Naučnici su upozorili da bi do 2100. godine nekoliko stotina miliona ljudi moglo živjeti u područjima gdje podzemne vode više neće biti sigurne za piće.

Podzemne vode predstavljaju najveći rezervoar slatke vode na svijetu i ključne su za život na Zemlji. Istraživači s Karlsruher Instituta za Tehnologiju (KIT) i Univerziteta u Beču otkrili su kako globalno zagrijavanje utiče na njihovu temperaturu i kvalitet.

Istraživanje pokazuje da će se do 2100. godine temperature podzemnih voda povećati za 2,1 do 3,5 stepeni, zavisno od scenarija klimatskih promjena. To bi moglo dovesti do toga da između 77 i 588 miliona ljudi živi u područjima gdje podzemne vode više neće ispunjavati standarde za pitku vodu.

Posljedice su, međutim, daleko šire, jer podzemne vode nisu samo izvor pitke vode za ljude, već i stanište za mikroorganizme. Kako se podzemne vode zagrijavaju, mikroorganizmi postaju aktivniji, a životinje brže dišu. Time se kisik brže troši, što negativno utiče na mikrobiološke procese i kvalitet vode.

- Kod nedostatka kisika dolazi do takozvanih anaerobnih respiratornih procesa bakterija. Tada nastaju željezo i mangan, vodonik sulfid ili metan. To drastično utiče na kvalitet podzemnih voda, koje se više ne mogu koristiti kao pitka voda bez vrlo skupih postupaka obrade - objašnjava hidroekolog Christian Griebler s Univerziteta u Beču.

Taj problem je posebno izražen u velikim gradovima, gdje su koncentracije kisika već niske. Pored toga, toplije podzemne vode utiču na ekosisteme rijeka, ugrožavajući vrste poput lososa koje ovise o hladnim podzemnim vodama.

Istraživanje je pokazalo kako su mjere za zaštitu podzemnih voda neophodne za očuvanje kvaliteta pitke vode i ekosistema koji o njoj ovise, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.