevom ponašanju.- Da, imamo sjajnu glumačku ekipu u “Ne govori zlo”, koja se oslanja na ansambl i hemiju između četvero odraslih i dvoje djece. Mekenzi Dejvis je nevjerovatna kao Luiz i mislim da je niste vidjeli kako igra lik koji je pomalo obespravljen, ali se u isto vrijeme bori protiv toga. I ona je tako iskrena u svom nastupu - volio sam raditi s Mekenzi.<h2>Kapa dolje</h2>A Skot Mekneri (Scoot McNairy) briljantno rješava lik supruga Bena koji se bori sa svojim brakom i muževnošću.- Skot je, zapravo, prilično muževan tip. Vjerovatno je više on Pedi nego što bih ja ikada mogao biti, u smislu da je na neki način čovjek od zemlje. Dakle, činjenica da on tako efikasno izvodi ovu vrstu performansa "beta muškarca modernog vremena" je nevjerovatna. Kapa dolje!Film je baziran na hororu koji je izašao u Danskoj. Vjerujem da je ova verzija mnogo više društveni i psihološki triler, s određenim elementima horora, kazao je Makavoj.

Na repertoare bh. kina stiže 12. septembra. logu bazirao na kontroverznom Endruu Tejtu

Sjajni bh. glumac Izudin Bajrović nedavno je uputio kritiku na račun pozorišta, odnosno njihovog nepostojanja. Tačnije, kako je naveo na društvenim mrežama, imamo javne ustanove - ne pozorišta - koje se bave pozorišnom djelatnošću, a koje su u potpunosti oslonjene na budžete koje određuje izvršna vlast.<h2>Privatni sektor</h2>Ipak, kako je rekao u razgovoru za "Dnevni avaz“, "to je više žal što nemamo privatna pozorišta koja se bave samo teatrom“.- Mislim da nam nedostaju pozorišta koja nisu institucionalna, tzv. privatna, neovisna pozorišta, pošto se kod nas sve svodi samo na institucionalna. Mislim da bi bilo mnogo šire, raznovrsnije i bolje da imamo neku vrstu konkurencije, u tom smislu da imamo neka pozorišta koja ne žive od budžeta, nego moraju da žive od onoga što rade. Imamo samo četiri pozorišne kuće, sve su na budžetu Kantona Sarajevo. I to je dobro, ali bi bilo mnogo raznovrsnije kad bismo imali i onaj privatni sektor u pozorištu, ali očigledno da kod nas ne postoji interes ljudi koji bi mogli priuštiti tu vrstu ulaganja, a oni koji bi možda željeli, nemaju mogućnosti, tako da ostajemo ipak „zakovani“ samo na ovome što imamo - kazao nam je Bajrović, naglašavajući da nema problem s institucijama, već da bi bilo dobro da imamo nešto što nisu državne ustanove u pozorišnoj djelatnosti.Sada se posvetio pripremama za premijeru predstave koja je zakazana za 12. septembar, a riječ je o djelu koje u Narodnom pozorištu Sarajevo rade prema djelu "Konačari“ Nenada Veličkovića.Nakon premijere u NPS-u, Bajrovića očekuju brojni drugi projekti. U Istri će snimati jedan film, potom će gostovati u Crnogorskom narodnom pozorištu, a onda ga čeka još jedna predstava u Sarajevu, kao i projekt u Hrvatskoj.- Imam dosta aktivnosti u narednom periodu. Sad, koliko će mene snaga i zdravlje poslužiti, ako Bog da, nadam se da hoće, pa da se to što je planirano i realizuje. Ne razmišljam još o tome imam li ja snage za sve to, ali kada sve krene, onda se sjetim, bogami, da nisam više ni mlad i da zdravlje nije više onako dobro da se mogu na njega osloniti. Ali, za sada je dobro - kazao je Bajrović.<h2>Izbaciti traume</h2>Često se na društvenim mrežama osvrne na ratne godine, posebno one u Sarajevu. Kaže kako često misli na taj period.- Iako u posljednje vrijeme manje, valjda je tog PTSP-a manje, ali "baci“ me ponekad u to vrijeme. Vjerovatno kada nešto čujem, pročitam, vidim, što me podsjeti, pa reagujem, ali osjetim tu pozitivnu promjenu, vidim da se umanjila potreba za izbacivanjem tih trauma iz sebe. Zašto se ne bi govorilo o tome? Je li treba da krijemo to da smo bili terorizirani? Ja ne mislim da treba. Kad osjetim potrebu, onda nešto kažem, očigledno se toga bilo nakupilo, pa se sada malo rezervoar ispraznio, ali neće se nikad potpuno isprazniti. Tako da poneka reakcija, sad rijetko, ipak izađe - rekao je Bajrović.<h2>Zahvala radioamateru Edi</h2>Nedavno je Bajrović, bez razmišljanja, prihvatio ulogu u spotu za pjesmu "Dedo“ simpatičnog dua "Frtutma Kids“.- Prijatelj me zamolio da snimam s njegovim unucima. Taj moj prijatelj Edo je u ratu bio radioamater koji nam je omogućavao da imamo kontakt sa svojima najbližima koji nisu živjeli u Sarajevu. I on je omogućavao narodu, pa, između ostalog, i meni da se čujemo s porodicama. Pa da ga pohvalim sada, nakon 30 i kusur godina, i da mu zahvalim za to. Rado sam pristao da budem dio tog projekta, a i djeca su stvarno divna - ispričao nam je Bajrović.

Bolje bi bilo da imamo pozorišta koja ne žive od budžeta. Prisjetim se da nisam više tako mlad

Izudin Bajrović otvoreno za "Avaz": Ne treba kriti da smo bili terorizirani

Žena heroina Mahira Hajdarpašić, bivša Ahmiš, večeras je u Sarajevu otvorila svoj butik modnog brenda „Bakka“, tačnije zastupnici su za ovaj brend. Ono što je posebno zanimljivo je da i njena kćerka Sumeja ima svoju liniju odjeće s obzirom na to da joj je želja da bude dizajnerica.-	Nadam se da će biti uspješna kreatorka, to joj je bila želja i dova. Evo, napravljen je mali korak, a nadam se da će u budućnosti sve više rasti – kazala je Hajdarpašić.

Upriličile su večeras svečano otvorenje na Ilidži, a brojni gosti su došli da Mahiri pruže podršku. Organizirale su i modnu reviju na kojoj su predstavljenje odjevne kombinacije.Prelijepa Hajdarpašić zanosnog osmijeha sve vrijeme je bila odlično raspoložena, a uz nju je bio i suprug Saladin, ponosno gledajući Mahiru i Sumeju.

Mahira je davno postala heroj zbog svoje ljubavi prema prvom suprugu Esedu Ahmišu o kojem se brinula sve do njegove smrti. Esed je i sam bio plemenita duša, a godinama se borio s multiplom sklerozom i na kraju bitku izgubio. A Mahira je bila uz njega u svakom trenutku.

Preudala se i sada je opet našla sreću kraj čovjeka koji je razumio i pružio bezuslovnu ljubav.

Prelijepa Hajdarpašić zanosnog osmijeha sve vrijeme je bila odlično raspoložena, a uz nju je bio i suprug Saladin

Žena heroina Mahira Hajdarpašić otvorila vrata butika, svoju liniju ima i njena kćerka Sumeja

Ekskluzivni intervju s Džejmsom Makavojem, (James McAvoy), dobitnikom BAFTA nagrade, čitajte sutra u printanom izdanju "Dnevnog avaza".On je zvijezda novog horora “Ne govori zlo” (Speak no evil) u režiji Džejmsa Vatkinsa (James Watkins). Ovo ostvarenje, na oduševljenje svih onih koji vole horor, triler i dramu, na repertoare bh. kina stiže 12. septembra, a donosi ga “Una film”, distributer studija “Universal”.&nbsp;&nbsp;Makavoj je otkrio je radnju filma, malo dublje od onoga što se može pročitati na internetu, a govorio je i o svom liku Pediju (Paddy), kojeg je, kako je izjavio za strane medije, bazirao na kontroverznom Endruu Tejtu (Andrew Tate).Pojasnio je šta kada nije sve kako se čini na prvu

Svoj lik u novom hororu bazirao je na kontroverznom Endruu Tejtu

Mekenzi Dejvis, Džejms Makavoj i Džejms Vatkins

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s glumcem Džejmsom Makavojem

Sve za Bosnu, Bosnu nizašta. To je svojevrsna mantra Samira Bečića, svjetski poznatog fitnes trenera koji živi i radi u Americi. I ne zaboravlja svoje korijene i svoju domovinu.Kada god ima priliku, boravi u BiH i rodnom Ključu, a o svojoj zemlji na sva zvona priča samo najbolje, promovira je i radi za njeno dobro. Poput ambasadora, samo bez rezidencije.Kako je u nedavnom „Avazovom intervjuu“ rekao, ima dvije domovine - BiH i SAD, koja mu je pružila sve. Uz njegov trud i rad, naravno. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a sarađivao je s nekim od najpoznatijih ličnosti na svijetu.- BiH je kao Amerika, multikulturalna, a to je snaga jedne države. Kada bi ljudi to shvatili, BiH bi bila kao Švicarska za 20 godina - kazao je Bečić.I tome treba težiti. I rekao je veliku istinu - Bosna nije Bosna bez svih njenih naroda!Izrazio je tugu što njegova majka nije živa da svjedoči uspjehu koji je postigao. Ali svjedoče sve ostale majke koje samo najbolje za svoju djecu žele, a Bečić im je inspiracija. Heroj nacije.Bečić je rođen u Ključu, ima suprugu i sina.

Prije 21 godinu vrpcu presjekao Bil Klinton: Godišnjica otvorenja Memorijalnog centra Srebrenica

Saša Magazinović za "Avaz": Vojkovići nemaju paviljon za žene

Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović uoči protesta: Vlast nas tretira kao da smo bili u hotelima

Marta Kos: Iskusan diplomata

Slovenka predložena za komesarku za proširenje: Može li Marta Kos ubrzati proces integracije BiH u EU

Helez nakon saopćenja Ambasade SAD: Neću da komentiram, naravno da nam je NATO cilj

Šta fali vojnom roku

Borba SAD za BiH

Britanski reditelj Džejms Votkins za "Dnevni avaz": Svijet je komplicirano mjesto

A gdje su milioni?

Emir Hadžihafizbegović za "Avaz" o tumačenju glavnog lika u hrvatskom filmu koji je kandidat za Oskara: Ovo je najteža uloga u mojoj karijeri

Džejms Makavoj, dobitnik BAFTA-e, za "Dnevni avaz" o hororu "Ne govori zlo": Moderno društvo oduzima sposobnost izražavanja

Izudin Bajrović otvoreno za "Avaz": Ne treba kriti da smo bili terorizirani

Žena heroina Mahira Hajdarpašić otvorila vrata butika, svoju liniju ima i njena kćerka Sumeja

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s glumcem Džejmsom Makavojem

Samir Bečić: Heroj nacije

Prije 21 godinu vrpcu presjekao Bil Klinton: Godišnjica otvorenja Memorijalnog centra Srebrenica

Saša Magazinović za "Avaz": Vojkovići nemaju paviljon za žene

Predsjednik Saveza logoraša BiH Seid Omerović uoči protesta: Vlast nas tretira kao da smo bili u hotelima

Marta Kos: Iskusan diplomata

Slovenka predložena za komesarku za proširenje: Može li Marta Kos ubrzati proces integracije BiH u EU

Helez nakon saopćenja Ambasade SAD: Neću da komentiram, naravno da nam je NATO cilj

Šta fali vojnom roku

Borba SAD za BiH

Britanski reditelj Džejms Votkins za "Dnevni avaz": Svijet je komplicirano mjesto

A gdje su milioni?

Emir Hadžihafizbegović za "Avaz" o tumačenju glavnog lika u hrvatskom filmu koji je kandidat za Oskara: Ovo je najteža uloga u mojoj karijeri

Džejms Makavoj, dobitnik BAFTA-e, za "Dnevni avaz" o hororu "Ne govori zlo": Moderno društvo oduzima sposobnost izražavanja

Izudin Bajrović otvoreno za "Avaz": Ne treba kriti da smo bili terorizirani

Žena heroina Mahira Hajdarpašić otvorila vrata butika, svoju liniju ima i njena kćerka Sumeja

Sutra u "Dnevnom avazu" ekskluzivni intervju s glumcem Džejmsom Makavojem

Samir Bečić: Heroj nacije