Promjena Ustava u dijelu u kojem se određuje pozicija i status jezika naroda u Crnoj Gori morala bi biti plod ozbiljnog sagledavanja socio-lingvističkih i političkih argumenata u dužem vremenskom periodu, te postizanja širokog konsenzusa u svim segmentima društva, izjavio je predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić.
Njegova reakcija dolazi u vrijeme učestalih poziva na izmjene crnogorskog ustava nakon posljednjeg popisa stanovništva, s ciljem da se srpski jezik učini ravnopravnim crnogorskom, odnosno da postane službeni jezik u Crnoj Gori. Članom 13 Ustava Crne Gore propisano je da je službeni jezik u ovoj zemlji crnogorski, a da su u službenoj upotrebi još i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić izjavio je da dogovor oko pozicije srpskog jezika očekuje u okviru izmjena Ustava koje Crna Gora mora napraviti na svom evropskom putu. Ako dogovor izostane, najavio je Mandić, zatražiće sazivanje ustavotvorne skupštine, koja se inače saziva samo u vanrednim okolnostima. Protiv ovakvog prijedloga izjasnila se opozicija, ali i dio vladajuće koalicije.
- Postojeća ustavna rješenja nisu savršena, o njihovoj se primjeni ili manjkavosti može i treba diskutovati. Svakako treba analizirati nekvalitetnu zakonsku razradu i nedosljednu primjenu tih rješenja u obrazovnom sistemu, javnim službama i javnim medijskim servisima. Smatramo da bi, u ovom vremenu, puna i dosljedna implementacija ustavnih rješenja trebala biti predmetom razgovora, a ne redefinisanje ustavnih odredbi oko kojih nema saglasnosti i što bi moglo produbiti podjele u društvu - kazao je Mustafić.
Dodaje da bi razgovori o novim ustavni rješenjima trebalo imati u vidu da su svi narodi jednako autohtoni i utemeljeni u povijesnoj i društvenoj realnosti Crne Gore, a njihovi jezici su dio jezičkog miljea i ukupnog kulturnog nasljeđa. Zato Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori ukazuje na neophodnost širokog društvenog dijaloga i potrebi usaglašavanja svih otvorenih pitanja, ali i potrebu uvažavanja utemeljenosti bošnjačkog naroda i bosanskog jezika na prostoru Crne Gore.
- Za nas nije prihvatljivo favoriziranje i izdvajanje bilo kog jezika kao povlaštenog u odnosu na jezike drugih autohtonih naroda. Ukoliko bi se išlo u smjeru izmjena postojećih ustavnih rješenja poručujemo da bošnjački narod smatra sebe u potpunosti ravnopravnim u društvenom i državotvornom biću Crne Gore - ističe Mustafić.
Inače, Bošnjačko vijeće je najviše predstavničko tijelo bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, u čijem su sastavu, osim izabranih vijećnika, ministri, poslanici i predsjednici općina iz bošnjačkog naroda.
