Na današnji dan 1891. godine, rođen je Augustin Tin Ujević, jedno je od najvećih imena hrvatske i regionalne lirike u historiji. Godine 1909., kada je u Zagrebu upisao studij hrvatskog jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu, objavio je svoj prvi sonet "Za novim vidicima" u časopisu “Mlada Hrvatska”, u martu, a u oktobru mu je u istom časopisu objavljen sonet "Hrvatskim mučenicima".

U početku mu je uzor bio Antun Gustav Matoš, a kasnije francuski pjesnik Bodler (Baudelaire). U pariskim godinama je (i dalje) objavljivao novinske članke političke tematike u hrvatskim časopisima, ali je pisao i pjesme koje će kasnije izaći u zbirkama “Lelek sebra” i “Kolajna”.

Zabrana javnog djelovanja

Nakon povratka iz Pariza, 1919. godine, jedno vrijeme zadržao se u Zagrebu, odakle je otišao u Beograd (1920. – 1929.), potom Sarajevo (1930. – 1937.), Split (1937. – 1940.) te se vratio u Zagreb.

Poslije Drugog svjetskog rata komunističke vlasti zabranile su mu - kao novinaru koji je bio stalni uposlenik novinske agencije NDH "Velebit", 1945. godine, javno djelovanje, pa je nekoliko godina živio kao anonimni prevoditelj. Tek izabranim pjesmama “Rukovet” (1950.), zaslugom Jure Kaštelana, koji ju je i priredio, Ujević se otkriva novom naraštaju čitatelja, a posljednjom zbirkom “Žedan kamen na studencu” (1954.) potvrdio je vodeće mjesto u hrvatskom i jugoslavenskom pjesništvu.

Osobenjačkim načinom života skrivao je tajnu svoje intimnosti, pa je godinama bio u centru pažnje posjetitelja boemskih kafana i gostionica u Beogradu, Sarajevu, Splitu i Zagrebu. Preminuo je u zagrebačkoj bolnici “Sestre milosrdnice” 12. novembra 1955. godine.

Isak Njutn napisao "Matematičke principe prirodne filozofije"

1687. - Engleski fizičar Isak Njutn (Isaac Newton) napisao je "Matematičke principe prirodne filozofije" (Philosophiae naturalis principia mathematica), gdje je iznio teoriju gravitacije i tri osnovna zakona kretanja.

1833. - Umro francuski hemičar Žozef Nisefor Nieps (Joseph Nicéphore Niépce), pionir fotografije. Usavršavajući litografiju od 1813. do 1820. prvi je u svijetu uspio da fiksira sliku dobivenu u mračnoj komori pomoću posrebrene bakarne ploče, prekrivene osjetljivim slojem asfaltnog laka.

1857. - Rođena njemačka revolucionarka Klara Cetkin (Clara Zetkin), suosnivačica Ženskog međunarodnog radničkog pokreta i Komunističke partije Njemačke, na čiji je prijedlog 8. mart proglašen Međunarodnim danom žena na Međunarodnoj konferenciji žena u Kopenhagenu 1910. godine. Tokom Prvog svjetskog rata bila je aktivna u ljevičarskoj grupi "Spartak" i zbog osude imperijalističkog rata 1915. je uhapšena. Bila je članica Prezidijuma Treće internacionale, rukovoditeljica Ženskog odjeljenja Kominterne i komunistička zastupnica u Rajhstagu (parlament) do dolaska nacista na vlast, poslije čega je izbjegla u Moskvu, gdje je umrla, 1933. godine.

1879. - Američki teniser i političar Dvajt Dejvis (Dwight Davis), koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup", rođen je na današnji dan. Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932. godine.

1880. - Rođen češki violinist i kompozitor Jan Kubelik, koji je javno počeo da nastupa već u osmoj godini života, stekavši ugled jednog od najvećih violinskih virtuoza svog vremena, a kao kompozitor je pokazao smisao za kolorit, mada nije iskazao znatniju inventivnost. Djela: "Američka simfonija u A-molu", šest koncerata za violinu i orkestar, simfonijske varijacije za violinu i kamerni orkestar, kraće kompozicije za violinu i klavir.

1889. - Francuski pisac, slikar i režiser Žan Kokto (Jean Cocteau), član Francuske akademije, rođen je na današnji dan. Često je mijenjao stav i stil i oprobao se kao pjesnik, romansijer, pisac drama, kritičar, slikar, režiser i filmski scenarista. Djela: romani "Strašna djeca", "Tomas varalica", pozorišni komadi "Pisaća mašina", "Strašni roditelji", "Orfej", "Edip", "Antigona".

Umro pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti

1889. - Umro srbijanski pisac Jakov Ignjatović, začetnik realizma u srpskoj književnosti. Napisao je devet romana, 17 pripovijedaka, knjigu memoara i veliki broj publicističkih i političkih članaka. U romanima je opisivao život vojvođanskih Srba i uspio da obuhvati panoramu epohe, sjajno zapažajući unutrašnje suprotnosti društva. Djela: romani "Trpen-spasen", "Milan Narandžić", "Čudan svet", "Vasa Rešpekt", "Večiti mladoženja", "Stari i novi majstori", "Patnica".

1928. - Rođen pjesnik i akademik Stevan Raičković, jedan od najistaknutijih srbijanskih književnika. Studirao je u Beogradu, gdje je uz Vaska Popu i Miodraga Pavlovića postao jednim od najbitnijih srpskih pjesnika. Pjesme su mu bile između neoromantičnog pjesništva i savremene poetske imaginacije, a najpoznatije djelo je dječija lektira “Gurije”.

1975. - Američki teniser afričkog porijekla Artur Eš (Arthur Ashe) u finalu pobijedio zemljaka Džimija Konorsa (Jimmy Connors), postavši prvi crnac u dugoj historiji turnira u Vimbldonu koji je pobijedio na najprestižnijem svjetskom teniskom takmičenju.

1980. - Švedski teniser Bjorn Borg peti put uzastopno pobijedio na turniru u Vimbldonu, što niko do tada nije uspio.

2007. - Umro Džordž Meli (George Melly), engleski džez i bluz pjevač, kritičar, pisac i predavač. Od 1965. do 1973. bio je filmski i televizijski kritičar za “The Observer” i predavao je historiju umjetnosti s naglaskom na nadrealizam. Početkom 1970-ih vratio se džezu s “Feetwarmersima” Džona Čiltona (Johna Chilton), što je označilo početak saradnje, koja se završila tek 2003. Tokom 1970-ih, objavio je tri albuma, uključujući i “Nuts”, 1972. i “Son of Nuts” naredne godine. Pisao je kolumnu “Mellymobile” za časopis “Punch”.

2011. - Preminuo Dušan Janićijević, srbijanski glumac. Glumu je završio na Pozorišnoj akademiji u Beogradu. Prvi put se još kao student, 1954. godine, pojavio s ulogom u filmu Stojan Mutikaša i za tu debitantsku ulogu je dobio Zlatnu arenu na prvom Filmskom festivalu u Puli. Od tada je igrao u gotovo 400 filmova i televizijskih serija, a posljednju ulogu ostvario je u filmu Dragana Bjelogrlića „Montevideo, Bog te video!“. Osim na filmu, igrao je i u brojnim pozorištima, između ostalih u Jugoslovenskom dramskom, Narodnom pozorištu i Ateljeu 212. Snimio je dokumentarni film o svojim ljudskim i umjetničkim dilemama, štampao je knjige o životu na rijekama, o strasnim pecaroškim i lovačkim hobijima i jelima od riba i divljači, a sve je krunisao knjigom „Sećanja“, koja je objavljena u junu 2011. godine.