Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro za Dnevnik.ba je kazao da se njegova politička stranka ne zadovoljava konstatacijama o jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH, što, kako kaže, slušamo već godinama.
Mišljenja je da Hrvati u BiH nisu ni jednakopravni niti konstitutivni.
- Pravo i jedino rješenje koje bi zadovoljilo te principe jeste federalna jedinica hrvatskog naroda u sklopu jedinstvene BiH. To bi rješenje i za samu BiH, u kojoj bi bile zadovoljene sve nacionalne aspiracije, bilo najbolje. U Hrvatima bi imala stabilan oslonac, a ne bi ih se guralo u zagrljaj Milorada Dodika, koji uopće ne krije svoje separatističke ambicije. No, kao što smo vidjeli i na primjeru propale Jugoslavije, unitarizam i separatizam se međusobno snažno pothranjuju. Za ovakav naš odnos prema BiH i položaju Hrvata u njoj presudno je samo držanje tamošnjih hrvatskih političkih predstavnika. Mi ne možemo protiv njih, a ni mimo njih - rekao je Škoro.
Osvrnuo se i na politike koje su kroz zadnjih 20-ak godina vodili hrvatski HDZ i SDP prema Hrvatima u BiH.
- SDP i, naravno, predsjednici Mesić i Josipović su pokazivali potpunu nezainteresiranost i čak sklonost optuživati hrvatski narod na kursu bošnjačke politike, koja je činila sve da marginalizira hrvatsku sastavnicu države triju naroda. HDZ i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović su promijenili retoriku, koja je u odnosu na Hrvate bila benevolentna ali je sve ostajalo tek na formalnoj potpori i nezamjeranju u odnosu na strane centre moći. Vrijedi spomenuti i dvije rezolucije Europskog parlamenta koje su na tragu federalizma i umjesto da na njima inzistiramo, brzo smo ih, na neshvatljiv način, zaboravili i u Hrvatskoj i u BiH - rekao je Škoro.
Komentirajući koliko je Hrvatska (i je li uopće) odgovorna za kontinuiranu eroziju političkih prava Hrvata u BiH, Škoro kaže da je odgovor apsolutno da.
- Istočni grijeh hrvatske politike jest Dejtonski sporazum kojim je Hrvatima oduzeto ono konstitutivno pravo kakvo su dobila druga dva naroda. Odatle je sve počelo i nastavilo se onako kako sam odgovorio u prethodnom pitanju - rekao je Škoro.
Mišljenja je da je izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se osiguralo da jedan konstitutivni narod drugome narodu ne može birati političke predstavnike minimum ispod kojega ne bi trebalo ići. Ne bi trebalo izlaziti ni na izbore prema izbornim pravilima koje je čak i Ustavni sud proglasio neustavnima.