Na današnji dan 2021. godine, preminuo je Zlatko Saračević, slavni bosanskohercegovački, hrvatski i regionalni rukometaš i trener.

Saračević je rođen 5. jula 1961. godine u Banjoj Luci. S jugoslavenskom reprezentacijom osvojio je zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu u Švicarskoj 1986. i bronzanu medalju na Olimpijskim igrama u Seulu 1988. godine.

S hrvatskom reprezentacijom bio je olimpijski pobjednik iz Atlante 1996., viceprvak sa Svjetskog prvenstva na Islandu 1995., osvajač bronzane medalje na Evropskom prvenstvu u Portugalu 1994. i zlatne na Mediteranskim igrama 1993. u Languedoc-Roussillonu. S Rukometnim klubom Badel 1862 Zagreb bio je klupski šampion Evrope, 1992. i 1993. godine.

Godine 1996., dobio je Državnu nagradu za sport "Franjo Bučar".

Umro holandski filozof Baruh de Spinoza, tvorac monističkog determinizma

1677. - Umro holandski filozof Baruh de Spinoza (Baruch de Spinoza), tvorac monističkog determinizma i jedan od osnivača liberalističke političke filozofije. Znatno je utjecao na francusku prosvjetiteljsku filozofiju i na njemačku filozofiju. Za života je objavio samo "Principe filozofije Renea Dekarta" i "Teološko-politički traktat". Posthumno je objavljeno njegovo kapitalno djelo "Etika", podijeljeno u pet dijelova - o Bogu, o prirodi i porijeklu duha, o porijeklu i prirodi afekata, o ljudskom ropstvu ili o snazi afekata, o moći razuma ili ljudskoj slobodi. Spinoza je dokazivao da filozofija "nema druge svrhe osim istine", dok religija "teži jedino pokoravanju i pobožnosti".

1836. - Rođen francuski kompozitor Leo Delib (Delibes), romantičarski stvaralac koji je među prvima komponovao simfonijski balet i razvijao ga do pantomime. Komponovao je i opere i operete, lake, dopadljive i elegantne melodike. Ispoljavao je melodijsku fantaziju i smisao za instrumentalne efekte. Djela: baleti "Kopelija", "Silvija", opera "Lakme".

1864. - Velimir Deželić stariji, hrvatski književnik, leksikograf i univerzitetski bibliotekar, rođen je na današnji dan. Pisao je romane i pjesme, te je priznat i kao najbolji hrvatski katolički pjesnik. Otac je Velimira Deželića mlađeg. Zaslužan je za moderno organiziranje bibliotetskog rada te stručnu obradu zagrebačkih inkunabula. Uredio je Odjel za dragocjenosti hrvatske knjige do 1835. godine.

1866. - Rođen njemački bakteriolog August fon Vaserman (August von Wassermann), koji je 1906. uveo metodu pregleda krvi (Vasermanova reakcija), pomoću koje je utvrđivano postojanje sifilisa. Proučavao je i strukturu ćelija, antitoksine, uzroke tuberkuloze i raka i bavio se izolacijom i identifikacijom zaraznih klica. 

Rođen Valdemar Bonsels, njemački književnik i tvorac pčelice Maje

1880. - Rođen Waldemar Bonsels, njemački književnik i tvorac pčelice Maje. Bonselsovo najpoznatije djelo - knjiga za djecu „Die Biene Maja und ihre Abenteuer“ - poslužilo je kao osnova za japansku animiranu televizijsku seriju „Maya the Honey Bee“ sredinom 1970-ih, kao i hrvatsku operu za djecu Brune Bjelinskog.

1885. - Francuski pisac, reditelj i glumac ruskog porijekla Aleksandar Žorž Gitri (Alexander George), poznat kao Saša Gitri, rođen je na današnji dan. Gitri je pisao lake komedije koje je sam režirao i u njima igrao glavne uloge. Djela: komedije "Noćni čuvar", "Lijepa svadba", operete "Maskirana ljubav", "Mocart", filmovi "Kad bi Versaj progovorio", "Roman jednog varalice".

1893. - Rođen španski gitarista Andres Segovija (Segovia), najveći majstor tog instrumenta u 20. vijeku. Već sa sedam godina je počeo da priređuje koncerte širom svijeta, izvanredno tumačeći djela klasičnih majstora, čime je gitaru uvrstio u koncertne instrumente ozbiljne muzike. Transkribovao je za gitaru mnoge kompozicije Johana Sebastijana Baha (Johann Sebastian Bach). Mnogi kompozitori posvetili su mu djela koja su komponovali za gitaru.

1895. - Henrik Dam, danski biohemičar i fiziolog, rođen je na današnji dan. Godine 1943., Dam je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu s Edvardom Adelbertom Dojsijem (Edward Doisy) za otkriće vitamina K i njegove uloge u fiziologiji čovjeka.

1903. - Rođena američka književnica Anais Nin, čiji su dnevnici remek-djelo samoanalize i zanimljivo svjedočanstvo o modernoj bohemiji. Osnovna tema njenih romana je traganje za vlastitim identitetom, a pisala je i po narudžbi erotske priče. Djela: romani "Požarne ljestve", "Kuća incesta", "Zavođenje Minotaura", "Djeca albatrosa", zbirka priča "Pod staklenim zvonom", priče "Venerina delta", "Ptičice", a najpoznatija je po svojim dnevnicima koje je pisala od 11. godine do smrti. Prema prvom necenzuriranom svesku dnevnika “Henry i June” reditelj Filip Kaufman (Philip) snimio je istoimeni film.

1925. - Ivo Kalina, hrvatski slikar, rođen je na današnji dan. Bio je saradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića, te član grupe Mart i Grupe šestorice. Jedan je od prvih hrvatskih slikara informela i apstraktnog ekspresionizma. Izlagao je u Zagrebu, Opatiji, Rijeci, Rimu i Firenci. Umro je u Opatiji, 24. jula 1995. godine.

Preminula engleska balerina Margo Fontejn, jedna od najvećih u 20. vijeku

1941. - U avionskoj nesreći poginuo kanadski fiziolog Frederik Grant Banting (Frederick), koji je s Čarlsom Bestom (Charles) 1921. izolovao inzulin, što je omogućilo liječenje do tada smrtonosne šećerne bolesti. Za to epohalno otkriće 1923. dobio je Nobelovu nagradu za medicinu.

1946. - Rođen Alan Rikman (Rickman), britanski glumac i reditelj. Svjetsku slavu donio mu je serijal filmova u mladom čarobnjaku Hariju Poteru (Harry Potter) u kojem je igrao ulogu jednog od najomraženijih profesora u knjizi - Severusa Snapea.

1947. - Američki pronalazač Edvin Herbert Lend (Edwin Land) u Njujorku demonstrirao prvu instant-kameru, Polaroid.

1968. - Umro Hauard Volter Flori (Howard Walter Florey), australski farmakolog koji je 1945. godine podijelio Nobelovu nagradu s Ernstom Borisom Čejnom (Chainom) i Aleksandrom Flemingom (Alexander), za svoj doprinos procesima dobivanja penicilina. Procjenjuje se da je pomoću Florijevih otkrića spašeno šest miliona života u Australiji.

1984. - Preminuo Mihail Šolohov, ruski književnik, autor romana “Tihi Don”. U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Godine 1965., dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

1991 - Umrla engleska balerina Margo Fontejn (Margot Fonteyn), jedna od najvećih u 20. vijeku, koja je svakom liku davala posebnu dramsku snagu. S izvanrednim uspjehom je širom svijeta igrala niz uloga u klasičnim baletima, poput "Žizele", "Labudovog jezera", "Začarane ljepotice"...