Situacija u Ukrajini dobila je svjetske dimenzije i nema čovjeka koji nije zabrinut. To je tragedija čije se nus pojave već dešavaju, od redova na pumpama, preko snabdjevanja energijom. Izgleda kao da se vraćaju devedesete, kazao je direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov, gostujući u emisiji "Znam da znaš" Gradske RTV.
On je naglasio da svijet generalno ide iz krize u krizu.
- Prvo smo brinuli oko klimatskih promjena, zatim je došla korona, koja je izazvala određene ekomnomske reperkusije, a sad je situacija u Ukrajini uzdrmala cijeli svijet što će imati ogromne posljedice po svjetsku ekonomiju. Najveći će ceh platiti građani - smatra Popov.
Razloge vidi u tome što se suviše vjerovalo Putinu, koji je na Bajdenove tvrdnje da će do agresije sigurno doći odgovarao da samo želi da zaštiti stanovništvo Luganjske i Donjecke oblasti. Nakon toga, nije želio NATO na granicama, da bi na kraju prešao na priču oko denacifikacije. Vidjelo se, kaže Popov, da je njegov cilj da pokori Ukrajinu.
- Imamo tri aktera: Zapad, koji je davao pomalo nerealna obećanja Zelenskom, Ukrajinu koja je napadnuta, i Rusiju koja je izvršila invaziju. Zapad zapravo ne želi da riskira atomski rat. Predsjednik Zelenski je pokazao državnički stav i hrabrost, ali je ispao po malo i naivan jer je vjerovao da će imati daleko veću podršku zapada. Treći faktor Rusija: imala je računicu da govori o denacifikaciji i demitlirazaciji Ukrajine, prijeti nuklearnim oružjem ne računajući koliko će sve žrtava stajati. Marija Zaharova je prijetila Finskoj i Švedskoj vojnim i ekonomskim posjedicama ukoliko uđu u NATO što je prosto nevjerovatna stvar - kategoričan je Popov.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin ponaša se vrlo racionalno, ali sa pogrešnim premisama, tvrdi Popov.
- Prva pogrešna premisa je da Ukrajinu treba denacifikovati, pri čemu je potcijenio volju Ukrajinaca da se suprotstave. Pri tom je, vrlo pogrešno, precijenio sopstvene snage jer je obmanut od sopstvenog okruženja. Vjerovao je da je njihova oružana sila mnogo jača, ali izgleda da su mnoge pare, namijenjene za kupovinu naoružanja, otišle u džepove ruskih oligarha. I na kraju, nije očekivao tako oštar odgovor Zapada računajući da je Amerika oslabljena zemlja koja je podvijenog repa otišla iz Avganistana. Medjutim suočio se sa tim da je njegov agresivni potez ujedinio Evropu - zaključuje Aleksandar Popov.
Osvrnuvši se na položaj Srbije, Popov kaže da je i sam predsjednik Vučić rekao da je teško, ali da slijede još teža vemena.
- Srbija je sjedjela na više stolica. Željela je dobre odnose sa Rusijom i Kinom, ali i da ima status kandidata za članstvo u EU. I kod nas i kod vas u Crnoj Gori postoji taj rusofilski sediment, koji je putem medija stvarao utisak da su nama zapravo Rusi najveći prijatelji. Oni u Savjetu sigurnosti svojim vetom čuvaju Kosovo, koje je naše inače samo u preambuli Ustava; poklonili su nam dva izraubovana Miga i mi smo njima veliki dužnici. Sve vrijeme se prenebregavala činjenica da se ova vlast trudi da joj strateški cilj bude ulazak u EU, ali se prikrivaju činjenice koje sve koristi Srbija ima od korišćenja pretpristupnih fondova EU. U više navrata stigao je ukor iz Brisela da se predoči građanima koliku podršku imaju od EU - smatra Popov.
Sama vlast je, pojašnjava Popov, stvarala utisak da su Rusi najbolji politički i ekonomski partneri Srbije. Sada se predsjednik Vučić mora odlučiti na koju će stranu, a to nije lako.
- Sad je ili- ili. Pokušala je Vlada da to amortizuje izjavom da poštuje teritirijalni integritet, međunarodno pravo, itd, ali da se neće uvoditi sankcije Rusiji. Ipak, morao se dati jasan znak opredjeljenja, a to je glasanje u Skupštini UN. Da Srbija nije glasala za tu rezoluciju, jasno je da bi sebe izopštila iz civilizovanog svijeta i blokirala ulazak u EU - pojašnjava Popov.
Posjetom njemačke ministarke Abnalene Berbok (Annalena Baerbock) Srbiji, Popov pretpostavlja da će otvoriti teme odnosa EU prema regionu i usaglašavanje vanjske politike Srbije sa EU ne bi li se uvele snakcije Rusiji.
- Region je rovit, s obzirom na maligni ruski uticaj i mislim da će o tome biti riječi. Region je sada nestabilniji nego ikad - dodao je Popov.
Ističe da je inicijativa Otvoreni Balkan pretočena iz ideje "mini Šengena" i podsjećajući na riječi Angele Merkel:
- Ali, kotroverzno je jer je Angela Merkel u posljednjoj posjeti rekla da je pitanje zašto se prave alternativne varijante kad to niko ne traži. Ključni zajednički imenitelj izmedju Rame i Vučića je to Kosovo, to je koncept Velike Albanije i srpskog sveta, tako da su to pitanja koje vise u vazduhu i izazivaju skeptičan odnos zemalja prema ulasku u tu inicijativu - naveo je Popov.
Pitanje je, zaključuje, kako će se prema inicijativi odrediti i Crna Gora i BiH, a također i Kosovo.
- Oko toga ima još mnogo nedoumica ali je interesantno da je iza toga stala Amerika, koja ovu integraciju otvoreno podržava - zaključio je Popov.
