<p>Riječ aleksitimija potiče od spoja grčkih riječi: a-lexis-thymos (nedostatak, riječ, osjećaj). Ovaj termin je 1973. godine formulisao profesor psihijatrije Peter Sifneos, da bi opisao nedostatak razlikovanja, razumijevanja i procesuiranja emocija. Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz" je objasnila metode liječenja i prepoznavanja.&nbsp;</p><h2>Deficit ekspresije</h2><p>Drugim riječima, aleksitimija označava poremećaj koji se očituje u nedostatku prepoznavanja i odsustvom senzibilnosti za vlastite, ali i tuđe emocije.&nbsp;</p><p>- Danijel Goleman je u svojoj knjizi “Emocionalna inteligencija” naveo primjer uspješnog i sposobnog doktora, koji ni na koji način nije pokazivao vlastite emocije, niti je imao sluha za tuđe (prvenstveno za emocije svoje supruge, što je ugrožavalo njihovu vezu). Aleksitimija se ogleda u deficitu ekspresije emocija, a primjećena je u kliničkim studijama psihosomatskih bolesnika - kazala je Bulić.</p><p>Također, dodala je, aleksitimija se može pojaviti kao nuspojava drugih organskih poremećaja, naprimjer povrede mozga, poremećaja ishrane, šizofrenije.</p><p>- Poznati su mi slučajevi ljudi koji su se probudili iz kome, te su nakon toga imali velikih problema sa razlikovanjem osnovnih ljudskih emocija. Uz to, odsustvovale su i reakcije na emocije (ravnodušnost kada je tema tužna, ravnodušnost kada je tema vesela…) - kazala je Bulić.</p><h2>Imaginacija i empatija</h2><p>Istaknula je da su se tokom njenog rada na klinici, aleksitimija i slični poremećaji uspješno tretirali tako što se posebnim tehnološkim spravama stimulirali centri u mozgu koji su odgovorni za ispravno prepoznavanje i ekspresiju emocija. Pa ipak, kako kaže, aleksitimija se ne smatra zvaničnim psihološkim poremećajem, te kao takva nije spomenuta u DSM-u (Dijagnostički i statistički priručnik za duševna oboljenja). Dijagnoza aleksitimije se uspostavlja uz pomoć niza specifičnih testova i upitnika.</p><p>- „Oboljeli“ od aleksitimije imaju nedostatak imaginacije i empatije. No, nije tačno da ove osobe nemaju emocije. Imaju ih, ali su slabo diferencirane, te ih kao takve otežano prepoznaju, razlikuju i opisuju drugim osobama. Posljedično, kada nisu u stanju to činiti sa vlastitim emocijama, ne mogu ni sa tuđim. Ove su osobe fokusirane na stvarnost, čini se da ne znaju maštati i usmjereni su na logički aspekt problema - kazala je Bulić.</p><p>Nije poznato zbog čega nastaje aleksitimija. Postoji nekoliko teorija - od genetske podloge, do toga da se aleksitimija dešava zbog problema u povezanosti centara za prepoznavanje emocija i centra za govor (lijeve i desne hemisfere mozga).</p><p>Kao najefikasniji tretman aleksitimije navodi se psihoterapija.</p>

Može pojaviti kao nuspojava drugih organskih poremećaja, naprimjer povrede mozga, poremećaja ishrane, šizofrenije, kazala je

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Aleksitimija je poremećaj razumijevanja emocija

<p>Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe i krijumčarenja droge obilježava se 26. juna, a ta borba postaje sve teža s obzirom na rasprostranjenost i dostupnost opijata. Nerijetko ovisnost o drogama uništi život korisnika, međutim uz podršku sistema i porodice, kao i vlastite želje da se korisnik izbori s njom, moguće je izaći kao pobjednik iz priče.<br></p><p>Jedan od korisnika (identitet poznat redakciji) Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo odlučio je ispričati svoju priču za „Avaz“.</p><h2>Više ovisnosti</h2><p>Rođen je 1985. godine, a narkotike je počeo koristiti već 1996., dakle sa samo 11 godina. Sve je počelo uz društvo jer je te godine, nakon Tifinog koncerta na Grbavici, zapalio prvi džoint. </p><p>- Od tog momenta nastavio sam pušiti marihuanu skoro svakodnevno do 2000. Tada sam počeo eksperimentirati s različitim supstancama, amfetaminima, MDMA (ekstazi) i slično. Kako su se dešavali trendovi u gradu, mijenjale se supstance, tako sam i ja mijenjao svoju ovisnost, precizno sam pratio ritam. Od 2003. do 2007. sam bio heroinski ovisnik, kada sam se prvi put liječio na koševskoj klinici gdje je postajala metoda brzog detoksa u trajanju od 21 dan – kazao je.</p><p>Međutim, dodao je, vrlo brzo nakon toga vratio se drogama. Godinu kasnije, kako kaže, našao se na metadonskoj suspstitucionoj terapiji, a sada je na Buprenorfinu.</p><p>- Pitanje je dana kada ste u krugu takvih ljudi, kada će neko donijeti težu supstancu, tako da to jedno drugo prati, kazao je anonimni korisnik.<br></p><h2>Sukob sa zakonom</h2><p>- Znao sam da imam problem, nije to jedina ovisnost bila. Paralelno s tom ovisnošću, skoro svakodnevno sam uzimao amfetamin, navečer tablete za spavanje i antidepresive, a izvjesni period sam imao problem i s kockom. Bio sam, dakle, svjestan, ali sam to potisnuo. Međutim, upao sam u probleme sa zakonom, a budući da imam porodicu i djecu, morao sam nešto poduzeti – ispričao je i istaknuo da se takve odluke donose kroz proces sazrijevanja, prepoznavanja i analize problema.</p><p>Navodi da je uvijek bio zaposlen pa mu novac za nabavku nije bio problem, a kada je u pitanju tržište, smatra da je ne samo da je zadovoljeno, nego i prezasićeno.</p><h2>Djeca i droga</h2><p>Direktorica Zavoda za bolesti ovisnosti Rasema Okić navela je da se kod njih najčešće hospitaliziraju ovisnici o opijatima, uglavnom o heroinu.</p>

<p>- Sam proces postajanjem ovisnikom je dugotrajan i počinje s otprilike 15 godina, tako da se taj problem ne može riješiti u kratkom periodu. Mi smo prva karika u procesu liječenja, nakon čega korisnici idu u terapijske zajednice ili na supstitucionu terapiju. Danas je visoko zastupljena učestalost pacijenata koji koriste amfetamine, posebno mladih – objasnila je dr. Okić.</p><p>- Kod mladih je jako važno doći do odgovora na pitanje jesu li počeli koristiti iz želje za dokazivanjem ili postoje neki psihički problemi pa pribjegavaju upotrebi supstanci da bi otklonili simptome koje osjećaju. Kada su u pitanju droge, češće se javljaju muškarci i kod njih je problem više zastupljen, mada mi imamo i korisnica ženskog spola, objasnila je dr. Okić.<br></p><h2>Droga na svakom ćošku</h2><p>Šahim Kahrimanović, šef službe za psihosocijalnu procjenu i analitiku u „Terapijskoj zajednici Kampus“ u Rakovici kazao je da trenutno imaju 17 korisnika na rezidencijalnom tretmanu koji traje godinu i na dobrovoljnoj je osnovi, ali nude i druge programe u okviru rehabilitacije.</p>

<p>- Već dugi niz godina nije riješeno pitanje ženskog smještaja, tako da u „Kampus“ dolaze isključivo muškarci, a mi alarmiramo da se izgradi odvojeni objekt posebno za žensku populaciju. Droga je trend življenja i možete je naći na svakom ćošku, a veliki broj onih koji su u stanju ovisnosti, dok ne doživi dno ne želi da ulazi u rehabilitacioni program. Veliki problem je što društvo često ima stigmu kada su u pitanju oporavljeni pacijenti, što ih može demotivirati i unazaditi proces – ističe Kahrimanović.</p>

Svakodnevno sam uzimao amfetamin, navečer tablete za spavanje i antidepresive, a imao sam problem i s kockom, kazao je naš sagovornik 

Precizno pratio trendove mijenjanja supstanci

Liječeni narkoman otvorio dušu za "Avaz": Sve je počelo s džointom na Tifinom koncertu

<p>Žuljana, predivno malo mjesto na Pelješcu u Hrvatskoj, idealno je za odmor s djecom ili jednostavno utočište za one koji traže mir i romantiku.</p><p>Kada je riječ o cijenama, smještaj u junu možete naći po cijenama od približno 70 eura, dok su u julu i augustu više od 130 eura. Na glavnoj šetnici možete sresti mostarku Dajanu koja u ponudi ima domaće maslinovo ulje, voće i povrće, kao i vina. </p><p>Cijena domaćeg ulja je 20 eura, a lubenica je euro i po kilogram dok je pizza 13 eura, a za ćevape morate izdvojiti 13 eura.  Za običnu kafu trebate izdvojiti 2 eura, a za kapučino 3 eura.</p><p>Ovih dana traje ludilo Evropskog fudbalskog prvenstva pa u nekolicini barova ćete naići na manji broj turista koji uz piće i morske specijalitete uživaju gledajući utakmice. </p><p>U dnevnoj varijanti, četveročlana porodica će za dvije kafe i dvije mineralne vode izdvojiti oko 9 eura, a ukoliko poželite neki koktel u večernjoj varijanti, najjeftiniji košta 6,5 eura</p>

Idealno mjesto za odmor s djecom ili jednostavno utočište za one koji traže mir i romantiku

Posjetili smo plažu Žuljana: Evo koje su cijene hrane i pića

<p>Zbog klimatskih promjena posljednjih godina i najezde komaraca Evropom se širi denga groznica pa su slučajevi zaraze potvrđeni u državama u kojima nikada ranije nisu bili zabilježeni, upozorila je Evropska agencija za bolesti.<br></p><p>Dengu prenose azijski tigrasti komarci, a broj oboljelih porastao je u čak 13 država, od kojih su neke veoma blizu BiH, poput Hrvatske.</p><h2>Promjena klime</h2><p>Infektolog Denis Žepić govorio je o ovoj bolesti te šta je potrebno poduzeti ukoliko putujete u neku od zemalja gdje se virus pojavljuje.</p><p>- Denga spada u jednu vrstu hemoragijskih groznica, a na ovim prostorima nije mogao obitavati dok nije došlo do naglih klimatskih promjena. S obzirom na to da su nam sada nenormalno tople klime, što se ranije nije dešavalo, to pogoduje širenju bolesti. Broj slučajeva denga groznice raste i zbog češćih putovanja avionom u egzotične zemlje - kazao je dr. Žepić.</p>

<p>Naveo je da, osim uobičajenih simptoma u koje spadaju povišena tjelesna temperatura, slabost, malaksalost, gubitak apetita, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, postoje i oni koji ukazuju na ozbiljnije komplikacije.</p><h2>Simptomi bolesti</h2><p>- Upravo zbog toga što spada u hemoragijsku groznicu, pojavljuju se i različita krvarenja na tijelu.&nbsp;</p><p>Jedan vid je tačkasto krvarenje na koži ili u očima, međutim, ovisno o tome koliko se poremeti koagulacioni status ili budu sniženi trombociti, mogu se javiti krvarenje iz nosa, krvava mokraća i stolica ili čak unutrašnje krvarenje koje je nevidljivo, te se, samim tim, može loše završiti - objasnio je dr. Žepić.</p><h2>Ispoštovati mjere</h2><p class="">- Postoje vakcine i svako ko s naših prostora ide u neku od egzotičnih zemalja trebao bi primiti barem jednu dozu. Trenutno nema potrebe za preventivnim vakcinisanjem ukoliko ne putujete.&nbsp;</p><p class="">Najbitnije je da se ispoštuju sve epidemiološke mjere, ko god ima simptome, ne smije se kretati. Generalno kod nas ljudi slabo poštuju preporuke, pa bolesnu djecu šalju u vrtiće ili sami, kada su bolesni, idu na druženja, pa s obzirom na to da se preventivne mjere ne poštuju, denga groznica se može pojaviti i kod nas, takva mogućnost nije isključena - istaknuo je dr. Žepić.</p><p class="">Ova se bolest liječi simptomatski te nema određenu terapiju, a od organizma zavisi kako će to izdržati, kaže Žepić.<br></p>

Postoje vakcine i svako ko s naših prostora ide u neku od egzotičnih zemalja trebao bi primiti barem jednu dozu, kazao je dr. Žepić

Azijski tigrasti komarac je najveći prenosilac bolesti

Infektolog Denis Žepić o opasnoj bolesti za "Avaz": Denga groznica se ubrzano širi Evropom

<p class="">Ammar Horozović, učenik "Richmond Park“ koledža iz Bihaća, osvojio je zlatnu medalju u decembru prošle godine na BOSEPO naučnoj olimpijadi u Sarajevu u kategoriji energetike.&nbsp;</p><p class="">Stručni žiri visoko je ocijenio njegov projekt "Blinding Lights“, koji se temelji na solarnim roletnama koje proizvode struju pomoću sunčeve energije, a koji mu je osigurao i učešće na prestižnim međunarodnim takmičenjima.<br></p><h2>Vizija budućnosti</h2><p>Jedno od takmičenja koja očekuju Ammara je International Greenwich Olympiad (IGO), koje se održava u Londonu, a traje od 8. do 15. juna, na koje putuje s još nekoliko učenika iz BiH. Ubrzo po povratku iz Londona očekuje ga takmičenje China Adollescents Science and Technology Inovation Contest (CASTIC), koje će se održati u Kini u julu.</p><p>- Moji roditelji se bave stolarijom pa, s obzirom na to da sam odmalena u tome, dobio sam ideju da napravim inovaciju koja bi bila povezana upravo s tim poslom. Tako se rodila inspiracija i tako su nastale i solarne roletne - objasnio je Horozović.</p>

<p>Ovaj mladić postavio je visoke ciljeve za budućnost, a iz toga se vidi ljubav koju su mu usadili njegovi roditelji prema ovoj branši.</p><p>- Kada je u pitanju budućnost, moja vizija je da diplomiram građevinu u Ljubljani i nastavim biznis svojih roditelja, tačnije bavim se građevinom i stolarijom. Što se tiče ovog projekta, cilj mi je da ga realiziram, patentiram i plasiram u proizvodnju, kao i na tržište - kazao je Horozović.</p><h2>Samo početak</h2><p>Objasnio je da takmičenje nastavlja s istim projektom, a za pripremu i usavršavanje mu je bilo potrebno otprilike pet mjeseci.</p><p>- Jedan od mojih planova je smisliti još neki projekt koji će se, vrlo vjerovatno, vezati uz istu oblast, ali ne nužno. Ova pobjeda je samo početak, ja ću se i dalje profesionalno razvijati kroz ovakva takmičenja - objasnio je Horozović.</p><h2>Najveća inspiracija</h2><p>- Najviše me podržavaju moji roditelji, a ujedno su i moja najveća inspiracija.&nbsp;</p><p>Oni su bili uz mene u svakoj fazi izrade projekta, pomagali su mi u bilo koje doba dana ako sam to zatražio od njih - istaknuo je Horozović.&nbsp;</p>

Stručni žiri visoko je ocijenio njegov projekt solarnih roletni koje za proizvodnju struje koriste sunčevu energiju

Ammar Horozović, dobitnik zlatne medalje na BOSEPO naučnoj olimpijadi, za "Avaz": Srednjoškolac kreće na put po novo zlato

<p>Emrah Tepić, koji je magistrirao na Fakultetu političkih nauka, do akademskog uspjeha i zacrtanog cilja nije došao tako lako. Naime, on je rođen slijep, ali, uprkos svim izazovima koji su ga zadesili, primjer je da u životu ne treba odustajati i da uvijek treba držati glavu visoko.</p><h2>Problem zaposlenja</h2><p>Naglasio je da sam početak studiranja nije bio lagan te da se sam snalazio, ali kasnije su mu u pomoć priskočili osoblje fakulteta i kolege.</p><p>- Ispočetka sam u fotokopirnici prilagođavao gradivo koje sam trebao spremiti, a onda su to počeli da rade članovi Ureda za podršku studentima te se na koncu uključila biblioteka Fakulteta političkih nauka, tako da sam izuzetno zahvalan na njihovoj podršci. Što se tiče profesora i kolega, nastojali su na sve načine da mi olakšaju proces studiranja i da se osjećam ravnopravno sa svima njima, bez imalo razlike - istaknuo je Tepić.</p><p>Međutim, kada je u pitanju zaposlenje, to je ipak druga priča. Naveo je da je aplicirao na dva mjesta za obavljanje pripravničkog staža, ali odgovor nikad nije dobio.</p>

<p>- Iskreno, proces zaposlenja osobe s invaliditetom je malo teži, jer se obavlja putem projekata. Dakle, osoba s invaliditetom bude zaposlena najviše na godinu, nakon čega se vraća na biro, što zaista predstavlja veliki problem koji se treba riješiti. Osim toga, za nas nema puno mjesta na tržištu rada, odnosno onih koja bi odgovarala našim mogućnostima i gdje bismo mogli pokazati svoje vještine i znanje - kazao je Tepić.</p><h2>Ograničena samostalnost</h2><p>Po pitanju samostalnosti, posebno prilikom izlaska vani, naveo je da je ne samo izazovno nego i jako opasno, te se stoga ne usuđuje kretati sam.</p><p>- Od trenutka kada izađem suočavam se s raznim preprekama. Nailazim na parkirane automobile ili nesavjesne vozače koji na ulici ne gledaju koga bi mogli povrijediti. U prijevoznim sredstvima se, također, često dešava da su mjesta obilježena za osobe s invaliditetom zauzeta pa se moramo snalaziti. Problem predstavljaju i arhitektonske barijere te se jednostavno ne usuđujem sam kretati. Potrebna mi je asistencija, što čini da se osjećam veoma neugodno - objasnio je Tepić.</p><h2>Dvije krajnosti</h2><p>- Uglavnom od ljudi doživljavam divljenje, ali volim reći da smo svi mi ljudi, sa svim vrlinama i manama, mada uz invaliditet često pripisuju epitet herojstva. </p><p>Postoji i druga krajnost, gdje smo predmet žaljenja, ovisni o brizi drugih ljudi. Svi se s problemima i poteškoćama suočavamo različito i svi trebaju to prihvatiti, kako bi se i osobe s invaliditetom osjećale kao ravnopravni članovi društva - napomenuo je Tepić.</p>

Osoba s invaliditetom bude zaposlena najviše godinu, nakon čega se vraća na biro, što predstavlja veliki problem

Emrah Tepić za "Avaz" o izazovima slijepih osoba: Invaliditet nije prepreka za ostvarivanje snova

<p class="">Nudžejma Mehanović ponijela je titulu učenice generacije Osnovne škole "Sveti Sava" u Modriči, što nije samo priznanje za njen uspjeh, već i motiv drugoj povratničkoj djeci u RS da idu njenim stopama.<br></p><h2>Izvanredni rezultati</h2><p>Porodica Mehanović vratila se u naselje Tarevci, u kojem je njen otac Redžo ef. Mehanović imam i koje svima može poslužiti kao primjer suživota i zajedništva u Bosni i Hercegovini. </p><p>Odlična i marljiva učenica, Nudžejma je ostvarila izvanredne rezultate tokom svog osnovnoškolskog obrazovanja. Ona je na rang-listi imala 15 bodova više od drugoplasiranog učenika. Školovanje planira nastaviti u Behram-begovoj medresi u Tuzli.</p><p>- Trebalo je mnogo rada i truda, za ovih devet godina školovanja zaista nije bilo stajanja, uvijek sam davala sve od sebe. Bilo je i dosta odricanja, poput druženja s prijateljima, slobodnih aktivnosti, ali sve je to bilo s ciljem kako bih uspjela u nečemu što će mi trebati za cijeli život - kazala je Nudžejma Mehanović za "Avaz“.</p>

<p>Dodala je da je imala veliku podršku tokom školovanja od porodice, ali i nastavnog osoblja.</p><p>- Nastavnici su sa mnom radili sve vrijeme, a posebno kad sam išla na takmičenja. Istaknula bih svoju razrednicu koja je uvijek bila tu da me sasluša i pomogne u rješavanju nekih problema s kojima sam se susretala - napomenula je Mehanović.</p><h2>Otvorena vrata</h2><p>Sada su joj vrata za daljnje školovanje otvorena, ali još nije sigurna kojim putem želi krenuti.</p><p>- Iskreno, ne znam čime bih se voljela baviti nakon medrese. Ono što znam jeste da volim pomagati ljudima, uvijek se borim za pravdu, pa ću sigurno izabrati nešto u vezi s tim - objasnila je Mehanović.</p><p>Nudžejma je svijetli primjer kako se trud isplati, a njena predanost, radna etika i intelektualne sposobnosti itekako su prepoznate.</p><p>Nikada ne treba odustati i uvijek držite glavu gore, bez obzira s kakvim izazovima se susretnete, budite pravedni i marljivi i imajte na umu svoj cilj, poručila je Mehanović.<br></p>

Nije bilo stajanja tokom školovanja, uvijek sam davala sve od sebe, kazala je Mehanović

Nudžejma Mehanović za "Avaz": Volim pomagati ljudima i uvijek ću se boriti za pravdu

<p>U najtiražnijem i najutjecajnijem printanom mediju u Bosni i Hercegovini "Dnevnom avazu“ čitajte intervju sa Emrahom Tepićem koji je slijep od rođenja i ruši sve barijere pred sobom.</p><p>Emrah je za "Avaz“ ispričao sa kakvim se izazovima susretao tokom školovanja, ko mu je bio najveća podrška i koliko je osobama sa invaliditetom teško naći odgovarajući posao.</p><p>Istaknuo je poteškoće i opasnosti s kojima se susreće pri jednostavnom izlasku iz kuće te da mu je iz tih razloga potrebna asistencija.</p><p>Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.</p>

Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine

U sutrašnjem "Dnevnom avazu" donosimo inspirativnu priču: Emrah Tepić, slijep od rođenja, ruši sve barijere pred sobom

<p>U najtiražnijem i najutjecajnijem printanom mediju u Bosni i Hercegovini „Dnevnom avazu“ čitajte intervju sa učenicom generacije Nudžejmom Mehanović.<br></p><p>Nudžejma je za „Avaz“ ispričala koliko je truda i odricanja bilo potrebno da bi postigla ove rezultate i ko joj je bio najveća podrška u toku školovanja.</p><p>Ona je svijetli primjer kako se predanost i trud isplate, a njena predanost, radna etika i intelektualne sposobnosti itekako su prepoznate.</p><p>Svoj primjerak "Dnevnog avaza" potražite na prodajnim mjestima širom Bosne i Hercegovine.</p>

U printanom izdanju "Dnevnog avaza" donosimo razgovor s učenicom generacije Nudžejmom Mehanović

<p>U sarajevskoj Osnovnoj školi "Aneks“ već godinu nije izabran direktor škole. Tu funkciju trenutno obavlja v.d. direktorica Emina Janjac, međutim, njoj je mandat istekao pa od ponedjeljka škola neće imati upravu.&nbsp;</p><p>Predstavnici iz Vijeća roditelja, kao i sekretar škole, istaknuli su kako ta situacija djeluje nepovoljno i na učenike i na zaposlenike.<br></p><h2>Razni izgovori</h2><p>Sekretar škole Muzafer Kurtović za "Avaz“ je kazao kako sumnja da resorno ministarstvo koči izbor direktora i procese u školi tako što imenuje školski odbor, osobe koje, kako kaže, direktno ili indirektno opstruiraju rad škole.</p><p>- Sjednice školskog odbora skoro je nemoguće održavati jer trenutna v.d. predsjednica odbora Elvina Gadžo ne odgovara na pozive već neko vrijeme – ili je na putu ili ima neki drugi izgovor. Njena je dužnost bila da sazove sjednicu jer je postojao kvorum, te su se zajedno s već imenovanim predstavnikom općine Nezirom Hadžićem, predstavnikom radnika Harisom Putešom mogle donijeti potrebne odluke – kazao je Kurtović.</p><p>Istaknuo je da ova situacija utječe na rad škole jer se ne odlučuje o stvarima koje su potrebne za pravilno funkcioniranje, radnici nisu ocjenjivani. Međutim, naglasio je, poseban je problem činjenica da se završava školska godina, a svjedočanstva nema ko potpisati.</p><p>- Resorno ministarstvo prebacuje krivicu na mene kao sekretara, bez obzira na to što ništa od tih problema nije u mojoj nadležnosti kao sekretara. Ja zaista pokušavam uraditi stvari koje su i izvan moje moći kako bi pomogao u ovoj situaciji, međutim nisam ovlašten da potpisujem akte – ispričao je Kurtović.</p><h2>Poništiti proceduru</h2><p>Roditelji osnovaca iz ove škole jako su zabrinuti što se ovaj problem već dugo ne može riješiti i smatraju da je ovim direktno ugrožena dobrobit njihove djece.</p><p>- Mi smo imali imenovanje direktora gdje su tri člana iz komisije, roditelji, nastavnici i predstavnik općine bili na strani tog direktora koji je tada bio u konkursnoj proceduri, Harisa Puteša. Međutim, zbog nekih proceduralnih grešaka u koje sumnjamo da su se desile, konkurs je poništen. Zanimljivo je da kad god smo pokušali dogovoriti sastanak sa školskim odborom, neko bi se ili razbolio ili dao ili dobio otkaz – kazala je Edina Glušac, članica Vijeća roditelja.</p>

<p class="">Lejla Musić-Šatrović, zamjenica predsjednice vijeća roditelja, navodi da je školski odbor imao sastanak u decembru i onda se do kraja aprila više nisu sastali.<br></p><p>- Proces same nastave odvija se bez problema. Problem su sva ostala pitanja za koja školski odbor treba da donese uputu ili odluku koja se prosljeđuje direktorici. Potrebno je poništiti konkursnu proceduru od prošle godine koja navodno nije urađena po zakonu, a evo već godinu nema pomaka po tom pitanju – kazala je Musić-Šatrović.</p><h2>Ogorčeni nastavnici</h2><p>- Nastavnici su ogorčeni na rad, škola je bila jako prosperitetna, imali su razne projekte, sada sve stagnira. Djeca ne idu na izlete, u kina, nego samo na neke obavezne posjete. Mi zaista samo želimo da izaberemo vršioca dužnosti direktora i da nam se ne nameće lice iz druge ustanove – kazala je Glušac.</p><p>Do zadnjeg trenutka djeca devetog razreda nisu znala hoće li ići na ekskurziju, međutim hitnom procedurom riješen je taj problem.<br></p>

Školski odbor ne odlučuje o stvarima koje su potrebne za pravilan rad, kazao je Kurtović

Završava se nastava, ko će potpisati svjedočanstva: Osnovna škola "Aneks" godinu bez direktora, trpe učenici

<p>Trajna šminka ili permanentni makeup sve je popularniji kozmetički tretman koji unošenjem pigmenta u gornji sloj kože, na licu, imitira šminku. Trajnom šminkom može se korigirati područje usana, očiju odnosno kapaka i obrva. Alisa Bajrović, master estetike, za „Avaz“ je objasnila šta podrazumijeva taj proces.<br></p><h2>Prirodni izgleda</h2><p>Trajna šminka zapravo je mikropigmentiranje odabranih dijelova kože, a može se primjenjivati u različite svrhe. Tako će se neko na trajnu šminku odlučiti kako bi osvježio lice, neko želi prikriti nedostatke, a neko jednostavno voli šminku i želi pojednostaviti svakodnevnu rutinu.</p><p>- To je polutrajna šminka koja ne smije da bude upadna, a ljudi često smatraju da je suprotno, dakle da izgledate kao da ste stalno u potpunosti našminkani. Ova šminka jednostavno koriguje nešto sto nemate prirodno, naprimjer, imate tanke obrve i želite malo da pojačate njihov izgled, u tom slučaju se radi trajna šminka koja zapravo izgleda jako suptilno – kazala je Bajrović.</p><p>Dodala je da je jako bitno s kojim se pigmentima radi i koliko traje proces, brzi postupci jednostavno nisu dovoljno kvalitetni. Kako kaže, s usnama je nezgodno raditi zbog sluzokože i potrebno je pripremiti klijenta za taj proces. Obrve spadaju u lakše zahvate, navela je, jer je dio lica na kojem se radi manje osjetljiv.</p><h2>Konstantna edukacija</h2><p>- Od izuzetne je važnosti kako umjetnik radi, mora biti edukovan i konstantno ulagati u edukaciju jer polutrajna šminka nije kao prava tetovaža, nego pigmentiranje. Sada postoje mineralni pigmenti koji sami mogu izblijediti, jer se više ne radi zastarjelom tehnikom kada se ulazilo na veću dubinu kože pa se dešavalo da pigment oksidira i onda naprimjer obrve postanu plavo-sive – objasnila je Bajrović.</p>

<p>Navela je da polutrajna šminka traje godinu do 3, zavisno od područja, a poslije se samo radi korekcija. Međutim, skrenula je pažnju, da ukoliko klijent godinama ponavlja proces, poželjno bi bilo skinuti laserom nakon nekog perioda i onda uraditi proces ispočetka.</p><p>- Svaki umjetnik mora dobro poznavati pigmentologiju i na osnovu nje odrediti pravu boju za klijenta. Naprimjer, na prirodnu plavičastu boju usana ne može ići roze boja jer će ona oksidirati u plavu boju, dok na bijeloj možete uraditi bilo koju boju. Potrebno je otprilike mjesec dana da boja poprimi svoju nijansu pa ako naprimjer uradite crvenu, ona će otprilike kroz 40 dana da bude onako prirodnije roza – istaknula je Bajrović.</p><p>JAKO je bitno da se ne radi sve na isti šablon, nego da se u dogovoru sa klijentom uradi na način koji će istaknuti prirodne ljepote lica, a ne pretjerati pa da krajnji dojam djeluje lažno.</p><p>USNE su često sklone herpesu, pa često klijentima savjetujem uzimanje prikladnih krema prije aplikacije.</p>

Umjetnik mora konstantno ulagati u edukacije, kazala je Bajrović

Popularni kozmetički tretman koji imitira šminku

<p>U prostorijama Discipline za nauku i nastavu (zgrada NIR-a) na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) održana je konferencije za medije o elektronskom naručivanju za preglede u Kantonu Sarajevo, o objavljenim listama čekanja pacijenata na web stranici KCUS i drugim aktuelnim temama.</p><p> Prisutnim su se obratili prim. doc. dr. sci. med. Alen Pilav, vršilac dužnosti generalnog direktora KCUS, prof. dr. Benjamin Kulovac, predsjednik privremenog UO KCUS, prim. dr. sci. med. Sanko Pandur, vršilac dužnosti direktora Discipline za nauku i nastavu i prim. mr. sci. dr. Vanis Dujso, koordinator aktivnosti uvođenja  E-uputnica.   </p><p>- Neko vrijeme nismo željeli obavijestiti javnost, ali evo sada zvanično kažemo da smo dobili izuzetan alat, sa odličnim modifikacijama. Nama je želja bila da radimo transparentno stoga je, u tom cilju, prema našim zahtjevima, ovo postavljeno i na KCUS. Obzirom da imamo poprilično velike liste čekanja, cilj je da pacijenti mogu vidjeti kolika je lista, kada će doći na red i gdje se u sistemu nalazi njihova uputnica kako bi pokazali i dokazali da nema namještanja termina.</p><p>Najveća lista je radiološka na kojoj se nalazi 8.900 pacijenata, a termini su zauzeti do kraja godine. Želim da naglasim da ovo nije način smanjenja listi nego jednostavno da budemo transparentni, iako zaista radimo sve što je u našoj moći da ih smanjimo.</p><p>Najviše pacijenata čeka na magnetnu rezonancu, a uz pomoć svih naših kadrova te liste se smanjuju. Naime naš kompletni zdravstveni kadar je pristao da radi prekovremeno uz kompletnu podršku nemedicinskih radnika, pa su recimo od početka godine pa do danas skoro svi vikendi bili radni.</p><p>Drugi problem s kojim se susrećemo je dugo čekanje na rezultate patohistološkog nalaza. Najveći problem u tome jeste što imamo samo 7 specijalista, a trebalo bi da ih bude 17. Već tri konkursa smo objavljivali, ali niko se nije javio. Ovo je pokazatelj da smo kao društvo zakazali, nismo vodili računa o školovanju i zadržavanju naših studenata.</p><p>Sada smo napravili dogovor sa Medicinskim fakultetom da preuzmu jedan dio preparata što će znatno utjecati na brzinu dostavljanja rezultata, jer nama dnevno pristigne od 100-120 uzoraka što je ogroman posao za samo 7 ljudi.</p><p>Treća stvar koju bi istaknuo, to je da na ovaj broj kreveta, mi bi trebali da imamo 4.403 zaposlenika, a mi ih imamo 3.309. Činimo sve da primimo još specijalizanata.</p><p>Također, ranije su postojale poteškoće oko liječenja djece sa cističnom fibrozom, ali taj problem je sad riješen, djeca su pokrivena citostaticima. Počeli smo i sa obnavljanjem opreme, pa će tako za najmlađe i najosjetljivije pacijente da budu nabavljeni novi inkubatori za intezivnu njegu.</p><p>Kada je riječ o našoj Centralnoj apoteci, stvar je u tome što je ona radila po principu od prije 25 godina, a mnogo toga se promijenilo u međuvremenu. Trenutno se radi na reorganizaciji, aktivnom praćenju javnih nabavki, ugovora i svih ostalih stvari koje su škripale - kazao je dr. Pilav.</p><p><br></p>

<p>Doktor Vanis Dujso istaknuo je prednosti elektronskog naručivanja.</p><p>- Prvo bi spomenuo kreiranje elektronskih uputnica i naručivanje što je već ranije započet proces, a nakadno se uključio i KCUS.</p><p>Prednosti ovog naručivanja jeste što se ranije gubilo vrijeme tikom naručivanja, a fokus ove metode je olakšani put pacijenta kako bi spriječili ono nosanje papirnih uputnica.</p><p>Dalje, jedna uputnica pokriva period liječenja od 6 mjeseci u koje spada cjelokupno liječenje, kontrole itd.</p><p>Ono što je također jako važno jeste da je poprvi put ostvarenja saradnja svih zdravstvenih ustanova, pepoznaju se izazovi i rješavaju u realnom vremenu kroz konstatnu komunikaciju.</p><p>Na koncu, cijeli proces je olakšan i za pacijenta i za ljekara, a ovaj informatički i elektronički pristup je projekat koji će svoju punu realizaciju doživjeti kasnije - kazao je dr. Dujso.</p>

<p>Novinarima se obratio i dr. Sanko Pandur koji je predstavio analize koje su na KCUS-u sproveli kada je su u pitanju zaposlenici.</p><p>- Mi smo uradili Analizu kretanja kadrova od 2024.-2045., koliko imamo aktivnog ljudstva, ko ide u penziju i koliko novog osoblja treba primiti. Rezultati koje smo dobili pokazatelj su ne baš sjajne kadrovske situacije.</p><p>Mi želimo da se izmijene neke stvari oko školovanja naših mladih ljudi kako bi mogli da popunimo praznine među mladim specijalizantima i onima koji idu uskoro u penziju. Zato je jako važno da naša klinika i Univerzitet dišu jednom dušom kako bi mogli raditi na rezultatima dobrog ishoda školovanja.</p><p>Sljedeći front nam je saradnja sa inostranstvom, o čemu sada neću detaljisati, samo ću reći da radimo na institucionalnom povezivanju sa centrima u inostranstvu koji će nam biti referentni centri.</p><p>Zadnji front jeste upućivanje na edukacije. Prošle godine, obavljeno je samo 97 edukacija, dok je ove godine taj broj već 150. Odlazak na edukacije je način da imamo uvid u svjetske trendove, nove metode liječenja i otvaramo puteve saradnje – kazao je dr. Pandur.</p>

<p>Izjavu je dao i doktor Damir Rebić koji je tokom izlaganja skrenuo pažnju na podizanje svijesti o transplatacijama.</p><p>- Mi imamo 248 pacijenata na listi čekanja za transplataciju, najčešće bubrega. Na našoj klinici su ove godine izvedene 4 transplatacije, a najveći problem je nedostatak organa. Što se tiče opreme, našeg kadra, imamo sve uslove, jedino nam fale organi. Važno je da širimo apel, ohrabrujemo porodice jer je grijeh pokopati organe moždano mrtvog pacijenta ako ti organi mogu spasiti život. Mi smo čak i od vjerskih institucija dobili podršku pa i s te strane ne bi trebali brinuti.</p>

Obratili su se i drugi doktori koji su skrenuli pažnju na trenutne goruće probleme

Dr. Alen Pilav na konferenciji za medije: Najveća lista čekanja je radiološka, čak 8.900 pacijenata

<p>Udruženje oboljelih od melanoma formirano je 2017. godine s ciljem širenja svijesti o ovoj zloćudnoj bolesti, obavljanja preventivnih aktivnosti i osiguravanja liječenja modernim, inovativnim lijekovima koji spašavaju život.<br></p><p>Predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma Fikret Operta za “Avaz” je govorio o teškim izazovima s kojima se susreću oboljeli, među kojima je i on sam.</p><h2>Najlošija situacija</h2><p>- Fond solidarnosti finansira 100 oboljelih u metastatskoj fazi bolesti, ali, nažalost, 19 oboljelih od melanoma iz Udruženja nalazi se na listi čekanja i oni nemaju te lijekove - kazao je Operta.</p><p>Istaknuo je da, osim tih pacijenata, zaključno s 31. martom ove godine, tačan broj pacijenata na listi čekanja je 2.012, a do prije samo pola godine broj oboljelih bio je manji za 400. </p><p>- Maj je mjesec širenja svjesnosti o melanomu, a nama je cilj da ovu temu približimo građanima u Federaciji. Pokazalo se da je najlošija situacija o pitanju liječenja upravo u Federaciji - rekao je Operta.</p>

<h2>Zvanična potvrda</h2><p>- U regiji nema lista čekanja, sada imamo zvaničnu potvrdu. Osim toga, prema Fondu solidarnosti trebalo je biti usmjereno 205 miliona maraka, a Vlada, parlamentarci i odbori doznačili su samo 50 miliona KM, što je daleko od dovoljnog - istakao je Operta.</p><h2>Dvije marke</h2><p>- Svijest se mora probuditi, to je prioritet. U ovoj državi ljudi se nisu borili kako bi se danas patili i mučili, nego da se riješe ta pitanja, jer je to, na kraju, ljudsko pravo. Kad je riječ o oboljelim, Federacija je u svojevrsnoj crnoj rupi, sve dok za naše oboljele moramo sakupljati po dvije marke kako bi se liječili umjesto da se poštuje Zakon o zdravstvenoj zaštiti - naveo je Operta.</p><p>Napomenuo je da je nedopustivo da se terapija čeka ili prekida, kao u ovoj aktuelnoj situaciji s nedostatkom citostatika, jer to vodi fatalnom ishodu.</p>

Ove godine prema Fondu solidarnosti trebalo je biti usmjereno 205 miliona, a Vlada, parlamentarci i odbori doznačili su samo 50 miliona KM, kazao je

Predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma Fikret Operta za "Avaz": Drastičan porast oboljelih

<p class="">Nagle promjene vremena utječu na cijelu populaciju, ne samo na hronične bolesnike, a posebno ih teško podnose meteoropati.&nbsp;</p><p class="">Tokom nagle promjene vremena neki ljudi mogu osjećati tegobe, koje nisu samo fizičke nego su i psihičke prirode.<br></p><h2>Minimalna aktivnost</h2><p>Posljednjih godina se vrijeme izrazito promijenilo. U samo jednom danu temperature padnu ili se dignu za 20 stepeni. Ono što mnoge zanima ovih dana jeste kako se prilagoditi promjenama i umanjiti tegobe koje se javljaju, a objašnjenje je dala doktorica Sabina Sarić.</p><p>- Prilikom ovih velikih promjena hronični bolesnici se ne mogu tako brzo prilagoditi novonastalim uvjetima te oni razvijaju tegobe koje su povezane s njihovim osnovnim oboljenjima. Kada se dešavaju nagle promjene, svakako je preporuka da miruju, svedu aktivnosti na minimum i sebi daju period da se prilagode novonastalim okolnostima - navela je dr. Sarić.</p>

<p>Također, dodala je, na taj način je moguće spriječiti pogoršanje svog osnovnog zdravstvenog statusa. Naglasila je da se nakon prilagodbe uključe u sve aktivnosti.</p><h2>Prilagoditi prehranu</h2><p>- Gubitak energije je zajednički simptom za sve osobe koje se ne mogu prilagoditi promjenama onoliko brzo koliko se dešavaju, a to onda uzrokuje ostale simptome. Ovo je nešto što prati sve ljude, a čak i životinje osjećaju nagle promjene. Važno je uzimati dosta tekućine, dovoljno spavati i odmarati se, pa će organizam lakše podnijeti prilagodbu - objasnila je dr. Sarić.</p><h2>Pratiti prognozu</h2><p>- Nažalost, ne možemo posve izbjeći tegobe koje nastaju zbog vremenskih oscilacija, no svakako možemo pomoći tijelu. Pratite vremensku prognozu kako biste unaprijed znali šta vas eventualno može očekivati. To se posebno odnosi na hronične bolesnike, mlađe i starije osobe, osobe koje pate od alergija i, naravno, meteoropate - rekla je dr. Sarić.</p><p>Fizički simptomi meteoropatije su glavobolja, mučnina, vrtoglavica, bolovi u tijelu, a u psihičke spadaju umor, nagle promjene raspoloženja, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj spavanja.</p>

Gubitak energije je zajednički simptom za sve osobe koje se ne mogu prilagoditi promjenama vremena

Promjene se odražavaju na cjelokupno stanje

Doktorica Sabina Sarić za "Avaz": Meteoropati na pravim mukama


<div><br></div><p>Opća bolnica "Prim. dr. Abdulah Nakaš" danas obilježava 158. godišnjicu postojanja, a na ovaj dan upriličeno je i otvaranje dvije nove integrirane operacione sale što im je omogućilo da idu u korak sa svjetskim renomiranim bolnicama.</p><p>Nakon uvodnog dijela u kojem se prof. dr. Ismet Gavrankapetanović obratio gostima, uslijedilo je polaganje cvijeća na spomen česmu.&nbsp;<span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;"><br></span></p><p>- Polaganjem cvijeća na spomen česmu cilj je da odamo počast i pokažemo koliko poštujemo sve naše učitelje - kazao je dr. Gavrankapetanović.</p><p>U ime uposlenika Opće bolnice cvijeće je položio direktor Ismet Gavrankapetanović, sa saradnicima.&nbsp;</p><p>Prim. dr. Abdulah Nakaš je dao veliki doprinos tokom proteklog rata u spašavanju ranjenih i bolesnih sugrađana.</p><p><br></p>

U ime uposlenika Opće bolnice cvijeće je položio direktor Ismet Gavrankapetanović, sa saradnicima

Položeno cvijeće na spomen česmu ispred Opće bolnice: Iskazano poštovanje učiteljima

<p>U Općoj bolnici „ Prim. dr. Abdulah Nakaš“ Sarajevo danas su svečano otvorene najsavremenije integrirane operacione sale za abdominalnu hirurgiju i ginekologiju.&nbsp;</p><h2>Brojne prednosti</h2><p>Ove operacijske sale imaju brojne prednosti ,a jedne od najvećih vrijednosti jesu mogućnost simultanog prijenosa slike i tona, te komunikacija sa kolegama iz cijelog svijeta tokom same operacije.</p><p>- Ovo je veliki dan za našu bolnicu, nastavljamo dalje s ciljem edukacije naših doktora i studenata. Ovaj projekat je veliki iskorak za našu bolnicu, a njegov značaj sam podijelio u 3 važne stavke. Prva je zaštita pacijenata. Naime, kroz instaliranu opremu omogućava se snimanje operacija čime se direktno štite pacijenti.</p>

<p>To je posebno važno za onkološke pacijente čije operacije se često uz ode u salama za abdominalnu hirurgiju i ginekologiju sa akušerstvom. Druga stvar se tiče hirurga i medicinskog osoblja koje se tokom operacije mogu uključiti u zahvat pritiskom na jedno dugme bez obzira gdje se nalaze, a to je posebno važno kada se rade teški zahvati.</p><h2>Edukacija mladih</h2><p>Treća stvar je edukacija mladih doktora, studenata i specijalizanata medicine. Njima se ovim omogućava da učestvuju u operacijama iz konferencijskih dvorana, mogu direktno ući u operativno polje i imati interaktivnu diskusiju. Možemo biti sretni zaista što imamo ovako nešto svjetskog kvaliteta u Sarajevu i zahvaljujem se svima koji su pomogli u ovom plemenitom cilju – kazao je Ismet Gavrankapetanović, direktor bolnice.</p><p>Također je istakao da će u novim salama danas obaviti deset operacija.</p>

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Aleksitimija je poremećaj razumijevanja emocija

Liječeni narkoman otvorio dušu za "Avaz": Sve je počelo s džointom na Tifinom koncertu

Posjetili smo plažu Žuljana: Evo koje su cijene hrane i pića

Infektolog Denis Žepić o opasnoj bolesti za "Avaz": Denga groznica se ubrzano širi Evropom

Ammar Horozović, dobitnik zlatne medalje na BOSEPO naučnoj olimpijadi, za "Avaz": Srednjoškolac kreće na put po novo zlato

Emrah Tepić za "Avaz" o izazovima slijepih osoba: Invaliditet nije prepreka za ostvarivanje snova

Nudžejma Mehanović za "Avaz": Volim pomagati ljudima i uvijek ću se boriti za pravdu

U sutrašnjem "Dnevnom avazu" donosimo inspirativnu priču: Emrah Tepić, slijep od rođenja, ruši sve barijere pred sobom

U printanom izdanju "Dnevnog avaza" donosimo razgovor s učenicom generacije Nudžejmom Mehanović

Završava se nastava, ko će potpisati svjedočanstva: Osnovna škola "Aneks" godinu bez direktora, trpe učenici

Popularni kozmetički tretman koji imitira šminku

Dr. Alen Pilav na konferenciji za medije: Najveća lista čekanja je radiološka, čak 8.900 pacijenata

Predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma Fikret Operta za "Avaz": Drastičan porast oboljelih

Doktorica Sabina Sarić za "Avaz": Meteoropati na pravim mukama

Položeno cvijeće na spomen česmu ispred Opće bolnice: Iskazano poštovanje učiteljima

Video / Pogledajte kako izgledaju savremene sale u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš"

Psihologinja Nurka Bulić za "Avaz": Aleksitimija je poremećaj razumijevanja emocija

Liječeni narkoman otvorio dušu za "Avaz": Sve je počelo s džointom na Tifinom koncertu

Posjetili smo plažu Žuljana: Evo koje su cijene hrane i pića

Infektolog Denis Žepić o opasnoj bolesti za "Avaz": Denga groznica se ubrzano širi Evropom

Ammar Horozović, dobitnik zlatne medalje na BOSEPO naučnoj olimpijadi, za "Avaz": Srednjoškolac kreće na put po novo zlato

Emrah Tepić za "Avaz" o izazovima slijepih osoba: Invaliditet nije prepreka za ostvarivanje snova

Nudžejma Mehanović za "Avaz": Volim pomagati ljudima i uvijek ću se boriti za pravdu

U sutrašnjem "Dnevnom avazu" donosimo inspirativnu priču: Emrah Tepić, slijep od rođenja, ruši sve barijere pred sobom

U printanom izdanju "Dnevnog avaza" donosimo razgovor s učenicom generacije Nudžejmom Mehanović

Završava se nastava, ko će potpisati svjedočanstva: Osnovna škola "Aneks" godinu bez direktora, trpe učenici

Popularni kozmetički tretman koji imitira šminku

Dr. Alen Pilav na konferenciji za medije: Najveća lista čekanja je radiološka, čak 8.900 pacijenata

Predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma Fikret Operta za "Avaz": Drastičan porast oboljelih

Doktorica Sabina Sarić za "Avaz": Meteoropati na pravim mukama

Položeno cvijeće na spomen česmu ispred Opće bolnice: Iskazano poštovanje učiteljima

Video / Pogledajte kako izgledaju savremene sale u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš"