Dok njemački savezni kancelar Olaf Šolc (Scholz) sa sjednice Evropskog parlamenta šalje nove poruke ohrabrenja, podsjeća na obećanja data državama zapadnog Balkana i potrebu podrške da provedu reforme na putu ka članstvu u EU, Milorad Dodik se bavi četnicima i partizanima, državnom imovinom i otcjepljenjem RS.

Klicanje RS, Srbiji i Rusiji posebna je priča kojom, htjeli to oni ili ne, građane entiteta u BiH i susjedne države svrstava uz pokretače agresije na suverenu Ukrajinu i najvećeg razaranja i stradanja naroda u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Dan Evrope bio je povod za stotinu drugih pokliča i tema, ali ne i za one davno zaključene, o kojima su sudovi, zakoni, historija i pravni akti već sve kazali. Od garniture bh. političkih metuzalema senzibilitet za Dan pobjede nad fašizmom i minimum saosjećanja za žrtve nacističkog režima i njegovih pomagača na Balkanu, ali i stotine hiljada poginulih iz Ukrajine i Rusije, u ratu koji traje i kojem se ne nazire kraj, teško je bilo i očekivati.

Za nekoliko dana navršit će se pet mjeseci otkako je, zasluženo ili ne, BiH dobila status kandidata za članstvo u EU. Ovu vijest, podsjetimo, lideri stranaka koje čine vlast na državnom nivou, među kojima je i Dodik, dočekali su s izjavama da nam je pružena ruka koju trebamo prihvatiti.

Ruka već mjesecima stoji u zraku, a domaći lideri pokazuju da su im evropske integracije tek sporedna tema. Dok stižu i prve najave da ta ruka neće vječno ostati ispružena, Dodik ponovo dokazuje da bolji život, veću sigurnost, kvalitetnije zakone, ljudska prava, borbu protiv korupcije, sve ono što donosi članstvo u porodici evropskih država, za njegovih mandata, dočekati nećemo.