Ostali su bez najdražih, domova i komšiluka, oduzeta im je budućnost pa čekaju samo trenutak odlaska na bolji i pravedniji svijet. Zato je porodicama žrtava genocida u Srebrenici i Podrinju, Prijedoru i Bosanskoj Krajini, Brčkom i Posavini, Mostaru i Hercegovini, koliko god bila nedovoljna, jedina satisfakcija da najodgovorniji za etnički čiste prostore, mučenja i logore, genocid i masovne grobnice, preostali dio života ne vide ni sunca, ni mjeseca.
Da u tamnicama, u društvu ubica, siledžija i kriminalaca, kojemu i pripadaju, imaju dovoljno vremena da razmisle o svojim odlukama i postupcima, po kojima su njihova imena poznata u cijelom civiliziranom svijetu. Jer dovoljno je, bilo gdje u svijetu, osim u Banjoj Luci i Beogradu, izgovoriti ime Ratka Mladića, pa da sagovornik osjeti prezir dok mu se iz sjećanja vraća slika oficira bez emocija u očima kako se šepuri među srebreničkim civilima i najavljuje osvetu Turcima nakon bune protiv dahija.
Zločinac Mladić će se 8. juna pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove suočiti s konačnom presudom, nakon što je u prvostepenom postupku osuđen na doživotni zatvor. S obzirom na to da ne postoji veća kazna, očekuje se da prvostepena presuda bude i potvrđena, ali njegovo zdravstveno stanje je takvo da je svaka presuda, zapravo, doživotna.
