Ministru pravde Crne Gore Bojanu Božoviću pojačano je obezbjeđenje, potvrđeno je "Vijestima" iz dva izvora.

Prema tim informacijama, Božović je pod pojačanim mjerama obezbjeđenja od 29. avgusta, odnosno od večeri kada je državljanin Turske Binali Camgoz izručen vlastima u Ankari, koje ga terete za više teških krivičnih djela.

Crna Gora je izručila Camgoza (41) nakon što je Božović preinačio raniju odluku svog prethodnika Andreja Milovića, koji je u januaru odbio ekstradiciju tog turskog državljanina.

Iste noći kada je Camgoz, uz jake mjere bezbjednosti, poslat na let ka Turskoj održana je konferencija za medije na kojoj je ministar pravde kazao da je na sjednici Vijeća za bezbjednost konstatovano da Camgoz predstavlja prijetnju po nacionalnu bezbjednost.

- Sve institucije su sugerisale Ministarstvu pravde da postupimo ovako, posebno uvažavajući sve zaključke sa sjednice Vijeća za bezbjednost. Ovo je konačno rješenje - poručio je tada Božović.

Pravni zastupnici Camgoza, advokati Miloš Vuksanović i Marko Radović, podnijeli su Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Božovića, navodeći da je riječ o "pravnom skandalu i namjeri da se Camgoz "pošto poto" izruči Turskoj". Božović je potom kazao da razumije advokate, jer štite interese njihovog klijenta, ali i naglasio da "moraju i oni razumjeti da je funkcija ministra pravde, između ostalog, da štiti interese svih građana i države Crne Gore".

Camgoza je crnogorska policija prvi put uhapsila po potjernici Interpola u julu 2022. godine.

Prilikom hapšenja, kod sebe je imao falsifikovani pasoš na ime Mehmet Ali Bajhan. Mjesec ranije je, koristeći taj falsifikovani pasoš, u Budvi osnovao kompaniju "Lion & D", čija je djelatnost izgradnja nekretnina.

Turska je odmah tražila Camgoza, zbog vođenja krivičnog postupka zbog više krivičnih djela, među kojima su stvaranje kriminalne organizacije i pokušaj ubistva.

Viši sud je još u aprilu 2023. godine utvrdio da su ispunjeni uslovi za to, ali je odluku da se on ne izruči Turskoj u januaru ove godine donio Milović uz obrazloženje da je "on pripadnik kurdske zajednice i šiitski musliman, čiji je član porodice (sin) preminuo usljed postupanja bezbjednosnih organa Turske".

Među razlozima odbijanja izručenja je i loše zdravstveno stanje turskog državljanina, koji je godinama nepokretan.