Ministri unutrašnjih poslova država članica EU i šengenskog prostora danas odlučuju o proširenju bez unutrašnjih graničnih kontrola na tri zemlje - Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju.
Na stolu su prijedlozi dvije odluke, jedne o ulasku Hrvatske, a druge o ulasku Bugarske i Rumunije.
Za odluku je potrebna saglasnost svih zemalja EU koje su članice šengena, dok četiri vanjske članice koje su izvan EU o tome ne odlučuju.
Na dva pripremna sastanka Odbora stalnih predstavnika (Corepera), prvom održanom 1. decembra i drugom jučerašnjem nije bilo primjedbi u pogledu hrvatskog članstva.
Vlade onih članica koje za svoja stajališta trebaju dobiti odobrenje svojih parlamenata dobile su zeleno svjetlo za Hrvatsku. I po više diplomatskih izvora Hrvatska je "sigurna", ali oprez nije naodmet sve dok se odluka ne izglasa.
Za Bugarsku i Rumuniju, međutim, konsenzus ne postoji. Najveća prepreka je Austrija koja se protiv ulasku obje zemlje i nema naznaka da bi to stajalište mogla promijeniti.
Nizozemska, pak, podržava ulazak Rumunije, ali ne i Bugarske.
Češko predsjedništvo EU-om predložilo je u utorak navečer da se Rumuniju primi u šengenski prostor od 29. oktobra sljedeće godine, a da se za Bugarsku do 31. jula 2023. odluči o tome ispunjava li šengensku pravnu stečevinu.
Ako bi Vijeće to tada potvrdilo, Bugarska ušla zajedno s Rumunijom, a ako ne, onda na neki kasniji datum.
U tom bi slučaju Rumunija morala pripremiti i opremiti svoju granicu s Bugarskom da bude vanjska šengenska granica do ulaska potonje u šengen.
Međutim, ni za taj prijedlog nije bilo konsenzusa i češko je predsjedništvo odlučilo staviti na glasanje prvobitni prijedlog da se Bugarsku i Rumuniju primi istovremeno.
U srijedu su u zajedničkom pismu Vijeću EU-a, ministrima unutrašnjih poslova, čelnici četiriju najvećih zastupničkih klubova u Evropskom parlamentu – pučana, socijaldemokrata, liberala i zelenih – pozvali da se donese pozitivna odluka za ulazak u šengen za sve tri zemlje.
