U studiju Dnevnika Nove TV gostovao je novinar Marko Biočina, koji se dugo bavi problematikom energetike. Prokomentarisao je pad električne mreže koja je u petak pogodila ne samo hrvatsku obalu, već i Crnu Goru, BiH te Albaniju.

- Prekid u napajanju strujom događa se rijetko, ali se događa. Prije deset godina imali smo velik ispad u Slavoniji, 300.000 domaćinstava ostalo je bez struje, a o redukcijama za vrijeme Domovinskog rata suvišno je i govoriti.

Prije dvije godine zbog kvara koji je počeo kod nas u Ernestinovu mreža kontinentalne europe de facto se prepolovila i sat vremena tako radila na različitim frekvencijama. No, to nije utjecalo na potrošače, pa nije privuklo pažnju.

Veliki prostor

Prekid koji se dogodio u petak specifičan je jer se ispad protegnuo na golemom prostoru, kroz nekoliko minuta se zamračenje proširilo od Albanije do Hrvatske, bilo je stvarno napeto, pravi triler, ali završilo je ipak sretnim završetkom.

Mislim da HOPS-ovi dispečeri zaslužuju čestitke zbog brze reakcije i činjenice da su u dva sata uspjeli svima vratiti struju.

- Najnotorniji primjeri iz historije su događaji iz Kalifornije ranih 2000-tih, kada su ispadi bili toliko česti da je tokom dvije godine tamo bilo proglašeno vanredno stanje jer su se ispadi i padovi mreže događali neprestano. Noći su bile bez javne rasvjete i došlo je do porasta kriminala. Radi se dakle o pojavama koje mogu dovesti o ozbiljnim društvenim problemima, a mi to u Hrvatskoj nemamo. Čak i nakon teškog incidenta, brzo smo se vratili u normalu - objasnio je novinar Marko Biočina koji se cijelu svoju karijeru bavi problematikom energetike.

Prekid mreže

Komentirao je i kako je moguće da se prekid mreže dogodi u jednoj zemlji, a da to pogodi njih nekoliko.

- Sistemi su povezani i to je dobro jer nam omogućava sigurnu opskrbu, uvozimo struju kad nama treba, izvozimo kad imamo viškove. No, kad nastane problem, on se širi.

Kad dođe do naglog porasta ili pada napona na nekom mjestu u mreži, najbliže trafostanice i druga mrežana oprema kako bi izbjegla štetu aktivira svoje sigurnosne uređaje. Poput osigurača kakve imamo u kućama. No, svaki takav osigurač kad se aktivira, izaziva pad napona iza sebe na mreži i tako se to onda kaskadno širi. Dok se sistem ne stabilizira, kod nas je to bilo na trafostanici Brinje, mislim da je tu važnu ulogu sa sjevera odigrala termoelektrana Sisak. Mreža je najsličnija krvožilnom sistemu koji se sastoji od velikih arterija i manjih vena pa do malih žila. Kada se začepi jedna arterija, sve ostale vene i žile ostaju bez krvi. No s vremenom se pronađe alternativni put. To su danas radili HOPS-ovi dispečeri, reprogramirali su mrežu kako bi i do zadnjih žilica doveli struju - objasnio je Biočina.