Republika Irska se treću godinu za redom suočava s istim problemom, a u pitanju je kako pametno iskoristiti neplanirano velik višak novca u državnom proračunu.
Mnoge zemlje bi im pozavidjele na tome, ali irski dužnosnici kažu kako nije nimalo lak zadatak odlučiti šta učiniti s viškom od 8,6 milijardi eura.
- Problem je u tome što se Irska bori pronaći načine da taj novac pretvori u stvari koje su ljudima potrebne - komentirao je Džerard Brejdi (Gerard Brady), glavni ekonomista u Ibecu, najvećem poslovnom lobiju u toj zemlji.
Više od decenije nakon sloma zbog kojeg su EU i MMF morali uskočiti sa 67,5 milijardi eura posudbi i nametnuti kontroverzni program štednje, ova otočna zemlja i dalje je oprezna pa nastavlja štedjeti za penzije te klimatske i infrastrukturne izazove.
Bez obzira na to što su okolnosti danas znatno pozitivnije - privreda je prošle godine rasla pet puta brže od očekivanog.
Lani je Irska bila 8,3 milijarde eura u plusu, a godinu ranije 8,6 milijardi. Prema pisanju Financial Timesa, očekuju da će u razdoblju od 2024. do 2027. godine ukupno "skupiti" 38 milijardi eura viška.
Za prepunu državnu blagajnu najzaslužniji su prihodi od poreza na dobit od globalnih kompanija sa sjedištem u Irskoj, uglavnom u tehnici i farmaciji.
Vlada kaže da su joj oni 2023. donijeli 23,8 milijardi eura i predviđa se da će ove godine prikupiti 24,5 milijardi eura.
Oprezni su zbog toga što su takvi prihodi samo privremeni pa novac žele štedjeti za vremena kada ovakvog priljeva više ne bude.
Zbog toga su više od 100 milijardi eura viška u dva državna imovinska fonda do 2035. Dio novca iskoristili su za otplatu duga i tako snizili svoj omjer duga i BDP-a na nešto ispod 76 posto, dok je dio otišao na finansiranje mjera Covid-19 i potpore troškovima života.
Ekonomisti vjeruju da bi upravo štednja dugoročno mogla naštetiti zemlji jer golemo bogatstvo ne koristi za rješavanje infrastrukturnih problema, a ima ih mnogo.
Milijarde viška pomogle bi u rješavanju stambene krize u zemlji u kojoj rast stanovništva brzo nadmašuje novu ponudu, ublažavanju izazova električne mreže, opskrbe vodom, zdravstvenih usluga i javnog prijevoza.
- Postoji ogromna potreba za javnim ulaganjima i prilika koja se pruža jednom u generaciji da se to finansira iz vlastitog džepa. Rijetko se kojoj zemlji pružila tako izvanredna prilika da promijeni društvo - rekao je za Financial Times ekonomist Dejvid Mekvilijams (David McWilliams).
Vlada je ipak najavila da će proračun uključiti 6,9 milijardi eura potrošnje i 1,4 milijarde eura poreznih mjera, čime će preuzeti njeno samonametnuto pravilo da povećanje potrošnje ne bude veće od pet posto godišnje.
Ema Hauard (Emma Howard), predavačica na Tehnološkom univerzitetu u Dablinu, smatra da bi Irska dio svog viška trebala usmjeriti na društvene probleme.
Prema podacima Evropske unije, Irska je najusamljenija zemlja u Europi, s gotovo petinom ljudi koji su usamljeni većinu ili sve vrijeme, a gotovo dvije trećine ljudi pati od tjeskobe ili depresije.
Osim toga, svako sedmo dijete živi u kućanstvu s manje od 60 posto srednjeg dohotka u zemlji.
Dobar način kako kratkotrajni višak novca pretvoriti u dugoročni priljev je poticanje poduzetništva. Ili se on može iskoristiti da bi se poboljšao sistem planiranja i ubrzale procedure dobivanja dozvola.
Izgradnja kuća se s godinama ubrzala, ali je to i dalje presporo s obzirom na potrebe. Na primjer, nova nacionalna dječja bolnica daleko premašuje postavljene rokove što je dovelo do toga da se ukupni troškovi s vremenom povećaju čak četiri puta.
- Trenutno smo u vrlo, vrlo jakoj poziciji - rekao je Šemus Kofi (Seamus Coffey), predsjednik Irskog fiskalnog savjetodavnog vijeća, na nedavnoj konferenciji.
- Nadamo se da nećemo napraviti nered.
