Participacija građana Njemačke stranog porijekla u demokratskim procesima je slabija nego kod 'starosjedioca'. Koji su tome razlozi? Stranke se služe raznim metodama kako bi se to promijenilo. Pa i ćevapima.

Petak predvečer, berlinska četvrt Veidng (Wedding), jedna od sporednih ulica koja vodi od Milštrasea, žile kucavice ove useljeničke četvrti. Jedna za drugom redaju se turske trgovine mješovitom robom, kafići. Na kraju ulice ćevabdžinica Sarajevo, ispred nje kao i uvijek red. Pored ćevabdžinice ured lokalne socijaldemokratske političarke Maje Lasić, zastupnice u Berlinskom Senatu (parlamentu ovog grada-savezne pokrajine), piše Nenad Kreizer za Deutsche Welle.

Ćevapi i kebab u predizbornoj kampanji

Ispred ćevabdžinice red veći od uobičajenog. Nije ni čudo: na štandu ispred ureda socijaldemokratske zastupnice štand s uobičajenim stranačkim materijalom: hemijske, leci i otvarači za boce s logom SPD-a, ali i plakat s natpisom „Mi skrbimo za to da su ćevapi opet 3 eura“. I zaista: na štandu se dijele bonovi s kojima se u susjednoj ćevabdžinici/buregdžinici može dobiti mala porcija ćevapa u somunu: za 3 eura umjesto za 7.

 „Isto smo učinili s kebabom i uspjeh je bio ogroman", kaže Frederic Augustin, jedan od kandidata njemačkih socijaldemokrata na ovogodišnjim izborima za Europski parlament. Cilj cijele neuobičajene akcije: u kvartovima s posebno visokim udjelom migrantskog stanovništva podići svijest o EU izborima. Jer izlaznost na evropske ali i ostale izbore među ovom skupinom birača, čak i među onima s njemačkom ili putovnicom neke druge članice EU-a, je vrlo mala.

Zašto su EU izbori važni?

„Mi ljudima pokušavamo ovdje na štandu objasniti zašto je Evropski parlament važan, objašnjavamo im koji su sve projekti tu u kvartu ostvareni EU novcem i to im onda nešto znači“, objašnjava Maja Lasić. Na ideju s kebabom/ćevapima za 3 eura je došao njezin mlađi kolega Augustin. „Preko društvenih mreža smo shvatili da mladi preko nekih tema daleko od politike shvaćaju što se događa u društvu: recimo da je kebab drastično poskupio zbog inflacije. I onda na štandu uđemo u razgovor i objasnimo im da je Bruxelles važan, između ostalog i zbog borbe protiv inflacije", kaže Augustin.

Na štand svraća i 26-godišnji David. On ima i srpsku i njemačku putovnicu i kaže da će glasati u svakom slučaju. „Glasao bih i bez jeftinijih ćevapa“, kaže kroz smijeh. Priča kako u folklornom klubu u kojem je aktivan nagovara sve koji imaju njemačko državljanstvo da iziđu sljedeće nedjelje na izbore. „Već im idem na živce“, kaže.

Marija iz Bosne i Hercegovine koja živi u blizini nije došla kako bi se informirala o izborima ili pojela ćevape za 3 eura. Ona za SPD političare ima pitanja o njemačkom državljanstvu. Možda je Marija jedan od budućih birača.

Participacija u demokratskim procesima važna za integraciju

Svaki novi birač s migrantskom pozadinom je radost za njemačke političare. Konsenzus političkih stranaka, osim možda Alternative za Njemačku, je da je participacija u demokratskim procesima jedan od najvažnijih instrumenata uspješne integracije a integracija je čarobna riječ kada se posljednjih godina u Njemačkoj govori o strancima ili kako se to politički korektno kaže „o sugrađanima migrantskog porijekla". U njemačkoj metropoli Berlinu je to vidljivo posebice nakon problema posljednjih godina sa četvrtima poput Neuköllna u kojima pretežito živi migrantsko stanovništvo, gdje se policija i prolaznici u novogodišnjoj noći napadaju petardama a pokolj Hamasa nad izraelskim civilima otvoreno slavi na ulicama.

Bez zanimanja za politiku

Izlaznost na izbore je kod građana s migrantskom pozadinom osjetno slabija nego kod „starosjedioca". Prema studiji Stručnog vijeća za migracije (SVR), oko 70 posto Nijemaca s migrantskim podrijetlom iskoristilo je svoje pravo glasa na posljednjim saveznim izborima, dok je to učinilo oko 88 posto preostalog stanovništva. Međutim, postoje i razlike ovisno o regiji podrijetla kao i o prihodima i stupnju obrazovanja. Kod useljenika iz zemalja koja su nastale nakon raspada Jugoslavije izlaznost je, kao i politička participacija, niska. Pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da useljenici s ovog područja zajednički tvore još uvijek jednu od najvećih zajednica u Njemačkoj.

Na primjeru hrvatskih državljana, za glasanje u nekom od predstavništava RH u Njemačkoj se aktivno prijavilo 51.347 hrvatskih državljana koji žive u Njemačkoj. Prema posljednjim podacima u Njemačkoj živi 434.045 građana koji posjeduju hrvatsku putovnicu. Ovaj broj prijava se odnosi na one koji žele birati hrvatske predstavnike u Evropski parlament. Za vlasnike hrvatskih putovnica postoji i opcija glasanja za kandidata za EU parlament iz Njemačke. Prethodno se moraju odlučiti za jednu od mogućnosti.

Kriva država jer se ne obraća dovoljno strancima

Povjerenica za integraciju, migraciju i participaciju berlinskog Senata Katarina Niewiedzial objasnila je na upit DW-a kako su razlozi za slabiju participaciju stranih sugrađana u demokratskim procesima višestruki i raznoliki. Ali krivnju uglavnom vidi na strani države. „Nedostatak ciljanog i višejezičnog pristupa, nedostatak zastupanja interesa stranaca, pa čak i iskustva diskriminacije mogu igrati ulogu. Čimbenik su i birokratske prepreke: nadolazeći europski izbori, primjerice, povezani su s pravovremenom i kompliciranom registracijom novih birača iz zemalja EU-a koji žive u Njemačkoj", kaže Niewiedzial.

Njezin ured je ove godine zato pokrenuo kampanju u koju su uključene mnoge udruge stranaca i kojoj je cilj upoznavanje građana stranog porijekla s važnošću izbora za EU parlament. Na pitanje DW-a zašto među brojnim jezicima na kojima su napisani informativni materijali nema niti jednog od jezika kojim se koriste došljaci s područja bivše Jugoslavije, iako su među najbrojnijim grupama, nismo dobili jasnog odgovora.

Stranaca malo u parlamentima pa tako i na biralištima

A potrebe za podizanjem svijesti o potrebi izlaska na izbore i aktivnijoj participaciji među članovima ove zajednice sigurno ima. „Ljudi s područja bivše Jugoslavije rijetko se aktiviraju i zanimaju za politiku. Ja sam bila iznenađena kada sam se počela baviti politikom da sam jedna od rijetkih s tih prostora", kaže rođena Mostarka Lasić. Koji su razlozi kod ove zajednice, može se samo nagađati: zasićenost politikom još iz zemalja porijekla ili možda osjećaj da im participacija ništa ne donosi.

Niewiedzial vjeruje da su te dvije pojave povezane: smanjeni broj političara migrantskog porijekla i slabija izlaznost stranaca na izborima. „Središnji razlog također je nedostatak zastupljenosti osoba s iskustvom migracija u parlamentima ili političkim strankama. Političari s vlastitom migracijskom poviješću mogli bi biti autentičniji u poticanju ljudi s migrantskom pozadinom da glasuju. Ali da bi se to dogodilo, političke stranke se moraju još više otvoriti", zaključuje povjerenica poljskog porijekla.