Da li bi Njemačkoj bilo bolje bez vladavine danas 70-godišnje Angele Merkel? Tom temom pozabavio se ugledni poslovni časopis "The Economist", a ocjena koju je donio je porazna.
Otvaranje granica, postupno ukidanje nuklearne energije, spašavanje eura, korona lokdaun - spisak pogrešnih odluka je dugačak i svaki put čini malo slabijom Evropsku uniju, pišu stručnjaci u “The Economistu” u svojoj kolumni.
Ekonomski bolesnik Evrope
U kolumni se navodi kako je kancelarsko mjesto Merkel sa 16 godina muljanja bez reformi učinilo Njemačku još jednim "ekonomskim bolesnikom Evrope".
Nedostatkom ulaganja u javni sektor kancelarka Merkel je Njemačku dovela u tri opasne ovisnosti. Bez izvoza u Kinu, Savezna Republika Njemačka teško može rasti. Bez SAD ne bi se mogla odbraniti. I treće, ovise o ruskom plinu kako bi održali vlastitu industriju.
U tekstu se navodi kako nisu bili spremni za ruski agresorski rat protiv Ukrajine, a Merkel se trebala nakon invazije na Krim 2014. godine distancirati od Vladimira Putina.
Migracijska politika Angele Merkel 2015. bila je "ljudski hvalevrijedna", ali je dovela do jačanja ekstremne desnice u Njemačkoj i drugdje.
Višemjesečna neaktivnost
Zamjera se i da je kancelarska Merkel "iz puke pogodnosti" zaštitila mađarskog premijera Viktora Orbana od kritika, što je dodatno ubrzalo podjelu Evrope i raspad demokratske kulture.
"Merkeling", odnosno preživljavanje kriza kroz višemjesečnu neaktivnost, sada je postala uobičajena riječ izvan Njemačke, navodi "The Economist".
- Gospođa Merkel vodila je Njemačku kao u neki iluzorni svijet i stavila je u dugi geopolitički i ekonomski drijemež iz kojeg se tek treba probuditi - mišljenja su stručnjaci, prenosi "The Economist".
