Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kazao je u ponedjeljak kako se srpski narod pokušava jednostavnom inverzijom proglasiti počiniteljem genocida dok se istodobno zaboravljaju zločini počinjeni nad Srbima u dvadesetom stoljeću.
Rezolucija o Srebrenici
- Zato danas snažno dižemo glas i ukazujemo na apsolutnu neistinu i pokušaj povijesnog revizionizma, u kojem se srpski narod, žrtva višestrukih genocida i etničkog čišćenja, jednostavnom inverzijom pokušava proglasiti počiniteljem genocida - kazao je Vučić u Hramu Svetog Save gdje je zatražio blagoslov od patrijarha srpskog Porfirija uoči puta u Njujork gdje će Generalna skupština Ujedinjenih naroda 23. maja razmatrati prijedlog rezolucije kojom bi se podsjetilo na žrtve genocida počinjenog 1995. nad Bošnjacima u Srebrenici.
Tim povodom predsjednik Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prisustvovali su molitvi u Hramu Svetog Save na Vračaru a u molitvi su sudjelovali srbijanski primjer Miloš Vučević, ministar vanjskih poslova Marko Đurić i ministar bez portfelja Nenad Popović.
- Mnogo je laži, a istina je jedna i vječna. Naša trobojka će ponosno vijoriti Njujorkom, a pod njenim okriljem svi će pronaći novu energiju u zalaganju za pravedniji svijet slobodarske zemlje, svi narodi koji se bore za dostojanstvo i pravdu, koja je odavno ponižena! - napisao je Vučić na Instagramu.
Patrijarh Porfirije
Patrijarh Porfirije kazao je da su se u hramu okupili na molitvi uoči Vučićevog posjeta New Yorku, gdje velike svjetske sile namjeravaju u Ujedinjenim narodima donijeti rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
- Ne umanjujemo razmjere zločina u Srebrenici, ali kao pravoslavni Srbi ne možemo zaboraviti zločine nad srpskim narodom u okolici Srebrenice - rekao je patrijarh Porfirije.
Prema rasporedu zasjedanja Opće skupštine UN-a koji je dostupan na mrežnim stranicama UN-a stoji kako je za četvrtak planirana rasprava o dokumentu pod nazivom Međunarodni dan sjećanja i komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici iz 1995.
Najava rezolucije o Srebrenici izazvala je ogorčenje u Srbiji i Republici Srpskoj čiji čelnici tvrde kako im se time pokušava nametnuti kolektivna krivica za ratne zločine, iako se u nacrtu spomenutog dokumenta ne spominje niti jedan narod ili država.
11. juli
U rezoluciji kojom bi se ako bude prihvaćena 11. jula ustanovio bi se kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici navodi se samo potreba za trajnim sjećanjem na žrtve srebreničkog genocida na temelju činjenica sadržanih u presudama međunarodnih sudova koji je za taj zločin osudio pojedince.
Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u juli 1995., nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemski pobili više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.
Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
