Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, po anonimnoj prijavi grupe radnika Željeznice Crne Gore, saslušana je jučer ujutro u prostorijama Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), saznaju “Vijesti” iz više izvora.
Medenica je pozvana i dala je izjavu na okolnosti u predmetu, koji je formiran po anonimnoj prijavi iz 2022. godine, da je navodno dok je bila na čelnoj poziciji u sudskoj grani vlasti uticala na sudsku odluku Vrhovnog suda u sudskom postupku grupe radnika ŽCG za nadoknadu štete.
Radnici Željeznice Crne Gore su u anonimnoj prijavi naveli da je Medenica navodno imala utjecaja na odluku Vrhovnog suda koji je preinačio prvostepenu, a potom i presudu Višeg suda u postupku kojim je njima odobreno pravo na nadoknadu...
Ona je na saslušanju u SPO negirala bilo kakav utjecaj na odluku Vrhovnog suda u tom predmetu.
Protiv Vesne Medenice su u toku tri sudska procesa pred Višim sudom u Podgorici - predmet u kojem je označena da je bila član kriminalne organizacije svog sina Miloša nikako da počne jer je glavni pretres, zbog brojnih procesnih opstrukcija, odlagan čak 19 puta.
U tom predmetu se, osim Vesne Medenice koja je okrivljena za zloupotrebu službenog položaja, sudi još i policajcu Darku Laloviću, Vojinu Perunoviću, Luki Bakoču, Marjanu Bevenji, Miloradu Medenici, braći Bojanu i Marku Popoviću, Marku Vučiniću, Petru Milutinoviću, Vasiliju Petroviću, Ivani Kovačević, Radomiru Raičeviću, Stevu Karanikiću i Goranu Jovanoviću.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćena je i Bakočeva firma “Kopad Company” iz Nikšića.
Ova grupa, kako ih tereti SDT, okrivljena je za stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, produženo krivično djelo davanje mita, primanje mita, protuzakoniti utjecaj i navođenje na protuzakoniti utjecaj, zloupotrebu službenog položaja, neovlaštenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, omogućavanje uživanja opojnih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, teška tjelesna povreda i sprečavanje dokazivanja...
U drugom sudskom procesu na optuženičkoj klupi pored bivše, dugogodišnje predsjednice Vrhovnog suda nalazi se i suspendovana sutkinja Privrednog suda Milica Vlahović-Milosavljević zbog optužbi SDT-a da je ona s čelne pozicije utjecala na sutkinju da donosi nezakonite odluke.
Vlahović-Milosavljević je optužena da je kao sutkinja Privrednog suda krajem 2018. i početkom 2019. godine pod pritiskom Medenice zloupotrijebila službeni položaj da donese odluku u korist Medeničinog kuma Rada Arsića, a na štetu korporacije “Ten” sa sjedištem u Moskvi.
Na suđenju su obje negirale krivicu, ali i odbile da odgovaraju na pitanja zastupnika optužbe, tužilaca SDT-a Vukasa Radonjića i Jovana Vukotića.
“Optužnica je podsmijevanje zakonu i logici. Neka se javi neko ako sam vršila represiju. Dok sam ja bila na čelu Vrhovnog suda, to je bio hram znanja i kičma pravnog sistema. Ovo je čisti revanšizam i mržnja koja tinja prema meni”, kazala je Medenica tokom iznošenja odbrane.
Medenici se u još jednom postupku sudi zbog optužbi da je 18. februara 2019. godine, kao predsjednica Vrhovnog suda i član Sudskog savjeta, pribavila korist bivšem sudiji iz Rožaja Milosavu Zekiću jer nije dostavila Sudskom savjetu da se protiv njega vodi krivični postupak što je bio zakonski osnov za udaljenje sa funkcije sudije do okončanja postupka.
Kako se navodi u optužnom prijedlogu, Medenica je službenom zabilješkom na unutrašnjem omotu spisa IV- I Su br. 7/19 konstatovala da “do okončanja postupka ne nalazim za cjelishodno i opravdano preduzimanje bilo kakve radnje, rođačka svađa” i, upisujući, arhivirala predmet.
SDT navodi da Medenica nije imala pravo da u ime cijelog kolektivnog tijela - Sudskog savjeta donosi odluke, pa je sudiji Zekiću “pribavila korist u vidu neudaljavanja od vršenja sudijske funkcije i ostvarenja prava na punu zaradu u periodu od 18. februara 2019. godine, do 20. jula 2020. godine, kada je istom, na njegov zahtjev, konstatovana ostavka”.
Radnici Željeznice Crne Gore, u anonimnoj prijavi, naveli su da je Medenica navodno imala utjecaja na odluku Vrhovnog suda koji je preinačio prvostepenu, a potom i presudu Višeg suda u postupku kojim je njima odobreno pravo na nadoknadu... Ona je na saslušanju u SPO-u negirala bilo kakav utjecaj na odluku Vrhovnog suda u tom predmetu”
