Aktualni sukob na Bliskom istoku ne daje nikakve naznake da će u skorije vrijeme deeskalirati. Izraelci su u četvrtak objavili da su još prije tri mjeseca ubili trojicu visokopozicioniranih dužnosnika Hamasa, palestinske militantne organizacije koja upravlja Pojasom Gaze.
Objavljeno je i da je u noći na četvrtak Liban doživio najžešće bombardiranje u posljednjih 20 godina. Snage IDF-a, izraelske vojske, zasule su 200 ciljeva povezanih s Hezbolahom, a bombardirale su i centar Bejruta. Javljeno je o "neprijateljskim objektima" na nebu iznad Damaska.
Cijela bliskoistočna regija napeto je iščekivala izraelski odgovor na iranski napad od utorka. Odnosi u regiji zamršeni su i fluidni, a dok postoji konsenzus prema Palestini i Libanu, stav prema Iranu i pristup sukobu Teherana i Izraela malo je komplikovaniji.
Osim Sjedinjenih Država, koji uprkos protivljenju mnogim potezima jasno poručuju da "stoje uz Izrael". Mnoge zemlje regije su poslale ozbiljna upozorenja o širenju rata na Bliskom istoku.
Međutim, dok je podrška Palestincima jasna i glasna, zaljevskim zemljama, članovima Vijeća zaljevske saradnje - Bahreinu, Kuvajtu, Omanu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima - izraelsko neprijateljstvo prema Iranu manje smeta.
Dipolmatski urednik "Guardiana" Patrik Vintur (Patrick Wintour) piše kako sve ozbiljniji sukob potencijalno stvara opasan vakuum moći, ali u njemu su i prilike za nekoliko regionalnih igrača.
Ipak, informacije o tome da bi Izrael mogao napasti naftna postrojenja pa čak i nuklearna, kao što je javno zatražio dio izraelske političke opozicije, unijele su nervozu u Vijeće zaljevske saradnje kojim predsjeda katarski premijer, šeik Mohamed bin Abdulrahman bin Jasim al Tani.
Jedan arapski diplomata, nimalo sklon Izraelu, izjavio je da bi "potpuna izraelska pobjeda imala moralne implikacije", odnosno poruka bi bila da je totalni rat dobar put do pravde.
Daljnji izraelski napadi otvaraju neugodnu destabilizirajuću situaciju dugoročnog slabljenja Irana zbog koje bi Izrael bio bliži ostvarenju ideologije Željeznog zida, iza kojeg nema mjesta palestinskoj državi koju zaljevske zemlje zagovaraju.
Saudijski državni vrh u srijedu je opet ponovio da "rješenje s dvije države treba biti ishod, a ne posljedica mirovnih pregovora".
S druge strane, slabljenje Irana tim će zemljama pružiti priliku da pritisnu nedržavne grupe koje u regiji sponzorira režim u Teheranu.
Naime, mnogima je u interesu slabljenje Teherana, smatra Vintur donoseći objašnjenje za svaku zemlju.
U Iraku bi predsjednik Mohamed Šia al-Sudani imao više prostora da obuzda frakcije koje podržava Iran. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad, koji upadljivo šuti o sukobu uprkos podršci koju mu je ukazao Hezbolah, mogao bi vratiti utjecaj u Libanu.
Jordanom upravlja Islamska akcijska fronta, ogranak Muslimanskog bratstva koji je na nedavnim parlamentarnim izborima osvojio 28 posto glasova i postao najveća pojedinačna stranka. Jordan je povremeno optuživao Iran da pokušava podstaći unutarnje neprijateljske skupine.
Bahrein, koji je normalizirao odnose s Izraelom 2020. zajedno s UAE-om, mora se braniti od redovitih propalestinskih demonstracija. Kuvajt se dugo takmiči s Iranom za vađenje plina iz spornog podmorskog plinskog polja.
Dakako, za regiju je ključan odnos Irana i Saudijske Arabije, a on je postavljen na bolje temelje pekinškim planom za deeskalaciju, dogovorenim 2023. godine između dvije zemlje.
Iran je zainteresiran za poboljšanje odnosa s Rijadom, a Saudijska Arabija, kako podsjeća "Guardianov" autor, ugostila je iranskog predsjednika prvi put nakon 11 godina.
Rijad je ponovno uspostavio odnose i sa Sirijom, izrazivši nadu da je osigurao iransku potporu u cilju sprečavanja jemenskih hutista da bacaju projektile preko granice prema Saudijskoj Arabiji.
Osim toga, Rijad je nebrojeno puta u javnosti ponovio SAD-u da jednostavno nije zainteresiran za normalizaciju s Izraelom sve dok nije uključen vjerodostojan put prema rješenju s dvije države.
Evropsko vijeće za vanjske odnose u novom izvještaju na istom je tragu. Autori evropskog "think tanka" tvrde da je saudijsko-iranski odnos ključan za održavanje mira.
- Pristup nultog zbira, u kojem se nastoji potpuno isključiti Teheran iz regionalne sigurnosne arhitekture, neće uživati regionalnu podršku i u konačnici će biti kontraproduktivan - stoji u objašnjenju.
Spekulacije o tome kako bi se postavila regija pomalo je zaljuljala posjeta iranskog predsjednika Dohi.
Katarski emir, šeik Tamim bin Hamad Al-Tani, poručio je sa samita Azijskog dijaloga o saradnji da je mir na Bliskom istoku nemoguć bez palestinske države te da se u regiji događa "kolektivni genocid".
Iranski predsjednik Masud Pezeškian bio je na istom skupu i upozorio na "šutnju" pred izraelskim "ratnim huškanjem".