HRVATSKA

Sanaderu se zbog afere Hypo sudi treći put, negira krivicu za ratno profiterstvo

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 miliona kuna

Ivo Sanader negirao je krivicu za ratno profiterstvo. Goran Stanzl/PIXSELL

A. Č. / Index.hr

15.7.2022

Bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu danas treći put počinje suđenje za ratno profiterstvo u aferi Hypo. 

Podsjetimo, suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu kreće ispočetka nakon što je Vrhovni sud ukinuo nepravomoćnu presudu i vratio postupak na ponovno suđenje, javlja Index.hr. Ivo Sanader negirao je krivicu za ratno profiterstvo.

Vrhovni sud je u martu ove godine ukinuo Sanaderu nepravomoćnu presudu za ratno profiterstvo jer smatra da na prvostepenom postupku nije dokazano da je postupanje bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a negativno utjecalo na život ljudi i privredni potencijal države u ratu.

Najviši sud je ranije izvijestio da je prihvatio Sanaderovu žalbu i ukinuo nepravomoćnu presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je bivši premijer krajem oktobra 2018. u ponovljenom postupku proglašen krivim i osuđen na dvije i pol godine zatvora.

Prema optužnici, Hypo banka je tadašnjem zamjeniku ministra vanjskih poslova Sanaderu krajem 1994. i početkom 1995. isplatila proviziju od 3,6 miliona kuna nakon što je Hrvatskoj odobren kredit za kupovinu zgrada ambasada.

Time je Sanader, po tvrdnjama tužilaštva, u ratom uvjetovanom teškom financijskom i privrednom stanju ostvario protupravnu imovinsku korist koja je u nerazmjeru s ugroženim temeljnim vrijednostima države i društvene zajednice te državnih interesa.

Pojašnjavajući odluku, najviši sud je naglasio da je pravilo utvrđivanje činjenica odlučno i za ocjenu je li ostvarena znatna imovinska korist nerazmjerna.

Zakon o nezastarijevanju

Vrhovni sud je istaknuo kako prvostepeni sud smatra da treba primijeniti Zakon o nezastarijevanju, ali dodaje da radnja kaznenog djela ratnog profiterstva stjecanjem nerazmjerne imovinske koristi mora biti rezultat svjesnog iskorištavanja ratnog stanja na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i privrednog potencijala države.

- Mora dovesti do ozbiljnih povreda javnog poretka ili povreda javnog poretka širih razmjera, odnosno do ugrožavanja temeljnih vrijednosti ili interesa državne i društvene zajednice.

Nejasno je u prvostupanjskoj presudi na koji način bi počinjenjem kaznenog djela s iznosom stečene imovinske koristi 3,6 miliona kuna bilo ozbiljno dovedeno u pitanje funkcioniranje države i bile ugrožene temeljne državne i društvene vrijednosti u ratu odnosno bili ugroženi materijalni uvjeti života stanovništva - pojasnio je najviši sud.

Ističu da je to jedan od temeljnih kriterija za ostvarenje bitnih obilježja kaznenog djela ratnog profiterstva prema pravnom shvaćanju izraženom u odluci Ustavnog suda tokom ovog suđenja.

- Pritom, navedeni je zajam, prema prvostupanjskoj presudi, u odnosu na nepovoljne uvjete kreditiranja na domaćem bankarskom tržištu bio povoljan za RH u odnosu na visinu kamatnih stopa i u odnosu na rok otplate - naglasio je Vrhovni sud dodajući da u vrijeme zaključenja ugovora o zajmu nije bilo stranih konkurentskih banaka na tržištu koje bi bile zainteresirane za kreditiranje RH te da je provizija isplaćena iz sredstava banke, a ne na teret države.

U zatvoru od aprila 2019.

Najviši sud zaključuje da je u ponovljenom postupku potrebno s više pažnje ocijeniti jesu li se u ponašanju optuženika stekla sva bitna obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja i ovlasti te ima li mjesta primjeni Zakona o nezastarijevanju.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Sanader je u zatvoru od aprila 2019., kada mu je Vrhovni sud povisio kaznu za korupciju u slučaju Planinska na šest godina zatvora.

Sredinom novembra 2021. najviši sud je djelomično potvrdio i presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi media, po kojoj HDZ zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki morati platiti 3,5 miliona kuna kazne, dok je Sanaderu kazna s osam smanjena na sedam godina zatvora.

Vrhovni sud je krajem novembra 2021. potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je Sanader zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija osuđen na šest godina, dok je nedostupni Hernadi kažnjen s dvije godine zatvora.

Najviši sud je jedinu oslobađajuću presudu Sanaderu, kojom je zajedno s poduzetnikom Robertom Ježićem oslobođen za prodaju jeftine struje Ježićevom Diokiju na štetu HEP-a, potvrdio sredinom novembra 2021. godine.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.