Je li korona, kako se dosad špekuliralo, uspjela stati na kraj navikama neprijavljivanja gostiju ili su se s prvim “boljim” turističkim vikendom ipak brzo vratili starim navikama u Hrvatskoj?  Pretpostavka je, naime, posljednjih mjeseci bila kako je opaka pandemija, koja je prilično dotukla turizam, čak i one najtvrdoglavije u sektoru nagnala da ove godine prijave te plate pristojbu za svakog pojedinog gosta, kako se ne bi našli u situaciji da im se razboli neprijavljeni gost, no statistika koja je dostupna za protekli vikend ipak ukazuje kako je dio gostiju moguće negdje promaknuo, piše Jutarnji list. 

Naime, prema podacima Hrvatske turističke zajednice, tokom vikenda od 7. do 9. avgusta, dakle protekli petak, subotu i nedjelju, u srcu feragosta, Hrvatska je službeno u eVisitoru zabilježila 323.000 dolazaka domaćih i stranih gostiju, koji su nakon dolaska u destinaciju započeli svoj odmor u nekom od komercijalnih ili, pak, nekomercijalnih oblika smještaja.

Također, na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova moguće je pratiti statistiku o ulasku domaćih i stranih putnika te ličnih vozila preko graničnih prijelaza, a kada te podatke usporedite s onima koji se vode u nacionalnom turističkom registru, najednom nedostaje gotovo 400.000 osoba.

Većina došla autom

Kako je vidljivo iz MUP-ove statistike, tokom vikenda 7., 8. i 9. avgusta, u Hrvatsku je preko graničnih prijelaza prešlo ukupno 720.000 putnika, od čega je najveći dio njih došao cestovnim putem, dok se ostatak ulazaka u Hrvatsku odnosi na putnike koji su pristigli vozom, morskim ili riječnim putem te avionom. 

U odnosu na statistiku krovne hrvatske turističke marketinške agencije, razlika između službenog broja domaćih i stranih turista te osoba koje su doista tokom vikenda ušle u našu zemlju iznosi 400.000 osoba, pa se postavlja pitanje je li doista moguće da više od polovice putnika koji su prošlog vikenda ušli u Hrvatsku nisu bili turisti ili ih je službena statistika spretno uspjela “zaboraviti”?

Kako su odgovorili iz Hrvatske turističke zajednice, nekoliko je pojašnjenja koja bi djelomično mogla opravdati tako veliki nesrazmjer između statistike HTZ-a i MUP-a.

Putnici u tranzitu

Kao prvo, u Hrvatskoj turističkoj zajednici napominju kako statistika MUP-a, za koju je logično da bude veća od one turističke, između ostaloga uključuje i putnike u tranzitu koji Hrvatskom prolaze iz ličnih ili, pak, poslovnih razloga, a dio se svakako odnosi i na transport robe u treće zemlje.  

Potom je tu i dio osoba koje ne ostvaruju noćenja ili, pak, u skladu sa zakonom, ne podliježu obvezi prijave boravka u sistemu eVisitor, dok se dio prelazaka granice odnosi i na hrvatske građane koji se vraćaju kući nakon putovanja u inozemstvo i slično.

Osim toga, u obzir treba uzeti i naknadne unose podataka u sistem eVisitor, s obzirom na to da je navedena brojka od 323.000 dolazaka ostvarenih tokom vikenda prva preliminarna te će se ona svakako nešto mijenjati, poručili su iz HTZ-a kao odgovor na upit Jutarnjeg lista.

Objašnjenja sasvim sigurno mogu pokriti dio razlike u statistici ta dva tijela, no nesrazmjer postaje posebno velik ako posmatrate isključivo statistiku koja se odnosi na strane putnike.

Rad u inozemstvu

Naime, i dok se nesrazmjer, kad su u pitanju domaći gosti, može pripisati činjenici da se dio njih prošlog vikenda vratio s odmora u inozemstvu ili, pak, s rada u stranoj zemlji, zbog čega se nakon povratka ne bilježe kao turistički dolasci, to je ipak nešto teže napraviti kad su u pitanju stranci, a na koje otpada dosta velik dio statistike. 

Naime, prema podacima HTZ-a, od ukupno 323.000 dolazaka, na strance je otpalo njih 275.480, dok MUP-ova statistika, pak, navodi kako je toekom vikenda u Hrvatsku ušlo 553.000 stranih putnika.  Dakle, u Hrvatsku ih je ušlo dvaput više od onoga što je prijavljeno u turističkom registru, ali ovdje nisu ostvarili niti jedno turističko noćenje, niti je poznato gdje su i koliko dugo boravili. 

Dio njih, moguće je, ljetovanje je u Hrvatskoj odradilo “mimo propisa”, no hrvatski turistički sektor, nažalost, ne raspolaže procjenama o udjelu sive ekonomije u turizmu pa je statistiku teško čak i neslužbeno potvrditi.

Kontrola sive zone

- Uvijek se špekulira o sivoj ekonomiji i činjenici da dio gostiju bude neprijavljen, no o tome nemamo čak niti procjene pa je jako teško komentirati nesrazmjer u statistici. Prilika za to pojavila se ove godine otkako je turističkim inspektorima napokon vraćena ovlast kontrole nelegalnog smještaja, no zbog pandemije ove sezone nije baš bilo tako puno terenskog rada pa opet nemamo novih podataka - komentirao je direktor turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije Joško Stella.