Sve za Bosnu, Bosnu nizašta. To je svojevrsna mantra Samira Bečića, svjetski poznatog fitnes trenera koji živi i radi u Americi. I ne zaboravlja svoje korijene i svoju domovinu.Kada god ima priliku, boravi u BiH i rodnom Ključu, a o svojoj zemlji na sva zvona priča samo najbolje, promovira je i radi za njeno dobro. Poput ambasadora, samo bez rezidencije.Kako je u nedavnom „Avazovom intervjuu“ rekao, ima dvije domovine - BiH i SAD, koja mu je pružila sve. Uz njegov trud i rad, naravno. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, a sarađivao je s nekim od najpoznatijih ličnosti na svijetu.- BiH je kao Amerika, multikulturalna, a to je snaga jedne države. Kada bi ljudi to shvatili, BiH bi bila kao Švicarska za 20 godina - kazao je Bečić.I tome treba težiti. I rekao je veliku istinu - Bosna nije Bosna bez svih njenih naroda!Izrazio je tugu što njegova majka nije živa da svjedoči uspjehu koji je postigao. Ali svjedoče sve ostale majke koje samo najbolje za svoju djecu žele, a Bečić im je inspiracija. Heroj nacije.Bečić je rođen u Ključu, ima suprugu i sina.

Sve za Bosnu, Bosnu nizašta

Samir Bečić: Heroj nacije

Svečano otvorenje grandioznog mosta Hercegovina i cijele poddionice autoceste na Koridoru 5C Počitelj – Zvirovići velika je stvar.Ne zato što će se naši i susjedni političari slikati, presijecati vrpce i busati se u prsa kako su, eto, uspjeli napraviti dio vrlo važnog puta... Mislim, jesu. Hvala im. S dvije i po godine zakašnjenja. Ali, kako se kaže, „poklonu“ se ne gleda u zube.Ne, golema je to stvar, jer 11 kilometara puta znači bolju povezanost s, prije svega, Hrvatskom i manje muka za građane ove nam jedine domovine. Jer, ko ne voli da mu gu*ica vidi puta, a da to ne podrazumijeva sate i sate za volanom ili pored i iza vozača!? Posebno za naše starije sugrađane kojima takva putovanja prave probleme, one zdravstvene prirode. Olakšat će i trgovinu s ključnim izvoznim tržištima.Treba svečano otvoriti most Hercegovina, što da ne. Pokazati regionu da napredujemo. Sporo, ali sigurno. Pa nije trotoar ispred Predsjedništva BiH, pa da dumamo je l' sramota svečano otvarati. Ipak je riječ o autoputu.Nakon 90-ih godina, užasnih razaranja puteva i duša ljudskih, trebamo slaviti svaki metar, a ne kilometar autoputa.Treba zahvaliti i Evropskoj uniji, kao i Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskoj investicijskoj banci (EIB), koje su ulagale i nastavljaju ulagati u Koridor 5C, ključni infrastrukturni projekt u BiH. A, kada bude kompletno završen, treba slaviti tri dana, k'o Ivkova slava.Jer će potaći dugoročni ekonomski oporavak, održiva radna mjesta i ekonomsku integraciju u regionu.Sve u svemu, bit će lakše s ovih 11 novih kilometara autoceste.

Kada Koridor 5C bude kompletno završen, treba slaviti tri dana, k'o Ivkova slava

Slavimo svaki metar

Na čelo Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Bosnu i Hercegovinu od 1. seprembra imenovana je Stela Melnik (Melnic). <h2>Bogato iskustvo</h2>Ranije je bila zamjenica direktora kancelarije EBRD-a u Poljskoj, a u svoju novu ulogu donosi bogato iskustvo. Pridružila se Banci 2005. godine. Od tada je obavljala različite uloge, uključujući upravljanje lokalnim timovima u Ukrajini i Rumuniji. U svojoj posljednjoj ulozi zamjenice direktora kancelarije Poljskoj, podržala je realizaciju ključnih inicijativa, doprinoseći statusu Poljske kao trećeg po veličini tržišta za ulaganja EBRD-a 2023. godine. - Uvjereni smo da će Stelino veliko iskustvo i dokazani rezultati uveliko doprinijeti našem kontinuiranom uspjehu u Bosni i Hercegovini. Njeno vodstvo bit će ključno za unapređenje naše misije podsticanja održivog razvoja i ekonomskog rasta u regiji - rekao je Mateo Kolangeli (Matteo Colangeli), regionalni direktor EBRD-a za zapadni Balkan.<h2>Razvojni ciljevi</h2>U svojoj novoj ulozi, Melnik će biti odgovorna za vođenje operacija EBRD-a u Bosni i Hercegovini, blisko sarađujući sa zainteresiranim stranama na pokretanju uticajnih projekata i inicijativa koje podržavaju razvojne ciljeve zemlje. EBRD je izrazio zahvalnost Manueli Nasl (Naessl) na njenom izuzetnom vodstvu i posvećenosti tokom njenog mandata direktorice EBRD-a za Bosnu i Hercegovinu. - Manuelino strateško vođenje i posvećenost bili su ključni u unapređenju ciljeva Banke u regionu. Želimo joj sve najbolje u novoj ulozi direktorice EBRD-a Bugarske, sa sjedištem u Sofiji - poručeno je iz EBRD-a.

Njeno vodstvo bit će ključno za unapređenje naše misije podsticanja održivog razvoja i ekonomskog rasta u regiji - rekao je Mateo Kolangeli

Rotacija na čelu EBRD-a u BiH: Imenovana Stela Melnik

Legendarni reditelj i scenarista, pripadnik one “praške filmske škole”, Rajko Grlić bio je gost Sarajeva i Sarajevo Film Festivala u okviru kojeg je prikazan njegov film “Svemu dođe kraj”. Pokupio je simpatije još na nedavnoj premijeri u Puli, a i u Sarajevu. Grlić se opet ukoštac uhvatio s jednim od stubova države, prikazujući karakteristike današnjih ljudi, vladajućih i “običnih”, u dva lika. No, nećemo otkrivati dalje radnju filma zbog onih koji ga nisu pogledali, a trebali bi.Grlić je kroz svoju decenijsku karijeru govorio ono što se drugi nisu usuđivali izreći naglas. Je li se plašio, ne znamo, ali znamo da ga je koštalo. Pa tako je nastala njegova knjiga “Neispričane priče” – u svojevrsnom egzilu zapisujući ideje koje, kako je tada mislio, nikad neće preći na filmsko platno. S druge strane, naziv filma “Svemu dođe kraj” može se povezati i s Grlićevim najavama da mu je to posljednje ostvarenje koje će napraviti.<h2>Imam korijene iz ovog grada</h2>Raspoložen i nasmijan uoči samog odlaska iz Sarajeva i povratka u rodnu Hrvatsku, Grlić je za “Dnevni avaz” govorio vrlo iskreno o posljednjem ostvarenju, Sarajevu, životu u Americi, planovima i o “ovim prostorima”.U Sarajevu ste kratko, ali nadamo se da je slatko.- Bilo je jako slatko. Puno smo jeli, puno smo pili. Fantastično smo jeli, fantastično smo pili. Sreli smo neke drage ljude. Odvrtili smo film i evo, sad, jurimo nazad.Jesu li se slegle emocije poslije prikazivanja filma na SFF-u?- Jesu, jesu. Divno je bilo. To je film rađen za publiku. Nakon Pule ovo je prva potvrda da to funkcionira, da ljudi to vole gledati, da učestvuju, da su jednostavno to situacije koje prepoznaju, s kojima žive, pa je lijepo da je neko izdvojio i stavio nešto što oni mogu prepoznati.Kako je bilo sarađivati s glumačkom ekipom? Tu je i glumac iz BiH.- Emir (Hažihafizbegović, op.a.) je tu. Teško je raditi film bez Emira. Bili su krasni. Ja dugo biram, strašno dugo traje kod mene da se odlučim, pa probam s mnogo glumaca, što nije fer ni prema glumcima, ni prema meni, ali to je jedini način da sam siguran. Jer kad jednom odaberete lica, to je pola filma. Tu nema više nazad. A i zbog njih će za deset godina taj film živjeti. Ako ćete vjerovati na platnu ili na ekranu, vjerovat ćete i filmu. Tako da su oni beskonačno važni. Ja se strašno pažljivo s njima igram na snimanju i to je meni velik gušt.Kakvo je Sarajevo za vrijeme festivalskih dana?- Dugo nisam bio. Nisam bio jedno pet godina, valjda. Ne čini mi se da se nešto puno promijenilo, osim što se Sarajevo uredilo. Sarajevo više nema te... Barem u ovom dijelu gdje se mi krećemo, u centru. Te rane su zakrpane. Na zgradama, ne u ljudima, naravno. Ja imam korijene iz ovog grada. Moji djed i baka su odavde. Pradjedi. Sefardi. Sarajevski. Tako da imam veliki sentiment prema gradu kad god dođem. Došao sam u nešto što negdje, neki komad mojeg mozga pamti, zbog neke genetike.Niste iz prvog puta dobili sredstva za ovaj film?- Ne, pa nikad ne dobijem iz prvog. To je običaj. Ovdje je bila treća sreća. Na “Ustavu Hrvatske” isto tako je bilo. Moja je teza da ne možete napraviti tako dobar film da biste dobili sljedeći, ni tako loš da ne biste dobili sljedeći. Tako da potpuno razumijem situaciju. To je jednostavno tako.U BiH imamo problem s finansiranjem kinematografije. Koliko je bitno za kulturu da država prizna i njeguje filmsku industriju?- U Hrvatskoj država prizna, ali ne njeguje, hajmo to tako reći. Postoji HAVC, institucija filmska pod kontrolom Ministarstva kulture. Nekada je pisalo u zakonima Evrope da audiovizuelni projekti moraju biti potpuno neovisni o ministarstvima, da moraju biti na samostalnom budžetu države itd. Ali ništa, to se sve obećavalo kad je Hrvatska ulazila u Evropu. Nije se dogodilo. Ali HAVC je svakako jedno ogromno dostignuće, jer postoji mjesto gdje možete ići. U Hrvatskoj svake godine je, zapravo, sve manje para. Nominalno je sve više, ali kako je devalvacija, zapravo sve je teže. Tako da uglavnom debitanti i ljudi koji rade drugi, treći film, rade filmove. Jer oni rade i bez para ako je potrebno, ali rade male filmove koji igraju po festivalima, ali ne donose publiku u kina.Ja sam iz generacije koja vjeruje da je film rađen za kino, za veliki ekran i za publiku. I da bez tog svetog trojstva - oni koji prave film, platno na kojem se vrti i publika - nema magije filma. Vrlo teško se mirim da je sudbina filma na malom ekranu, jer je to fast food film. Ja kažem ovako, jedete, idete na zahod, telefonirate, razgovarate s nekim, još malo gledate film, pa preskočite na dva, tri druga filma da vidite šta ima. Cijela čarolija nestaje. Postaje industrija kobasica. Tako da mi je drago da sam na kraju svoje priče i da sam imao sreću da mi se filmovi vrte po kinima i imaju publiku.Kako mislite “na kraju svoje priče”?- Ulazim u 78. godinu. To nije baš početak priče.Spomenuli ste neko prijašnje vrijeme. Kako je bilo tada Vama? Vi niste imalidlaku na jeziku. I znamo da Vas je to nekada koštalo.- Nekad je koštalo. Ali čovjek se izbori. Ja uvijek tvrdim da, ako nešto hoćeš reći, ako te to panično muči, ti ćeš to reći. U bilo kojem obliku, na bilo koji način. Ja sam, manje-više, sve svoje filmove snimio. Možda jedan ili dva nisam. A možda još i stignem. Ulazio sam u jednu ozbiljnu kinematografiju, 1974. prvi put s igranim filmom. To je tada bila ozbiljna državna kinematografija. Tu su rađeni ozbiljni filmovi. I ozbiljni režiseri su radili. Danas je to zbir individualnih nekih...Postoji “Jadran film”, kao ogromno filmsko poduzeće za koje sam ja radio filmove. Čak bio jedno vrijeme umjetnički direktor. I bio je jedan producent koji se zove Sulejman Kapić, koji je najznačajnije producentsko ime koje je ovaj prostor ikada imao. On je čitao scenarij, pisao male buhice po pet stranica primjedbi i tjerao vas da radite, da radite i radite na scenariju. Danas je to opasnost. HAVC dodijeli novce i više nikad niko ne brine o tom. I klinci uzmu novce i idu snimati film. Nemaju to strpljenje da se radi na scenariju. Izgubilo se to. Ali, tako i nestaje ta kinematografija, nestat će. Kina će se zatvoriti, ostat će mali ekran.<h2>Vratiti se iz Amerike i skrasiti se u Istri</h2>Nadam se da neće.- Pa ostat će kina za ove velike, za Holivud, velike filmove koji koštaju više od 200 miliona. Ali mali filmovi su u Americi nestali iz kina, nema ih. Jer je suma novca potrebna da bi se ušlo u kino, znači, minimalnom reklamom, jer ona danas gotovo dva puta više košta nego film. Tako da nema više independent. Kada sam ja došao u Njujork, imao je jedno sedam ili osam art kina, gdje su igrali evropski filmovi s titlovima. Danas ima jedno. Ostali gradovi, univerzitetski, imaju, jer univerziteti finansiraju pa dolaze evropski, azijski filmovi. Možete vidjeti puno više u malom gradu nego u velikom. Ta kina ne žive od svog prihoda više. U gradu u kojem živim u Americi imaju dva multiplexa od deset, u kojima igraju samo ovi filmovi od 200 miliona i više. Imaju mali multiplex od tri sale u kojem igraju filmovi koji su još nekako proizvedeni za male novce.Kakav je Vaš život u Americi? Posebno jer stalno dolazite na ove prostore.- Da, ja ću sebe sresti u avionu jednog dana. Imao sam puno sreće u Americi, tako da je nepristojno govoriti. Ja se nisam puno napatio. Prvu godinu, dvije dok se čovjek mjeri. Ali imam jedan krasan položaj na jednom divnom univerzitetu. Ja tamo i mogu i ne moram biti. Kad radim filmove, dovedem klince da budu u ekipi. Imam jedan vrlo povlašten položaj. Ja sam za njih napravio nešto što je donijelo univerzitetu i ozbiljan novac. Tamo sam neko koga puno ne diraju. Sve više razmišljamo da zaustavimo taj dupli život i da se skrasimo Istri.Znači da se vratite.- Da, da, sigurno. Jako volim Ameriku, ali ovi prostori su, ipak, ovi prostori. Ja sve što pričam, pričam o ovim prostorima. To je meni najvažnije.<h2>Kradu nam današnjicu </h2>Kako gledate na ove prostore sada, trenutno?- Kao prirodu, fantastično. Priroda je divna. Sad smo letjeli nad Bosnom, fantastične planine. Priroda je puno bolja od ljudi na ovim prostorima. To jeste, ljudi koji su izabrali ljude koji ih kao vode nisu imali puno sreće. Otimačina 30 godina vlada u raznim oblicima, i duhovnim, a još više materijalnim. Crkve, vjere nas vode nazad u srednji vijek. Ovi nam kradu današnjicu, tako da ne znam šta će biti sutra. Iz Hrvatske ogromna količina ljudi odlazi, odlazi i odlazi. To je nezaustavljiva rijeka dobrih i mladih koji odlaze. Ostaju ovi koji pomoću članske iskaznice u nekoj stranci svoj život oblikuju. A ovi što odlaze, kad ih sretnete vani puno njih kaže da nisu otišli iz materijalnih razloga. Mislim, to je, vjerovatno, jedan od uslova, ali puno ih više kaže da ne žele da im djeca rastu u toj korupciji, u tom potpunom poništenju vrijednosti, i sve se može ako je neko na vlasti i ništa se ne može ako neko nije na vlasti. Tako da...<h2>Mulj se dobro stvrdnuo</h2>Hoće li nam bolje biti?- Mislim da se nešto strašno ozbiljno mora dogoditi da bi bilo bolje. Taj mulj se tako dobro stvrdnuo. Uvijek sam se zezao i govorio da bi se ovdje trebalo sve restartati, kao kompjuteraši kad imaju problem na kompjuteru, ugase i ponovo upale i onda u 90 posto slučajeva je puno bolje situacija. Ne znam kako se ovaj prostor može restartati. Ljudi su se pomirili sa sudbinama.

Teško se mirim s tim da je sudbina filma na malom ekranu, to je fast food film

Legendarni reditelj Rajko Grlić za "Avaz": Rane na zgradama u Sarajevu su zakrpane, ali ne i u ljudima

Pogibija četiri osobe na Lipničkom brdu, između Kaknja i Vareša, šokirala je sve.Jedan od njih je uspješni biznismen Bakir Spahić, vlasnik kompanije "Delta Petrol" s kojim je u vozilu koje se prevrnulo bio i njegov brat te još dva prijatelja čiji identitet još nije otkriven.Načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević za "Avaz" je kazao da su sva četvorica bila poznati Kakanjcima, posebno Bakir Spahić.- Bio je i predsjednik Lovačkog društva “Srndać” iz Kaknja. Bio je jako poznat i popularan kakanjski privrednik koji već dugo godina radi - kazao je Bajtarević dodavši da su i ostali poginuli Kakanjci.Poručio je da su sigurno stotinu puta prošli tom stazom.- Zahvaljujući tome što su u Lovačkom udruženju, obilazili su stalno taj teren kod Lipničkog brda. Mjesto nesreće se nalazi oko 150 do 200 metara ispod najvišeg vrha u Kaknju, to je Lipničko brdo na 1.459 metara nadmorske visine. Jako često su prolazili tuda, jednom mjesečno sigurno, ako ne i češće, obilazeći taj region gdje su lovili. I meni je nevjerovatno kako su na tom dijelu, tom šumskom putu, sletjeli. Istražioci će potvrditi, ali mi pretpostavljamo da je to bilo u kasnim noćnim satima. Mrak i nezgodan teren. Čini se da su udarili u jednu stranu zbog čega su se prevrnuli na drugu stranu - kazao je Bajtarević.Misli da se vozilo okretalo oko 150 metara.- Sva četvorica su poispadali iz automobila. Kako su mi rekli, šoferšajbna je pukla, zbog čega se pretpostavlja da su odmah ispali iz auta - otkrio je Bajtarević.Na taj dio terena, rekao je, može se doći samo većim automobilima poput džipova.- Kada istražioci završe svoj dio posla, mi ćemo proglasiti dan žalosti u Kaknju, ne znamo još koji će to biti dan - istakao je Bajtarević.

Kako su mi rekli, šoferšajbna je pukla, zbog čega se pretpostavlja da su odmah ispali iz auta, otkrio je Bajtarević

Načelnik Kaknja Bajtarević za "Avaz": Spahić je poznavao teren, nevjerovatno je da su na tom putu sletjeli i poginuli

Dokumentarac “Praslovan” doživio je svjetsku premijeru na nedavno završenom jubilarnom 30. Sarajevo Film Festivalu. Naziv je dobio po istoimenoj pjesmi kultnog slovenskog benda “Lačni Franz”, što ima i smisla s obzirom na to da govori o osnivaču grupe Zoranu Predinu, karijeri i životu, usponima i padovima.Režiju potpisuje Sarajlija Slobodan Maksimović.Predin je proveo nekoliko dana u Sarajevu, poklonio se publici nakon premijere. S potpisnicom ovih redova susreo se u hotelu “Evropa”, gdje je odsjedao, te vrlo otvoreno, kao i uvijek, govorio o projektu, narednim planovima i aktuelnostima.Dobro nam došli u Sarajevo.- Ove godine sam početak jula proveo na “Bookstan” festivalu, pa evo me sada, mjesec kasnije i na filmskom festivalu. Vjerovatno ću i treći put doći najesen s koncertom “Zoran pjeva Arsena” u Bosanski kulturni centar ili Dom mladih u Skenderiju, to još ne znamo. Da, ovdje se stvarno osjećam kao kod kuće i uživam u svakom trenutku.Kakve Vas uspomene vežu za ovaj grad?- Ima ih mnogo. I film koji sam sa Slobodanom Maksimovićem došao predstaviti u Sarajevu, govori baš o tim stvarima. Ima mnogo Sarajeva u filmu i zbog toga je nama toliko drago da smo uspjeli svjetsku promociju napraviti ovdje.I ja sam za tu priliku, poslije dugo godina, uspio svu svoju djecu sakupiti u jedan kombi pa smo došli zajedno. Imam četiri sina i jednu kćerku i svi imaju svoje živote, te je teško tu satnicu uskladiti.Znači, ništa od redovnih porodičnih ručkova?- Pa ne. Nisu potpuni ručkovi, uvijek neko fali, uvijek neko ima neki posao, neki biznis, nešto. Tako da je to rijetka prilika, ali je toliko bolje, toliko sam sretniji ovih dana.Kad je riječ o filmu, dokumentarac, ali i igrani... - Da, igrano-dokumentarni film. Naš film je nekakva amfibija, i jedno i drugo. Isto kao moja karijera, jer sam radio mnogo glazbenih žanrova, osim toga, pišem romane, radim muziku za filmove… Uglavnom razne stvari, teško me je strpati u jedan žanr. Tako da film može biti na festivalima igranog i na festivalima dokumentarnog filma, jer je vrlo netipičan, vrlo je svojski i to je i publika pokazala.

Mislim, nisam nikad doživio, a nisu ni drugi, da se usred filma pojave aplauzi, da se publika smije, uživa glasno, aplaudira i... Na kraju smo dobili skoro desetominutni aplauz, i to je nagrada svima. Ekipa je fantastična, Slobodan je car i baš se veselim sljedećim promocijama.Kako je Vama gledati film o sebi?- Mislim, koliko je sad teško gledati sebe nekim očima prosječnog gledaoca.Jednostavno, to ne ide. Ja sam insajder. Znači, kad vidim tamo neke prizore dokumentarne, ja se sjetim, bio sam tamo, znam kako je bilo, kakva su bila vremena, koga sam sreo. A gledalac, naravno, mora slijediti priču koju priča reditelj i to je Slobodan majstorski izveo. Znači da je iskombinirao ono što je meni značajno da se kaže i našao način da to ne bude dosadno. Da se mene predstavi kao čovjeka od mesa i krvi sa svim svojim svijetlim i tamnim stranama. I jednostavno, reakcija publike je to potvrdila.Rekli ste da je Vaša višedecenijska karijera jedva stala u skoro dva sata filma i da su Vas na neki način definirale pogrešne odluke, a u moru pogrešnih, našlo se nekoliko ispravnih.- Da, mislim da moraš raditi i pogrešno. Nema čovjeka koji radi samo prave stvari.Jednostavno, naučiš mnogo iz vlastitih grešaka, ako si pametan. Ako ne naučiš, onda stvarno nema smisla. Ispričati priču o nekome da bude interesantna znači da ne smiješ skrivati stvari. Ili ne znam ko će gledati dva sata film u kojem te samo hvale. To nema smisla, jer život nije takav.I, osim toga, osnovna ideja je bila da priču pričaju drugi, ne ja. Ja samo tu i tamo nešto komentiram i tu smo se odlučili za humor, koji je jedna moja osobina, jer jako volim humor i zezati se, a najviše volim kada drugi mene dobro zezaju. Onda sam presretan.Kao da me maze dobrim zafrkancijama. Tako da je to Slobodan fino ulovio u film. To treba samo gledati i uživati, nema smisla sada tražiti čaroliju u tome.Znaš, postoje prekrasne kineske mehaničke igračke, koje su baš divne, ali kad ih rasklopiš na sastavne dijelove, pitaš se: “A gdje je čarolija?” Znači, to je to, na takav način je naš film čaroban i dobar.Spomenuli ste pisanje. Ako se ne varam, četvrtu knjigu već pripremate?- Sada pišem četvrti, a na objavu čeka treći roman. Dobio sam novog izdavača u Bosni. “Buybook” je zainteresiran za “Bezgrešnu” i vjerovatno i ostale. Negdje na proljeće će u Sloveniji izaći, onda prije ljeta isto i u Sarajevu, u Zagrebu, najesen i u Beogradu. Zezaju me da je to moja psihoterapija, način da ostanem pri sebi.Ali da, vremena su se promijenila i danas mogu slobodnije i bolje i šire sa svim riječima svijeta opisivati, pričati svoje priče. Jer je u samoj muzici to sada drugačije.Radio friendly format od tri minuta je udario najviše po tekstovima. Znači, u tri minuta imaš možda nekih 40 do 50 riječi vremena i vrlo malo riječi u refrenu. A i tu je neka nova politička korektnost i te stvari su jednostavno izbacile humor, erotiku i sve ostalo iz tekstova. Pa onda, ja to nadoknađujem u svojim romanima.Rekli ste nedavno: “Usta se otvaraju zbog svačega, najmanje da bi se nešto reklo”.- Da, da. Mislim da je tiha većina ljudi srodnih duša koji smo iznad bilo kakvog vjerskog, nacionalnog, rasnog ili ne znam čega, da smo nekako gurnuti u stranu, da sada pažnju bude populisti i grozne stvari. I onda se prebrzo zaboravlja koliko lijepog, ipak, još postoji. I ta snaga civilnog društva koja se sad pokazala kad su spasili rijeku Unu u Bosni. Civilno društvo ima još moć, ali stvarno rijetke stvari ga mobiliziraju. Morali bismo nekako biti više svjesni toga mi, a i oni koji nama vladaju i misle da su nedodirljivi, da ne moraju prati zube.Kako onda gledate na kompletnu situaciju u regionu?- Uvijek nas straše, sve vrijeme nas plaše. Svi smo sve vrijeme u neizvjesnosti.Plaše se ljudi za posao, ne znaju kakva će biti ta budućnost koja je nekad bila stimulans. Kada smo bili mali, svi smo razgovarali o boljoj budućnosti. Sada smo shvatili da je nema, da je možda već prošla i da se valja naučiti živjeti u sklopu s aktualnom situacijom. I ostati na barijerama svojih stvari, znači, što se tiče ekologije, što se tiče tih nekih moralnih stavova u kojem sam više puta govorio da su na postulatima francuske revolucije, znači, egalite, liberte, fraternite (sloboda, jednakost, bratstvo, op.a.) i da to mora biti civilizacijska norma. Ako budemo ustrajali na tome, onda ćemo opstati. Ako to padne, bit će rata.Nadamo se da neće.- Nadam se i ja da neće.Je li težak život na točkovima?- Ne, ja sam to naučio. Meni je za vrijeme korone bilo grozno. Zatvoren u sobu, ne znam, mislio sam da ću poludjeti. Kofer me je gledao pored kreveta, kao u fazonu “Ej, Zorane”, “Šta je?”, “Haj'mo negdje”.&nbsp;

Ovdje se osjećam kao kod kuće

Predin: Nema čovjeka koji radi samo prave stvari

Zoran Predin za "Dnevni avaz" o Sarajevu, "Praslovanu", muzici, životu: Bolje budućnosti nema, ako si pametan, učit ćeš iz svojih grešaka

Jedno od najpopularnijih destinacija u Bosni i Hercegovini sigurno je vodopad Kravica. S pravom ga zovu biserom Hercegovine.

I danas mnogi su rashlađenje potražili na ovom vodopadu, nedaleko od Ljubuškog, koji se nalazi na rijeci Trebižat.Gosti iz brojnih zemalja okupirali su bašte kao i ležaljke na Kravici. Među njima su i turisti iz Španije, Italije, Nizozemske, Njemačke, susjedne Hrvatske i brojnih drugih zemalja.Ulaz na vodopad Kravice je 10 KM za one s prebivalištem u BiH, dok je za ostale 20 KM.Pogledi na slapove oduzimaju dah. Pogledajte šta smo zabilježili.

I danas mnogi su rashlađenje potražili na ovom vodopadu, nedaleko od Ljubuškog, koji se nalazi na rijeci Trebižat

Jedan od najljepših vodopada u Evropi privlači brojne turiste koji ga nazivaju biser Hercegovine

Nakon pet godina na čelu Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Johan Satler (Johann Sattler) završava svoj mandat u BiH s 30. avgustom i odlazi u Crnu Goru, gdje je imenovan za ambasadora EU.&nbsp; Na njegovo mjesto u BiH dolazi italijanski diplomata Luiđi Soreka (Luigi Soreca).Satler je u oproštajnom intervjuu za "Dnevni avaz“ govorio vrlo iskreno o proteklih pet godina u BiH, našem putu ka Evropskoj uniji, a ima i jasnu poruku za bh. političare.<h2>Iskreni prijatelji</h2>I prije odgovora na brojna pitanja, rekao nam je da s dosta tuge napušta Bosnu i Hercegovinu. - Znate, moje prvo imenovanje kao mladog diplomate bilo je upravo u Bosni i Hercegovini, pa sam dugo vremena kroz svoj profesionalni angažman pratio dešavanja u zemlji, a u konačnici, iz zemlje nosim prekrasne uspomene i iz privatnog života. Zaista mi je privilegija što sam u godinama provedenim ovdje imao brojne zanimljive susrete s ljudima iz cijele zemlje, a stekao sam i iskrene prijatelje. Ima jedna stvar koju istinski cijenim u kulturi ljudi u ovoj zemlji, a to je lišenost bilo kakve pretencioznosti ili izvještačenosti.&nbsp;To su ljudi koji nerijetko kažu šta misle, bilo to dobro ili loše. Naravno, jasno mi je da su ljudi u ovoj zemlji iznevjereni politikom konfrontacija i jednim svojevrsnim mentalitetom domaćih političara po kojem pobjeđuješ samo ako je ona druga strana na gubitku. To je jedan nesretan način razmišljanja, kada zapravo postoje rješenja koja su dobitna za sve strane. Naime, u proteklih pet godina bilo je mnogo trenutaka u kojima su standardni tehnički procesi bivali ispolitizirani. Takav primjer vam je uvođenje broja za hitne slučajeve 112 koji se koristi širom Evrope, ili elektronski potpis. Ipak, drago mi je da su u ključnim trenucima domaći političari uspijevali sjesti za pregovarački sto i usaglasiti ključne reforme koje su dovele do kandidatskog statusa i zelenog svjetla za pristupne pregovore - rekao je Satler.S druge strane, kako je rekao, Bosna i Hercegovina je ponovo u situaciji da propušta prilike, kada domaće vlasti još nisu dostavile Reformsku agendu za Plan rasta, a reforme koje treba usvojiti prije nego što BiH prijeđe u narednu fazu pristupanja EU su također u zastoju. - Evo, iskreno se nadam da će se domaće vlasti moći ponovo fokusirati na postizanje napretka u narednih nekoliko sedmica. Vidim da su političari ohrabreni novim prilikama za proširenje i da su pokazali sposobnost kompromisa u ključnim momentima, ali dugogodišnja neriješena pitanja i dalje koče zemlju da ostvari svoj značajan potencijal. Ova zemlja nema beskonačno vremena.&nbsp;Odlazak nekih od najtalentiranijih umova zemlje je ozbiljan izazov, a niko vam ne može ni garantirati da će vječno trajati postojeći geopolitički kontekst u prilog proširenju. Domaće vlasti se moraju pozabaviti ključnim pitanjima, prvenstveno evropskim putem. Ogromne su prednosti iznalaženja zajedničke vizije za budućnost, a još je veća cijena koja se plaća ukoliko takva vizija izostane - rekao je Satler.<h2>Zajednički ciljevi</h2>Na konstataciju da je, kao šef Delegacije, mnogo uradio za BiH na njenom putu ka EU, Satler kaže da je njemu BiH drugi dom i da stvarno želi da bude uspješna. - Ali to podrazumijeva da razgovarate s brojnim i različitim akterima ili da, čak, ponekad diplomatski i šutite. Posao diplomate nije posao političara ili aktiviste, a siguran sam da neki rezultati koje smo postigli ne bi bili mogući da sam primijenio iole drugačiji pristup. Bosna i Hercegovina će postati članica kao jedinstvena, suverena i multietnička zemlja. Jedini način da se omogući napredak je kroz poštivanje različitosti i razgovor sa što većim brojem ljudi.&nbsp;A u odgovoru na pitanje da li je BiH korak bliže EU, to je nesporno. Osim velikih iskoraka, tu mislim na kandidatski status i zeleno svjetlo za pristupne pregovore, Bosna i Hercegovina se približila Uniji i na brojne druge načine. U narednom periodu želimo da se i Bosna i Hercegovina pridruži jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima, odnosno tzv. SEPA-i, što će dramatično smanjiti troškove finansijskih transfera.&nbsp;Nakon zelenog svjetla za pristupne pregovore, Bosna i Hercegovina je rame uz rame sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom. Sada je na vlastima zemlje da iskoriste ovu priliku - rekao je, između ostalog, Satler.Odgovorio je i na pitanje šta bi poručio građanima, a šta bh. političarima?- Pa, građane bih podsjetio na nešto što im je već dobro poznato, ali vrijedi ponoviti. Mnogo je više stvari koje vas spajaju nego onih koje vas dijele. U vremenima izazova i neizvjesnosti, vrijedi upamtiti da nas naprijed pokreću naši zajednički ciljevi i težnje. Znate, kada ste ambasador, imate tu veliku privilegiju da upoznajete različite ljude iz cijele zemlje. Uprkos političkim podjelama kao dominantnim narativom, iz prve ruke sam vidio kako se građani ove zemlje često povezuju jedni s drugima, bilo to kroz posao, kulturu, muziku i zajedničke vrijednosti, i takve svakodnevne interakcije mi daju nadu. E, sada, pravi izazov je kako spriječiti da politička retorika zasjeni prirodne veze među ljudima u Bosni i Hercegovini.Političare bih podsjetio da je uspjeh moguć samo kroz pregovore, dijalog i pronalaženje dobitnih rješenja. Političari moraju biti istinski lideri i oduprijeti se iskušenju da svoje pozicije jačaju kroz promociju straha ili podjela. Historija obiluje primjerima lidera promotora politika podjela. Ali kad pogledate, oni kojima se dive i koji se cijene na duge staze, uvijek su samo oni koji su uspjeli stvoriti trajni mir, prosperitet i stabilnost - kaže Satler. <h2>Ovo je zaista izuzetno mjesto, koje je važan dio mog života</h2>Bio je jasan na pitanje hoće li mu BiH nedostajati.- Pa da, ne idem nigdje daleko. I, evo, vrlo otvoreno, jedan od mojih prioriteta će svakako biti rad na boljoj infrastrukturi i povezanosti Sarajeva i Podgorice. Neprihvatljivo je da je put prema graničnom prijelazu Šćepan Polje s bh. strane u stanju kakvom jeste.&nbsp;Drago mi je da smo uspjeli dati prioritet ovom projektu i da smo u poziciji da finansiramo značajna poboljšanja ove trase. Bolja povezanost cijelog regiona, uključujući završetak Koridora 5C, ključne su za ekonomski rast, kao i izgradnju snažnijih veza među ljudima. Naravno da će mi Bosna i Hercegovina jako nedostajati! Toliko je toga što ova zemlja ima za ponuditi, od svojih talentiranih ljudi, kulture obogaćene različitim utjecajima, kao i neke od najnevjerovatnijih pejzaža na svijetu. Ovo je zaista izuzetno mjesto, koje je važan dio mog života više od dvije decenije. Zauvijek će biti u mom srcu.<h2>Kompromis ne bi trebao imati ružne konotacije</h2>- Kompromis ne bi trebao imati neke ružne konotacije. To je zaista od suštinskog značaja ne samo za svaku državu koja želi da postane članica već je i istinski ključna komponenta struktura odlučivanja u EU za sve zemlje članice.&nbsp;Bez dublje političke kulture traženja rješenja, Bosna i Hercegovina će se, nažalost, i dalje suočavati s redovnim političkim krizama koje koče zemlju - ističe Satler.

Političari moraju biti istinski lideri i oduprijeti se iskušenju da svoje pozicije jačaju kroz promociju straha ili podjela

Johan Satler za "Avaz": Uspjeh u BiH moguć uz dijalog

Evropska premijera filma “Megdan: Između vode i vatre” održana je pretposljednje noći jubilarnog 30. Sarajevo Film Festivala. Autor ostvarenja je Aleksa Balašević, sin legendarnog Đorđa Balaševića, koji, nažalost, nije dočekao da pogleda ovaj film. Ekipa filma, kako ispred, tako i iza kamera, prošetala je sedme noći SFF-a crvenim tepihom, a nakon toga organizirali su koktel-zabavu u jednom od najboljih sarajevskih hotela “Radon Plaza”, gdje su i odsjeli.<h2>Arogantna žena</h2>U rotirajućem restoranu “Radon Plaze” potpisnica ovih redova dogovorila je intervju s jednom od muzičkih zvijezda Mayom Berović, koja igra u Balaševićevom filmu “Megdan”. Vrlo raspoložena, Berović je govorila o snimanju, ali i o karijeri, majčinstvu i Sarajevu, blizu kojeg je i rođena.Otkrila nam je da je u bh. prijestonicu stigla na dan projekcije filma te da se morala brzo spremati. Ali je, na njenu sreću, stigla pojesti ćevape.- To mi je bilo najvažnije kad dođem u Sarajevo. Da prvo to pojedem, pa onda mogu polako sve – rekla je Berović kroz smijeh.

Kako ste doživjeli reakcije publike na film?- Sjano, bilo je sjajno. Zaista je fantastičan film. Jako emotivan, što me iznenadilo. Dok sam čitala scenarij kad sam dobila svoju ulogu, nisam ga tako doživjela. Tako da mogu reći da je stvarno fantastičan film. Čestitke i Aleksi i čitavoj ekipi koja je radila na filmu. Baš sam sretna kako je sve ispalo na kraju.Koja je, zapravo, Vaša uloga?- Moja uloga je bila da budem totalna suprotnost od onoga što sam ja u svom životu, da budem arogantna. Jedna arogantna žena, Moldavka. A ulogu sam odigrala na moldavskom jeziku, što je bilo jako zanimljivo i interesantno.Kako je bilo na setu?- Bilo je sjajno. Snimala sam dva dana svoju ulogu, svoj dio i bilo mi je fantastično. Jako lijepo smo se družili, bila je dobra energija, dobra jednostavna atmosfera, nešto potpuno drugačije od onog na što sam navikla u svom poslu kroz muzičke spotove, mnogo se to sve razlikuje i, zaista, za mene jedno predivno iskustvo.Da, navikli ste na “spotlighte”, a ovo Vam je prva uloga u filmu?- Prva filmska, da. Kroz karijeru sam imala mnogo spotova u kojima sam imala glumačke zadatke, ali je to u muzici potpuno drugačije nego na samom filmu.Kad je riječ o muzici, imamo li šta najaviti?- Imamo, svakako. Album je spreman. Deseti, ako Bog da, u septembru će ljudi imati priliku da ga čuju i vide. Posljednji album sam objavila prošle godine. Navikla sam u svojoj karijeri da uglavnom snimam jedan album godišnje. Jedino sam napravila pauzu kada sam rodila dijete. Potpuno opravdano i sad sam se vratila u normalu.<h2>Srce vašeg srca</h2>Kako gledate na majčinstvo?- To je nešto najljepše. Ne postoji ništa na ovom svijetu što se može porediti s majčinstvom i s tom malom osobom koju ste vi stvorili, koja je prosto dio vaše duše, srce vašeg srca.Kako stignete sve, i nastupi i snimanja i porodica?- Ne znam ni sama. Imam tu sreću da imam porodicu koja me podržava i koji su uz mene od početka. Evo sad, kad je Lav tu, jako puno mi pomažu i baš se svi trudimo da to sve kako treba funkcioniše i da on ne osjeti moj posao. I moram reći da sam najsretnija što imam najbolji posao na svijetu, što mogu da budem sa svojim djetetom svaki dan. Ne moram da ustajem rano i da se vraćam kasno. Već odem samo vikendom. Jako sam sretna zbog toga. Inače, da je drugačije, mislim da bi mi to sve teže padalo.

Godinama ste gradili svoj put u muzičkom svijetu. Kako sada gledate na sve to?- Mnogo se ponosim sobom. Mislim da, kad pogledam iza sebe, ništa ne bih promijenila. Defintivno, sve što sam radila, radila sam jer sam u tom trenutku mislila da je uredu. I bilo je uredu. Nemam mrlje, nemam čega da se postidim. Moja karijera je zasnovana na pjesmama, na dobroj muzici i na toj umjetnosti. Nikad se nisam bavila nekim drugim stvarima, skandalima i svim onim čime se mnogi ljudi u ovom poslu bave. Pogotovo sada. I zaista mogu reći da sam ponosna na sve što sam uradila. Ništa ja tu ne bih mijenjala, što bi rekao Zdravko Čolić, ništa ne bih dirala.Rođeni ste nedaleko odavde. Kakve uspomene nosite i hoćete li sina dovoditi?- Dovodit ću ga, jedva čekam. Hoću da još malo poraste, da zna. Da prosto bude svjestan toga što mu budem objašnjavala. Baš sam danas spomenula, kad sam dolazila, da jedva čekam da ga odvedem da vidi tu prirodu, pošto je jako voli, kao i životinje. Jedva čekam da ga odvedem u Malešiće, da se nadiše vazduha. Ali ja, pa naravno da se sjećam. Mislim da se svi mi i kad ostarimo vraćamo negdje u svoje djetinjstvo i u dane iz mladosti koje smo proživjeli.<h2>Aleksi nisam mogla reći „ne“</h2>Kako je došlo do saradnje s Aleksom Balaševićem?- Aleksu poznajem već neko vrijeme i pozvao me je, rekavši da vidi mene u toj ulozi, u ulozi te moćne Moldavke. Moj prvi utisak je bio da mi je to jako izazovno, a ja volim izazove. Najviše me privuklo što se nije pričalo na našem jeziku u ulozi. Odmah sam pristala. Definitivno, mnogo volim i Aleksu i njegovog pokojnog oca i prosto nisam mogla da mu kažem „ne“ i drago mi je što nisam, jer je film fantastičan.<h2>Vrlo spontana</h2>Imate li neostvarenu želju kad je riječ o saradnji, duetima?- Nisam nikad maštala o nekim saradnjama. Nekako sam vrlo spontana i živim kako me nose prilike i život. A kada je riječ o nekim saradnjama, uglavnom su presudne pjesme, one nas spajaju.

Igra u filmu Alekse Balaševića “Megdan: Između vode i vatre”. Ne postoji ništa na ovom svijetu što se može porediti s majčinstvo

Maya Berović otvoreno za "Dnevni avaz": Nemam se čega stidjeti

Pripadnici Gorske službe spašavanja - Stanica Jajce pronašli su danas i drugo tijelo na kupalištu Brana u Jajcu. Riječ je o mladiću inicijala A. K. u dvadesetim godinama koji se utopio sinoć.Prvenstveno su jučer jedno tijelo slučajno uočili ronioci iz Škotske koji su ronili u tom području. Utvrđeno je da je u pitanju&nbsp;E.Č. rođen 1963. godine iz Donjeg Vakufa. Njegovo tijelo je pronađeno sinoć na dnu Plive na dubini od četiri metra.- Pronašli smo i drugo tijelo. Predali policiji. Žao nam je, neko mora odraditi i ovaj dio posla. Tragedija je velika, mlad momak je bio - rekao je predsjednik Gorske službe spašavanja - Stanica Jajce Safet Karadžić za "Avaz".Mladić je 2002. godište, a u rodbinskoj je vezi s E. Č., tačnije sestrić mu je.Kako je došlo do utapanja još ne znaju, ali Karadžić pretpostavlja šta se dogodilo, uz naglasak da to nije utvrđena činjenica.- Jedan se utapao, drugi mu pokušao pomoći, i povukli jedan drugog. Mlađi je bio lošiji plivač, takvu informaciju imam. To je samo pretpostavka - istakao je Karadžić.

Tragedija je velika, mlad momak je bio

Pronađeno drugo tijelo na kupalištu Brana u Jajcu: U pitanju mladić od 22 godine 

Majstor svog zanata. Tako opisuju glumca Vojina Ćetkovića, koji se već decenijama pojavljuje na malim i velikim ekranima, kao i daskama koje život znače. Važi za jednog od najtraženijih glumaca u susjednoj Srbiji, a svoj 53. rođendan proslavio je u Sarajevu.<h2>Veliki aplauz</h2>Ćetković glumi u ostvarenju „Megdan: Između vode i vatre“, koji je prikazan na njegov rođendan, 22. avgusta, u sklopu Sarajevo Film Festivala, jubilarnog 30. izdanja. S ostatkom ekipe, predvođenom autorom Aleksom Balaševićem, Ćetković je prošetao crvenim tepihom, fotografirao se s fanovima i upijao atmosferu sa sarajevskih ulica.A, nakon pompe, kratko je razgovarao s potpisnicom ovih redova.Na pitanje kako misli da je publika doživjela film, Ćetković je odgovorio:- Nemam šta da mislim. Fotografirao sam se s dosta ljudi iz publike. Pitao sam ih kako im se svidjelo i gotovo svi su mi isto rekli, a to je da im je malo previše filmova koji imaju neku ratnu tematiku, političke teme, te da im je prijalo da gledaju film koji nema ništa od toga, koji govori o jednom borcu, sportisti, u čijoj pozadini je melodrama. Rekli su mi da im je to veoma prijalo, da su se opustili.Dodao je da su dobili veliki aplauz.- Imam godina, tako da znam Sarajevo... Neću sad da kažem koliko dugo. Znao sam ga i ranije, dolazio sam prije 17 godina, kada sam prvi put bio na ovom festivalu. Bude se uspomene. Često sam ovdje, igram u predstavama - rekao je Ćetković.<h2>Grad sinonim</h2>Otkrio je da će ponovo doći u septembru, tačnije 20. septembra, kada gostuje s predstavom „Michael Kohlhaas“ i Jugoslavenskim dramskim pozorištem.- To su veze koje su prirodne. Igrao sam u Sarajevu dosta, i na MESS-u, znam gotovo sva pozorišta i sve scene u Sarajevu - kroz smijeh nam je kazao Ćetković.Dodao nam je da je za njega Sarajevo bilo sinonim za staru državu, SFR Jugoslaviju.- Kada sam gledao kartu Jugoslavije, uvijek mi je Sarajevo bilo negdje u sredini. I bukvalno i metaforički. Ovdje su se ljudi sretali, to je za mene bilo Sarajevo - zaključio je Ćetković.<h2>„Čovek s mesecom u očima“</h2><h2>„Megdan: Između vode i vatre“ htio je snimiti legendarni Đorđe Balašević, ali ga je smrt u tome spriječila. Njegov sin Aleksa preuzeo je to na sebe i okupio impozantnu glumačku ekipu - Vojina Ćetkovića, Enisa Bešlagića, Viktora Savića, Ninu Seničar, a i muzička zvijezda Maya Berović ima svoju ulogu.</h2>Film je sniman prema Balaševoj dobro poznatoj pjesmi „Čovek s mesecom u očima“, a tog čovjeka utjelovljuje upravo Ćetković.

Ljudima je previše filmova s ratnom tematikom i političkim temama

Glumac Vojin Ćetković za "Avaz": Moja veza sa Sarajevom je prirodna

Graciozan hod, damski stas, osmijeh od milion dolara... To je Maja Miralem, jedno od najpoznatijih TV lica u našoj državi i osoba koja je, htjela to ili ne, postala zaštitno lice crvenog tepiha Sarajevo Film Festivala (SFF), najveće filmske smotre u ovom dijelu Evrope, pružajući gledaocima BHT1 barem mali uvid u sve ono što se dešava na festivalskom trgu ispred Narodnog pozorišta Sarajevo. <h2>Uslovi rada</h2>Strpljivo je pozirala svih proteklih sedam noći fotoreporterima, a tako će sigurno biti i večeras, kada će zvanično biti završeno jubilarno 30. izdanje SFF-a dodjelom nagrada „Srce Sarajeva“ za one najbolje prema mišljenjima članova žirija.Uoči posljednjeg dana filmske smotre, urednica Revijalnog i muzičkog programa BHT1 Miralem za „Dnevni avaz“ govorila je o svojoj ulozi na crvenom tepihu, izazovima s kojima se suočava, ali i prekrasnim haljinama koje je nosila.

Za nju, Sarajevo Film Festival je mnogo više od glamura.- Možda je on najvidljiviji kroz fotografije, objave, crveni tepih... Ali uvijek ističem da je SFF za mene najvažniji događaj, za mene kao Sarajku, kao građanku ovog grada, najvažniji je u godini, jer nam daje osjećaj da živimo u metropoli. Voljela bih da SFF traje jako drugo, odnosno da imamo cijelog ljeta ovakvu priliku da grad živi punim plućima – kazala nam je Miralem.Od 30 godina, koliko postoji Festival, Miralem je čak 15 dočekivala, pozdravljala i razgovarala s gostima.- Radim 15. godinu SFF, i ne samo ja, sve moje kolege iz medija radimo jako puno, i vi to, također, jako dobro znate. Dok ovo govorim, glas mi je promukao. Daleko je to od uslova rada na koje smo mi navikli u studiju – mir, tišina i duboka koncentracija. Ovdje je sve potpuno drugačije, u nekim situacijama niste u stanju da reagujete kako biste htjeli, pogriješite, ali sve to pada u vodu kada vidite za šta i za koji cilj radite, a to je da svi zajedno prikažemo gledaocima širom BiH, širom Evrope i svijeta koji nas prate. A mnogo ljudi nas zaista prati i dobivamo svakodnevno i poruke i mailove sa svih strana svijeta i nekako naši Bosanci i Hercegovci, čini mi se, u ovim trenucima zavide nama i žale što nisu ovih osam dana u Sarajevu – kazala je Miralem smiješeći se.Ona sa svojom sjajnom ekipom iza kamera želi da pokaže svima da je Sarajevo divan grad.- Pokazujemo kako može biti divan kada se ujedinimo i kada imamo organizaciju kakva jeste Sarajevo Film Festival, koju zaista trebamo podržati u svakom segmentu – istaknula je Miralem.

Dodala je da se trudi da bude na visini zadatka.- Uvijek je zadovoljstvo izaći iz svoje zone komfora, ugostiti brojne filmske stvaraoce, ne samo glumce i reditelje već i producente, make-up artiste, ljude koji su dali svoj profesionalni život za film, za TV produkciju, serije i, svakako, za teatar. Meni je, s profesionalne strane, vrlo zanimljivo, svake godine nakon SFF-a imam nove spoznaje, u samim pripremama za izvještavanje s crvenog tepiha spoznajem koliko sjajnih umjetnika će doći na SFF i da ću imati sreću da neke od njih upoznam i da s njima razgovaram – iskrena je Miralem.<h2>Naša zamisao</h2>Osvrnula se i na vrućine i toplotni val koji je dijelom „zakačio“ i SFF.- Ove godine je bilo jako lijepo, na početku je bilo jako vruće, ne pamtim da smo radili pod takvim vrućinama kakva je bila noć otvaranja SFF-a, 16. avgusta. Toliko buke, graje, ljudi oko nas... Vjerovatno sam i pogriješila u nekim izjavama i najavama, ali to je sve stvar trenutka i nemogućnosti da odreaguješ baš na način na koji bi htio. Ali poslije je nastupilo i malo zahlađenje, tako da je bilo mnogo ugodnije raditi. Uvijek ističem da je ono što se vidi na TV ekranu najmanji mogući dio onoga što mi prolazimo u datom trenutku, jer je to živa materija, mijenjaju se situacije, vremena dolazaka gostiju, sve je to vrlo spontano. Ali bilo je jako lijepo, super smo sarađivali svi zajedno, dali smo sve od sebe da ispoštujemo sve što smo zamislili, kako mi, tako i naš partner SFF. I nadam se da smo u tome uspjeli – kazala je Miralem.

Voditeljica i urednica je, zajedno sa svojim timom, kao i saradnicima poput frizera Ensara Dervišbegovića i stilistice Gordane Gaša Miladinović, tokom velikog jubileja SFF-a odlučila dati prostor kreativcima i dizajnerima iz naše domovine. Tako je svake noći nosila kreaciju drugog bh. brenda.- Ove godine smo zajednički odlučili da bi bilo super da za 30. SFF pružimo priliku bh. dizajnu i da na taj način pokažemo da i u našoj zemlji rade ljudi koji žive od svog posla. Da ukažemo da i 30 godina poslije rata imamo jednu malu, ali vrijednu, izuzetno talentovanu zajednicu kreativaca, dizajnera, make-up artista, frizera, cijelu grupu ljudi koja tokom cijele godine vrijedno radi i u maloj zemlji pokušava naći svoje mjesto, doprinosi, na kraju, privredi BiH. Tu zamisao smo ispoštovali. Nadam se da su i oni zadovoljni kako sam ja iznijela njihove modele, jer uvijek ističem da nisam manekenka, nisam model, ne prolazim 20 ili 30 sekundi ili minut crvenim tepihom. Prvenstveno sam urednica i voditeljica, moram biti najprije koncentrisana na ono što pričam, a tek onda i kako izgledam, krećem se, tako da i sve te kreacije moraju biti u skladu s mojom ulogom – kazala je Miralem.<h2>Čiju haljinu će večeras nositi</h2>Miralem je imala samo riječi hvale za dizajnere prekasnih haljina koje je nosila, a otkrila nam je i čiju kreaciju će večeras nositi.- Nosila sam kreacije Amne Kunovac-Zekić, Milana Senića, Marka Fehera, „La Jupe“, naravno tu je moja Belma Tvico, Jasna Hadžimehmedović-Bekrić, a za kraj ostavljam fantastičnog Armina Hodžića s kojim nisam imala priliku do sada raditi. Bila je tu saradnja s „Werkstatt Studiom“ na haljini Jasne Hadžimehmedović-Bekrić i, meni posebno draga saradnja već drugu godinu zaredom, „No Nation Fashion“ brend, podržan od IOM-a. To je brend za koji radi moja draga prijateljica Aleksandra Lovrić, a sve za viši cilj. Ekipa se okupila oko prihvatnog migrantskog centra Ušivak i na toj haljini, zelenoj šljokičastoj, radili su ljudi iz prihvatnog centra Ušivak, sjajne žene, kreativke iz cijelog svijeta, prekrasne dame, hvala im mnogo što su pristale da za mene naprave zajedno s Aleksandrom Lovrić haljinu – istaknula je Miralem.<h2>Godišnji odmor ravnaju s Festivalom</h2>- Generalno, čini mi se da je ovo, žargonski govoreći, najjači SFF kada je riječ o atmosferi, ljudima koji su došli da ga podrže, koji su se svake noći okupljali, doprinoseći posebnoj vibraciji koja je vladala. Baš sam bila sretna kada sam vidjela toliko ozarenih i nasmijanih lica, mislim da je SFF duboko u srcima, ne samo Sarajlija i Sarajki nego Bosanaca i Hercegovaca, brojnih turista. Susrećem ljude koje sam upoznala prije nekoliko godina, koji su iz Poljske, Njemačke, koji nemaju veze s BiH. Jednom su došli tokom SFF-a, zaljubili se u ovaj grad i sada godišnje odmore ravnaju po tome – kazala je Miralem.

Ne pamtim da smo radili pod takvim vrućinama kakva je bila noć otvaranja SFF-a

Miralem: Vrlo mi je zanimljivo s profesionalne strane

Maja Miralem o svojih 15 godina na crvenom tepihu SFF-a: Trudim se biti na visini zadatka, treba izaći iz zone komfora

Kompanija "BH Telecom" jedan je od glavnih sponzora i tehnološki partner jubularnog 30. Sarajevo Film Festivala.Proteklih godina investirala je oko 30 miliona KM u bh. kinematografiju, a mnoga ostvarenja prikazana su na SFF-u i pokupila su mnoge simpatije publike."BH Telecom" koproducent je filma "Nakon ljeta" bh. oskarovca Danisa Tanovića čijom premijerom je zvaničnoni otvoren 30. SFF.Promovirana je i serija "Komar" Timura Makarevića, koja je nastala u produkciji BH Content Lab platforme. Kompanija je priredila i gala event za zvanice uoči pretpremijere ove serije.Riječ je o seriji koja ima elemente naučne fantastike i misterija, a radnja se dešava u Srednjoj Bosni gdje pod misterioznim okolnostima nestaje autobus sa putnicima. Organizirana je i dodjela nagrada "Srce Sarajeva" za TV, a strukovni žiri sastavljen od više od 500 filmskih profesionalaca iz regije, ove je godine nominovao osam serija u 14 kategorija. Dvije serije nastale iz produkcije BH Content Laba - "Znam kako dišeš" i "Princ iz Eleja" - odnijele su čak 10 nagrada čime je potvrđen njihov kvalitet.

Premijerno je prikazan i film Srđana Vuletića "Gym", a BH Telecom, osim što je koproducent, bio je domaćin projekcije u Ljetnom kinu Coca-Cola.Još jedna serija nastala u produkciji BH Content Lab platforme jeste i "Tender" čija nova sezona također je premijerno prikazana na 30. SFF.Tu je i vrlo popularna serija "Kotlina" Danisa Tanovića i Amre Bakšić Čamo, čija prva sezona je osvojila publiku, a druga je prikazana na SFF-u.“Kotlina” je kriminalistička mini serija od pet epizoda koja, koristeći istragu ubistva u Zemaljskom muzeju, uspijeva da dočara savremeno Sarajevo u kojem je okrutni sistem vrijednosti iz predratnog vremena u sudaru sa kapitalizmom današnjice. Serija je nastala u produkciji BH Content Lab platforme."BH Telecom" organizirao je i Masterclassove, a imao je i specijalni program uživo iz TV studija sa crvenog tepiha. Gosti su bila neka od najpoznatijih filmskih imena ovogodišnjeg SFF, domaći filmski umjetnici i poznate bh. ličnosti.

"BH Telecom" koproducent je filma "Nakon ljeta" bh. oskarovca Danisa Tanovića čijom premijerom je zvaničnoni otvoren 30. SFF

Evo iza kojih projekata stoji BH Telecom na 30. izdanju SFF-a

Ekipa filma "Megdan: Između vode i vatre" autora Alekse Balaševića, sina pokojnog Đorđa Balaševića, odsjeda u jednom od najboljih sarajevskih hotela "Radon Plaza".Nakon premijere ostvarenja na 30. Sarajevko Film Festivalu, organizirali su koktel zabavu za zvanice u prostorijama "Radon Plaze".

Prisustvovali su Balašević, kao i zvijezde filma Nina Seničar, Enis Bešlagić, reditelj Todor Čapkanov, Vojin Četković, Maya Berović, kao i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović.Kćerka Alekse Balaševića, Vera, proslavila je rođendan 22. avgusta u, kako je Aleksa nedavno u intervjuu za "Avaz" rekao, "dedinom Sarajevu".U "Radon Plazi" puhali su svijeće zajedno s Verom.

Kćerka Alekse Balaševića, Vera, proslavila je rođendan 22. avgusta u, kako je Aleksa nedavno u intervjuu za "Avaz" rekao, "dedinom Sarajevu"

Ekipa Balaševićevog "Megdana" odsjeda u prestižnom hotelu Radon Plaza: Organizirali zabavu za zvanice

Druga sezona serije "Kotlina" premijerno je prikazana večeras u okviru 30. Sarajevo Film Festivala u kino sali Cineplexxa. Ekipa je pozdravila publiku uoči projekcije, a predvodio ih je reditelj Danis Tanović, koji nije mogao odoljeti mirisu kokica, pa je uzeo jednu kanticu za ponijeti.Dugoočekivana druga sezona rađena je u produkciji BH Content Laba, kao i prvi dio serije.Ekipa se večeras prvo pojavila na crvenom tepihu ispred Narodnog pozorišta Sarajevo. Svi su bili raspoloženi te su pozirali fotoreporterima. Nakon toga su se uputili u kino da i tamo pozdrave publiku.Druga sezona "Kotline" ima osam epizoda, a radnja se dešava u Sarajevu i Zenici.Osim Tanovića, režiju potpisuje i Aida Begić. Kreatori serije su Tanović i Amra Bakšić Čamo, dok scenarij potpisuju Tanović, Bakšić Čamo, Nikola Kuprešanin i Adnan Lugonić. U "Kotlini" igraju Feđa Štukan, Boris Ler, Mario Knezović, Snežana Vidović, Tarik Filipović, Helena Vuković, Anita Kajasa. Ova serija je prva u nizu koje su rađene u okviru BH Content Laba.

Druga sezona "Kotline" ima osam epizoda, a radnja se dešava u Sarajevu i Zenici

Premijerno prikazana druga sezona "Kotline": Ekipa serije, nakon crvenog tepiha, pozdravila publiku u sali kina

Danas je, tokom trajanja Sarajevo Film Festivala, potpisan dokument o pristupanju Bosne i Hercegovine pilot-programu Vijeća Evrope, koji implementira Eurimages, za koprodukciju evropskih dramskih serija. Vijeće Evrope je 2023. godine uvelo novu mogućnost finansiranja za nezavisne producente kroz program za koprodukcije serija 2023. - 2025. Ovaj program podržava visokokvalitetne serije nastale kao međunarodne koprodukcije, s ciljem osnaživanja nezavisnih producenata i poticanja stvaranja novih audiovizuelnih djela. Eurimages upravlja programom, koji se finansira putem dobrovoljnih doprinosa institucija iz zemalja članica. Trenutno program podržava 16 institucija iz 15 zemalja članica (Belgija, Hrvatska, Estonija, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Litvaņija, Luksemburg Nizozemska, Sjeverna Makedonija, Portugal, Srbija, Slovenija, Španija). Do sada su završena dva ciklusa javnog poziva za nezavisne producente, pri čemu je podržano 17 evropskih međunarodnih koprodukcija serija, za koje je izdvojeno 6,5 miliona eura.Sporazum su potpisali premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, predstavnica Vijeća Evrope u Sarajevu Bojana Urumova, direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović, predsjedavajući Delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope Saša Magazinović, generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević i ministar kulture i sporta Vlade Kantona Sarajevo Kenan Magoda.Potpisivanje ovog pisma namjere omogućilo je da kroz ulaganja Vlade FBiH stvorimo dodatne izvore finansiranja putem pristupanja međunarodnim fondovima za koprodukciju bosanskohercegovačkim producentima. Također, stavljanjem nezavisnog domaćeg produkcijskog sektora u centar sistema, sve u skladu s evropskim konvencijama i zakonima koji regulišu ovu oblast, osigurat ćemo održivost i dalji razvoj bosanskohercegovačke kinematografije.- Ovu ostvarenja koja ćemo u budućnosti gledati. Ovo je mjesto na kojem su mnoge incijative za filmsku industriju nastale - rekao je Marjanović.Dodao je da su serije u BiH, odnosno njihove produkcije doživjele uzlet posljednjih godina uz učešće "BH Telecoma", što je dovelo do 400 posto povećanja produkcije.- Tržište se konstantno mijenja, potrebno je tražiti nove izvore finansiranja - rekao je Marjanović.Bojana Urumova poručila je da je čast prihvatiti učešće BiH u projektu.- Hvala premijeru Nikšiću. Slavimo magiju pričanja priče. Koprodukcija serija je upravo to. Neke od zemalja zapadnog Balkana već su članice ovog programa - kazala je Urumova.Zahvalila se partnerima.Magazinović je dodao da vjeruje da će bh. umjetnici znati iskoristiti ovu priliku.- Sjajan primjer kako treba koristiti članstva u međunarodnim organizacijama. Želim se zahvaliti premijeru Nikšiću na brzoj reakciji - kazao je Magazinović.Kovačević je govorio o investiranju BH Telecoma u kinematografiju.- Da bi se desilo održivo finansiranje i produciranje filmova i serija, današnji korak je vrlo značajan. BiH dobije priliku da ima pristup evropskim fondovima - rekao je, između ostalog, Kovačević.Ministar KS Magoda je istakao da je Ministarstvo idvojilo 2,5 miliona KM za razvoj minematografije.- To je hodajuća fabrika sreće, gdje je uključen veliki broj ljudi. Znamo značaj kinematografije za državu i koliko je bitna. Na strani smo ljudi iz svijeta umjetnosti. Uz pomoć prijatelja iz EU možemo zajedno krenuti ka boljoj budućnosti - rekao je Magoda.Premijer Nikšić je kazao da razumije i frustracije umjetnika.- Mi smo u Vladi FBiH povećali iznos za finansiranje kinematografije. Tražili smo način kako ćemo to nastaviti raditi kroz "BH Telecom". Kinematografija, kultura, umjetnost... Trebali bi biti pitanje države BiH. Preuzet ćemo rizik i preuzet ću odgovornost za to jer ne možemo čekati - kazao je Nikšić.Dodao je da će se ovim otvoriti prostor umjetnicima i kreatorima.- Imamo genijalnih ljudi, i sreća ne zavide o tome gdje ko sjedi. Vlada FBiH stoji iza tih ljudi - poručio je, između ostalog, Nikšić i dodao da želi da ljudi u BiH imaju kvalitetne prilike.

Samir Bečić: Heroj nacije

Slavimo svaki metar

Rotacija na čelu EBRD-a u BiH: Imenovana Stela Melnik

Legendarni reditelj Rajko Grlić za "Avaz": Rane na zgradama u Sarajevu su zakrpane, ali ne i u ljudima

Načelnik Kaknja Bajtarević za "Avaz": Spahić je poznavao teren, nevjerovatno je da su na tom putu sletjeli i poginuli

Zoran Predin za "Dnevni avaz" o Sarajevu, "Praslovanu", muzici, životu: Bolje budućnosti nema, ako si pametan, učit ćeš iz svojih grešaka

Jedan od najljepših vodopada u Evropi privlači brojne turiste koji ga nazivaju biser Hercegovine

Johan Satler za "Avaz": Uspjeh u BiH moguć uz dijalog

Maya Berović otvoreno za "Dnevni avaz": Nemam se čega stidjeti

Pronađeno drugo tijelo na kupalištu Brana u Jajcu: U pitanju mladić od 22 godine

Glumac Vojin Ćetković za "Avaz": Moja veza sa Sarajevom je prirodna

Maja Miralem o svojih 15 godina na crvenom tepihu SFF-a: Trudim se biti na visini zadatka, treba izaći iz zone komfora

Evo iza kojih projekata stoji BH Telecom na 30. izdanju SFF-a

Ekipa Balaševićevog "Megdana" odsjeda u prestižnom hotelu Radon Plaza: Organizirali zabavu za zvanice

Premijerno prikazana druga sezona "Kotline": Ekipa serije, nakon crvenog tepiha, pozdravila publiku u sali kina

Nikšić potpisao dokument o pristupanju BiH programu za koprodukciju evropskih serija

Samir Bečić: Heroj nacije

Slavimo svaki metar

Rotacija na čelu EBRD-a u BiH: Imenovana Stela Melnik

Legendarni reditelj Rajko Grlić za "Avaz": Rane na zgradama u Sarajevu su zakrpane, ali ne i u ljudima

Načelnik Kaknja Bajtarević za "Avaz": Spahić je poznavao teren, nevjerovatno je da su na tom putu sletjeli i poginuli

Zoran Predin za "Dnevni avaz" o Sarajevu, "Praslovanu", muzici, životu: Bolje budućnosti nema, ako si pametan, učit ćeš iz svojih grešaka

Jedan od najljepših vodopada u Evropi privlači brojne turiste koji ga nazivaju biser Hercegovine

Johan Satler za "Avaz": Uspjeh u BiH moguć uz dijalog

Maya Berović otvoreno za "Dnevni avaz": Nemam se čega stidjeti

Pronađeno drugo tijelo na kupalištu Brana u Jajcu: U pitanju mladić od 22 godine

Glumac Vojin Ćetković za "Avaz": Moja veza sa Sarajevom je prirodna

Maja Miralem o svojih 15 godina na crvenom tepihu SFF-a: Trudim se biti na visini zadatka, treba izaći iz zone komfora

Evo iza kojih projekata stoji BH Telecom na 30. izdanju SFF-a

Ekipa Balaševićevog "Megdana" odsjeda u prestižnom hotelu Radon Plaza: Organizirali zabavu za zvanice

Premijerno prikazana druga sezona "Kotline": Ekipa serije, nakon crvenog tepiha, pozdravila publiku u sali kina

Nikšić potpisao dokument o pristupanju BiH programu za koprodukciju evropskih serija