Crnogorski premijer Milojko Spajić saopćio je da će Crna Gora glasati u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) za rezoluciju o Srebrenici, te dodao da će predati dva amandmana na rezoluciju u kojima stoji da je krivnja za genocid individualna te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj grupi.
- Mi ćemo glasati za tu ali i sve rezolucije koje osuđuju genocid. Mi smo sto posto usuglašeni s vanjskom politikom Europske unije (EU) - kazao je Spajić.
Spajić je istaknuo kako na temelju predloženih amandmana nitko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili RS.
Srbi u Crnoj Gori
- Srbi u Crnoj Gori čine značajan postotak našeg stanovništva i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nisu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan - napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
Rezolucija kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u julu 1995., u maju bi se trebala naći na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Kao sponzori rezolucije prijavile su se najutjecajnije zapadne države te značajne islamske zemlje, a među državama regije jugoistoka Europe sponzori su joj Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Rezolucija poziva da se 11. juli uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.
Od generalnog sekretara UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. obljetnica tog zločina.
Rezolucija
Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Usvajanju rezolucije oštro se protivi Srbija te poduzima mjere ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Općoj skupštini.
Bivši srbijanski šef diplomatije i trenutani ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić drži kako je odluka Crne Gore da će glasati za rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici "sramna i nečuvena".
Dačić je za današnji Kurir istaknuo da je "nevjerojatno" da zemlja u kojoj Srbi čine više od trećine stanovništva glasa za rezoluciju kojom se "upravo Srbi predstavljaju kao genocidan narod".
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik inzistiraju na tvrdnjama kako se ovom rezolucijom pokušava nametnuti kolektivna krivica srpskom narodu te inzistiraju na tome da u Srebrenici nije bilo genocida iako je to potvrđeno presudama Haaškog tribunala.
Pripadnici vojske
Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u srpnju 1995., nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sistemsko pobili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.
Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.