LJETNO RAČUNANJE VREMENA

Večeras pomjeramo kazaljke na satu: Sve je počelo kao vic genijalnog Amerikanca

Ove godine, ljetno računanje vremena desit će se tokom muslimanskog mjeseca posta - ramazana, što će utjecati na početak i kraj posta

Sahat kula. Facebook

Danijal Hadzovic

30.3.2024

Ljetno računanje vremena kreće 31. marta 2024. i tada pomičemo sat jedan sat unaprijed s 2:00h na 3:00h.

Ove godine, ljetno računanje vremena desit će se tokom muslimanskog mjeseca posta - ramazana, što će utjecati na početak i kraj posta.

U proljeće kazaljke na satu pomičemo unaprijed, a u jesen unatrag.

U nedjelju u tri sata ujutro vrijeme se pomiče jedan sat unatrag te ćemo spavati duže. Isto se u BiH događa svake godine. U proljeće kazaljke na satu pomičemo unaprijed, a u jesen unatrag. Razlog tome je što prelazimo na ljetno odnosno zimsko računanje vremena.

No znate li kako je sve počelo?

Ljetno računanje vremena stvoreno je kako bi se moglo bolje iskoristiti duge ljetne dane, a prvi je na tu ideju u 18. stoljeću točnije 1784. došao Benjamin Franklin, kojeg smatraju jednim od očeva osnivanja Sjedinjenih Američkih Država. Međutim predložio je to kao vic. No, o njegovom smislu i besmislu raspravljalo se više od dva stoljeća.Franklin ju je spomenuo u svom eseju, a početkom 20. stoljeća odnosno 1907. godine istu ideju britanskom parlamentu predložio je Englez Vilijam Vilet (William Willet).

Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata ljetno računanje vremena koje danas nosi međunarodnu oznaku DST - 'Daylight Saving Time' uvelo se SAD-u kako bi se dužim korištenjem dnevne svjetlosti uštedjela energija koja se trošila na proizvodnju u ratnoj industriji. 

Došlo do konfuzije

Nakon Drugog svjetskog rata pojedine zajednice i savezne države u SAD-u nastavile su s korištenjem ljetnog računanja vremena što je dovelo do konfuzije. Naime, neki gradovi vremenski su bili sat vremena iza drugih iako je udaljenost između njih bila samo nekoliko kilometara. Američki kongres to je pitanje je razriješio tako što je 1966. godine usvojio zakon čime je ljetno računanje vremena ušlo u standardnu praksu u SAD-u.

Evropske prakse

Evropa je međutim ostala na starom računanju vremena. U godinama privrednog čuda više nije bilo govora o uštedama energije, a samim time ni o promjeni vremena. Tek kada je naftni šok 1973. gurnuo Evropu u duboku krizu i kada su uvedene zabrane vožnje, ljudi su se sjetili toga.

No, promjena vremena u početku je bila primjenjivana samo u Francuskoj, koja je bila jedina zapadnoeuropska zemlja koja je ponovno uvela ljetno računanje vremena 1976. godine. Nakon nekog vremena, druge evropske zemlje slijedile su njezin primjer.

No, Savezna Republika Zapadna Njemačka je oklijevala, uostalom, podjela nije trebala biti produbljivana različitim vremenskim zonama. Godine 1979. DDR je iznenadio Zapad i najavio uvođenje ljetnog vremena od iduće godine. Od 1980. godine promjena vremena primjenjivala se u obje njemačke države. Mnoge susjedne zemlje slijedile su taj primjer.

Različiti propisi o ljetnom računanju vremena standardizirani su unutar Europske unije 1996. godine i od tada se promjena vremena primjenjuje u svim državama članicama EU-a (osim prekomorskih teritorija) za oko 512 miliina građana EU i za milijune susjeda u drugim zemljama Europe.

Desetljeća rasprave o smislu ili besmislu

Zagovornici i protivnici uvijek su jedni druge držali pod „kontrolom" dokazima o ekonomskim ili zdravstvenim dobrobitima ili štetnostima. Nakon iznenađujuće jasnog glasovanja u online-anketi širom EU-a 2018., Europska komisija sada ponovno preporučuje da se nepopularna promjena vremena trajno ukine. Rasprava se nastavlja.

Kada bi Franklin samo znao kakve je turbulencije izazvala njegova satira, bio bi oduševljen…

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.