Jedan od najvećih bh. pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar rodio se na današnji dan, 1917. godine u Stocu.

Budući da je 2017. godina u kojoj se obilježava jubilej, brojne su aktivnosti kojima se odaje počast ovom književnom velikanu.

Tim povodom u Historijskom muzeju BiH danas je otvorena izložba “Mak Dizdar – prvih 100 godina”, predstavljena skulptura autora Adisa Fejzića “Fragmenti spomenika Maku Dizdaru”, kao i izložba pod nazivom “MAKKAM” te otvaranje muzejske biblioteke.

Muzejska biblioteka broji više od 16.000 jedinica, a kako su kazali iz muzeja, ovo muzejsko blago je potrebno sačuvati od zuba vremena i dovesti do budućih čitalaca.

- O značaju naslijeđa, historije i pisma je kroz stećke promišljao i jedan od velikana bh. pera: Mehmedalija Mak Dizdar. Stvarajući književnost iz i od naslijeđa, pjesnik je i sam postao naslijeđe i svjedok ljepote različitosti iz koje smo kao društvo nikli – kazala je Elma Hodžić, kustosica Historijskog muzeja BiH.

Otvorena je uz Makove zapise i prevođenje Makove misli u likovne jezike Adisa Fejzića.

- Makova umjetnost premošćava stoljeća. Na jednom mjestu uvezuje različite kulture i umjetničke stilove. Nerijetko utemeljena na paradoksu, kreacija u Makovim rukama nastaje srastanjem naizgled međusobno kontradiktornih utjecaja i elemenata. U tom postupku, suprotnosti kao da nestaju jedna u drugoj, ali tek da bi iznova nastale i izrasle kao ‘novi' stari kvalitet – kazao je Fejzić.

Inspiriran Makom, umjetnički izraz Adisa Fejzića je pokušaj vizualizacije takvog razumijevanja svijeta i čovjeka.

Kako nam je kazao Fejzić, u trenutku njegovog umjetničkog rasta i sazrijevanja Mak Dizdar je postao njegov svojevrstan duhovni učitelj. 

- Ja svoje misli čujem u njegovim stihovima, a hoću da vjerujem kako 's one strane modre rijeke', iz neke svoje onostrane dimenzije, i on svoje neispisane stihove može vidjeti i dotaknuti u mojim formama – govori Fejzić.

S Makom ga najdirektnije povezuje stećak, a za koji kaže da nije tek arkaični grobni znak.

- Iako svojom osnovnom funkcijom stećak izvorno i jeste nadgrobnik, on je alegorijska i stvarna škrinja koja, za Maka i mene popola, čuva riječi i forme kojima sebi pokušavamo objasniti i poznati i nepoznati svijet – zaključio je Fejzić.

Stihovi Maka Dizdara oblikovali su biće i identitet čitavih generacija Bosanaca i Hercegovaca svih nacionalnosti i političkih uvjerenja.

Književnošću se počeo baviti još dok je bio gimnazijalac, a radove je potpisivao pseudonimom Mak, koji je privatno i službeno koristio do kraja života.

Prvu nagradu na najbolju pjesmu dobio je 1933. godine. Sa 19 godina je objavio prvu zbirku pjesama Vidovopoljska noć (1936.), koja je zbog njenih društvenokritičkih ideja značajnim dijelom bila cenzurirana.  U bivšoj Jugoslaviji radio je kao novinar, urednik u novinskoj agenciji “TANJUG” za BiH te u sarajevskom dnevnom listu "Oslobođenje".

Bio je član Uprave te potpredsjednik i predsjednik Udruženja književnika BiH, a od 1964. godine do smrti i glavni urednik časopisa "Život". 

Dobitnik je više značajnih priznanja i nagrada, od kojih su najvažnije: Nagrada Udruženja književnika Bosne i Hercegovine (1961.), Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1964.), Zmajeva nagrada Matice srpske (1967.), Dvadesetsedmojulska nagrada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (1967.) te Zlatni vijenac Struških večeri poezije (1969.).

Njegov lik se našao na novčanici od deset konvertibilnih maraka.

Kruna njegovog sveukupnog stvaralaštva i jedno od temeljnih ostvarenja književnosti BiH je „Kameni spavač“, koji objavljuje 1966. godine.

Umro je 14. jula 1971. godine u Sarajevu, u 54. godini života.  

U nastavku pogledajte video za pjesmu "Modra rijeka", koju je napisao Mak Dizdar, a otpjevali legendarni Indexi.