Burne reakcije opteretile su relacije Crne Gore i Srbije i područje Balkana nakon što je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju kojom se zabranjuje negiranje genocida počinjenog u Srebrenici i smijenio doskorašnjeg ministra pravde.

Smjenu Leposavića pokrenuo je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić zbog izjava u kojima je relativizovao genocid u Srebrenici.

U Rezoluciji o Srebrenici navedeno je da se na tom području tokom rata u Bosni i Hercegovini dogodio genocid. U tekstu je navedno da je na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata ubijeno više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti.

Rezolucijom, čiji je predlagač Bošnjačka stranka Crne Gore, zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici, a 11. juli je proglašen Danom sjećanje na žrtve Srebrenice.

Saosjećanje sa žrtvama

Nadležne institucije se u dokumentu pozivaju na provođenje istraga i procesuiranje optuženih za genocid u Srebrenici, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Izraženo je i saosjećanje za sve žrtve u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, kao i za njihove porodice i poziva sve susjedne države da nastave da osiguravaju pravdu i dugoročnu podršku preživjelima.

U dokumentu se osuđuju svi pokušaji pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kom drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer, kako je ukazano, odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački.

Evropske vrijednosti

Kao razlozi za donošenje ove rezolucije navedene su pravosnažne presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde, kojima je, kako se navodi, utvrđeno da je u Srebrenici u julu 1995. godine izvršen genocid s više od 8.000 ubijenih bošnjačkih civila, kao i na osnovu usvojenih rezolucija u Evropskom parlamentu i Kongresu Sjedinjenih Američkih Država kojima se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici.

U obrazloženju se navodi da usvajanjem ove rezolucije Crna Gora, kao punopravna članica NATO-a, pokazuje posvećenost evropskim i euroatlantskim vrijednostima, čime jasno potvrđuje da je lider u regionu na planu promoviranja demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i temeljnih sloboda i suživota, kao najvećih vrijednosti društva.