Ponavljanje beogradskih izbora, poslije optužbi oporbe da su pokradeni, donijelo je nove napetosti između vladajućeg SNS-a i oporbenog korpusa i lijevih i desnih stranaka, a bit konflikta je kada će biti raspisani i mogu li se do tada primijeniti preporuke međunarodnih promatrača da izborni proces bude pošten.

Ponovno biranje vlasti

Rok od mjesec dana za raspisivanje beogradskih izbora počeo je u ponedjeljak. Izbore po Zakonu o lokalnoj samoupravi treba raspisati predsjednik Skupštine Srbije, ali on još nije izabran, a nastavak prekinute konstitutivne sjednice državnog parlamenta dosad nije zakazan, pa ostaje otvoreno pitanje kada će Beograđani ponovno birati novu gradsku vlast, piše Hina.

Predsjednik Gradskog izbornog povjerenstva Zoran Lukić izjavio je za RTS da je posljednji rok za raspisivanje gradskih izbora 3. aprila, ali da je nemoguće da izbori za gradske vijećnike i vijećnike beogradskih općina budu održani istovremeno.

Vladajućem SNS-su se, prema tvrdnjama opozicije, žuri da se na birališta iziđe već 28. aprila.

S druge strane, opozicija, slijedom zakonskih rokova, inzistira da taj datum nije prihvatljiv jer se dotad ne mogu osigurati svi uvjeti za slobodne i poštene izbore.

Potpredsjednik Narodnog pokreta Srbije, dijela opozicijske proeuropske koalicije "Srbija protiv nasilja" Miloš Pavlović, izjavio je danas da naprednjaci za izbore biraju trenutak "kada je školski raspust, međunarodni beogradski maraton, te spajanje slobodnih dana vezano uz prvomajske praznike, što će utjecati na izlaznost birača".

Istodobno, opozicija ukazuje na to da do tada nije moguće primijeniti ni preporuke međunarodnih promatrača koji su ukazali na to da treba otkloniti sve nepravilnosti tijekom decembarskih izbora, od sređivanja biračkog popisa, korektnih medijskih uvjeta do eliminiranja migracije birača koje nemaju pravo glasati na izborima u prijestolnici.

Opozicija naglašava i da je vladajući SNS, pod okriljem Vlade Srbije, formirao radnu skupinu za primjenu preporuka u koji nisu uključeni ni predstavnici opozicije niti civilnog društva, što je jedna od sugestija promatračke misije OSCE-a (ODIHR).

Opozicija tvrdi da su održani izbori bili neregularni i nepošteni

Vladajuća Srpska napredna stranka nije uspjela osigurati većinu vijećnika za formiranje vlasti u srbijanskoj prijestolnici, a predsjedništvo SNS-a u subotu je odlučilo da se ide na nove beogradske izbore.

Srpska napredna stranka osvojila je na lokalnim izborima 17. decembra prošle godine 49 mandata, proeuropska opozicijska koalicija lijevog centra "Srbija protiv nasilja" (SPN) 43 od ukupno 110 vijećnika, dok koalicijski partneri naprednjaka socijalisti (SPS) imaju pet.

Naprednjaci su pokušali na svoju stranu pridobiti vijećnike s izborne liste pokreta "Mi - glas naroda" kontroverznog liječnika Branimira Nestorovića, ali se ta skupina u međuvremenu podijelila i raspala, a ostatak opozicije ustrajavao je u zahtjevima da se zbog izborne krađe ponove izbori.

Opozicija od izbornog dana 17. decembra optužuje vladajuće da su "pokrali volju građana" izbornim inženjeringom i dovođenjem birača iz Republike Srpske i gradova u Srbiji.

Brojne primjedbe imali su i međunarodni promatrači, što je konstatirano i u izvješću OSCE-ove promatračke misije ODIHR.