Nakon okončanja parlamentarnih izbora i formiranja nove Vlade, predvođene Andrejem Plenkovićem, Hrvatsku čekaju još jedni izbori.

Državljani Hrvatske će 9. juna imati priliku birati 12 zastupnika u Evropskom parlamentu. O tome smo razgovarali sa saborskim zastupnikom, portparolom koalicije Možemo i nosiocem te liste za Evropski parlament Gordanom Bosancem.

HDZ je ponovo uspio da formira većinu za sastav Vlade Hrvatske. Koliko se rezultati nacionalnih izbora mogu reflektirati na izbore za Evropski parlament, s obzirom na kratak vremenski period između njih?

- Blizina nacionalnih i evropskih izbora svakako će se odraziti i na rezultate europskih izbora. Kao prvo, moguće da ljudi, zasićeni nacionalnim izborima neće izaći u tako velikom broju na europske izbore. Kao drugo, mnoge stranke su se kompromitirale u ovom kratkom postizbornom periodu, prevarili birače i dali HDZu podršku ili se posvađale oko mjesta na listi za EU izbore. Vjerujem da će birači kazniti takvo ponašanje. Jedna smo od rijetkih parlamentarnih stranaka koja se nije kompromitirala i ostala dosljedna prema biračima.

Najveći problem izbora za Evropski parlament širom Evrope je niska izlaznost, a u tome izuzetak nije bila ni Hrvatska. Kako mobilizirati birače da izađu na ove izbore?

- Hrvatska je sada više od 10 godina u EU. Siguran sam da građani u Hrvatskoj danas “osjećaju” EU puno više nego proteklih godina. Pojedina domaćinstva dobila su neku vrstu poticaja za energetsku obnovu kuća/zgrada, poljoprivrednici primaju subvencije, mladi ljudi intezivno koriste program Erasmus i studiraju širom Evrope, obnova Zagreba ne bi bila moguća bez EU fondova, mnogi su odlučili odseliti u drugu EU zemlju, te danas putujemo po EU bez pretjeranih prepreka. Vjerujem da to sve potiče ljude da izađu na izbore jer nije da sve stranke zagovaraju jednake politike u EU. Neki od naših političkih oponenata upravo žele navedene politike usmjeravati u smjeru od kojeg naši sugrađani, ali i drugi građani EU ne bi imali prevelike koristi, već favoriziraju pojedine interesne grupacije.

Koliko je važno da postoji jedna zelena opcija iz Hrvatske u Evropskom parlamentu? Šta će biti Vaš fokus ukoliko dobijete povjerenje birača?

- Uvjeren sam da postajemo europarlamentarna stranka. Veoma je važno da hrvatski zeleno-lijevi glas bude prisutan u EU parlamentu, kao dio grupacije evropskih zelenih, kako bi utjecali na europske politike iz perspektive Hrvatske, ali i perspektive zapadnog Balkana. Naš fokus će biti na jačanju željezničke infrastrukture, nastavku borbe protiv klimatskih promjena, snažnijoj podršci malim i srednjim poljoprivrednicima u smislu subvencija i olakšavanja adminsitrativnih zahtjeva kojima moraju opravdavati sredstva, povećanju ulaganja u obnovljive izbore energije i sufinansiranja tvrtki koje rade na tehnologiji obnovljivih izvora, ali bavit ćemo se i politikama stanovanja u smislu razvijanja Evropskog plana za stan koji bi napokon olakšao rješavanje stambenog pitanja mladim ljudima. Konačno, u parlamentu bit ćemo i brana radikalnoj desnici koja želi zaustaviti da se Evropa zalaže za solidarnost, vladavinu prava i ljudska prava.

Mnoge analize govore o strahu da će se Evropa okrenuti dosta ka desnim opcijama, što pokazuju i rezultati nacionalnih izbora u pojedinim zemljama. Da li je taj strah opravdan i kolika je zapravo moć desničarskih opcija?

Strah je opravdan. Nažalost, radikalno desne opcije dobile su krila u nekim članicama EU. Pogotovo zabrinjava da je grupacija pučana dala signal da bi s radikalnom desnicom bila spremna napraviti većinu u parlamentu. To bi bilo toksično za budućnost EU. Zanimljivo je kako desnica na ovim izborima više ne govori o izlasku iz EU. Ako se sjećate 2019., Brexit je bio top tema. Danas više nikome s desnice ne pada napamet zagovarati izlazak iz EU. Sada se skrivaju iza pojma “suverenizam” a ustvari žele raditi na slabljenju EU. Ne mogu reći koliko je važno da birači ne nasjedaju na tu manipulaciju kao što su nasjeli na Brexit, da izađu 9. juna na izbore i daju glas onim opcijama koje neće EU odvesti u slijepu ulicu.

Evropska unija je u posljednje vrijeme često izlazila u susret Bosni i Hercegovini po pitanju evropskih integracija, pa su na kraju otvoreni pregovori za pristupanje EU. Kakav je stav „Možemo“ o evropskom putu BiH i da li je izgledno otvaranje pregovaračkih poglavlja u skorijem periodu?

Mi snažno podupiremo ulazak BiH, ali i drugih zemalja regije u EU. Na proces proširenja gledam iz vlastitog iskustva rada u civilnom društvu prije nego sam ušao u stranačku politiku. Proširenje je jedinstvena prilika za razvoj i demokratizaciju zemlje. Hrvatska je postala bolja zemlja za život kroz proces proširenja. Zato ću se u Evropskom parlamentu zalagati da se posebno da veća prilika progresivnim, evropskim snagama u BiH da budu jače uključene u proces EU integracija i da čim prije ispune kriterije za punopravno članstvo.

Generalna skupština UN-a je nedavno usvojila Rezoluciju kojom će se 11. juli proglasiti Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a Hrvatska je bila jedan od kosponzora rezolucije. Iz Srbije i Republike Srpske su mogle čuti izjave da se time želi staviti etiketa „genocidnog naroda“ za Srbe, iako se u samoj preambuli navodi da je krivica za genocid individualna, što je jasno i po međunarodnom pravu. Šta mislite da je uzrok zaoštravanja retorike u regionu?

- Genocid u Srebrenici je civilizacijska tragedija i sramota koja nam se desila u Evropi - nažalost i nakon iskustva Drugog svjetskog rata. Taj genocid je doista detaljno dokumentiran, utvrđene su činjenice, postoje jasne sudske presude koja su ga potvrdile. Meni je nepojmljivo da ga dio političara i dalje negira i koristi za zaoštravanje retorike. To nam govori kako je još puno napora potrebno da ljudi, a posebno političari s ovih prostora, shvate da su takve politike kobne i destruktivne za vlastite narode. To nam govori kako naša društva još uvijek, na žalost, čekaju na neke hrabrije i iskrenije politike. Iako nije usporedivo ni na kojem nivou, ovdje želim reći kako su drugačije, iskrene i hrabre politike moguće. 

Mali primjer je kako smo mi u gradu Zagrebu uspjeli podići spomen-ploču za Aleksandru i Mariji Zec koji su mučki ubijeni 1991. u Zagrebu. Tim činom nismo nimalo umanjili činjenicu da su brojni ljudi izgubili živote zbog napada četničkih snaga na Hrvatsku i konkretno na Zagreb. Tim se činom nije relativizirala odgovornost agresora u ratu. Dapače, Zagrepčani i Zagrepčanke dale su podršku tom činu i time dali doprinos zatvaranju jedne sramotne epizode iz rata. Genocid, ratni zločini, likvidacije niti u jednom društvu, niti u jednom svijetu, niti u jednom svemiru ne smiju biti opravdavani.