Uzalud su Šefik Džaferović i Željko Komšić pripravnički zakuha(va)li čorbu oko ćuprije na Pelješcu. Kamo sreće da je prije pokretanja amaterski osmišljene akcije proceduralnog sprečavanja spornog građevinskog poduhvata, bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine ne(t)ko pametniji posavjetovao da odustanu od ćorava posla, jer treći je partner tokom partije preferansa u rukama imao spremne karte za izazivanje duboke institucionalne krize.
Nažalost, desilo se naopako! Milorad Dodik političku snagu demonstrirao je u Skupštini Republike Srpske osiguravajući masovnu poslaničku podršku za poništavanje ishitrene odluke složne kockarske braće iz Titove ulice.
Odvjetnik Nedim Ademović nedavno je dobronamjerno upozorio kako protiv političkih odluka zakonodavstvo naše sumorne dejtonije ne predviđa pravne lijekove. Konkretnije, nakon glasanja u republičkosrpskoj skupštini administrativne pokušaje uklanjanja kineskih neimara s Pelješkog mosta treba tretirati isključivo kao šuplju demagogiju. I zato je, zbilja, krajnje vrijeme da nas takozvani zaštitnici bosanskohercegovačke zemlje, mora, neba i ostalog što treba ubuduće poštede sličnih blamaža. Jer, nagledali smo se dovoljno tragičnih predstava u proteklim godinama. Sjetimo se samo one epizode iz Vijećnice i neopjevane prevare Bakira Izetbegovića s revizijom tužbe protiv Srbije... Bilo pa prošlo, dabogda se ne ponovilo.
Ipak, zajedničko karikaturalno propadanje Komšića i Džaferovića nije najtragičniji rezultat najnovije afere. Kladio bih se da će negativne posljedice biti dugoročnije, slojevitije, destruktivnije. Pošto su, dakle, vješto eutanazirali opoziciju u RS, te osigurali apsolutnu vlast u entitetu lišenom demokratije, Dodik i SNSD u narednim će mjesecima još agresivnije nasrnuti na bh. institucije.
Počelo je, kako vidimo, sa Željkom Cvijanović, koja je međunarodno priznatu državu, punopravnu članicu Ujedinjenih naroda, pedagoški prozvala „razmaženim derištem“. Derište, žarište, ratište, zgarište... Kad se balkanski političari nespretno razbacuju imenicama, tada ništa nije isključeno. I sve postaje moguće.
