Ruski predsjednik Vladimir Putin, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i zvaničnici Kremlja tvrde da je Rusija u egzistencijalnom geopolitičkom sukobu s navodnim modernim nacističkim pokretom koji se proteže izvan Ukrajine dok obilježavaju 80. godišnjicu razbijanja opsade Lenjingrada.

Mitovi Velikog patriotskog rata

Putin je 27. januara prisustvovao otvaranju spomenika sovjetskim žrtvama nacističkog genocida u Lenjingradskoj oblasti i usredsredio se na dugogodišnje tvrdnje da se Rusija bori protiv „nacista“ u Ukrajini

Analitičari iz Instituta za proučavanje rata ističu da se Kremlj i dalje oslanja na koncept "sunarodnjaka u inostranstvu" i njihove navodne ugroženosti kako bi opravdao moguću agresiju na baltičke države i druge zemlje članice NATO-a.

- Putin je dugo pokušavao konstruirati ideologiju za Rusiju koju može koristiti za podupiranje geopolitičkog sukoba sa Zapadom koji podsjeća na Hladni rat, a Kremlj bi mogao sve više koristiti postojeću retoriku o borbi protiv nacizma kako bi podržao ovaj napor - napisao je ISW u svojoj analizi.

Kremlj je pozvao na "denacifikaciju" Ukrajine u nastojanju da potkopa trenutnu vladu i iskoristio je informacijske operacije o ukrajinskim "nacistima" kako bi svoju ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu umotao u mitove Velikog patriotskog rata, ruskog naziva za Drugi svjetski rat.

Ruski građani

- Ruski dužnosnici ranije su također označili "naciste" u zapadnim državama izvan Ukrajine, iako vjerojatno koordinirana retorika Putina, Lukašenka, direktora ruske vanjske obavještajne službe Sergeja Nariškina i predsjednika ruske Državne dume Vjačeslava Volodina 27. januara sugerira da Kremlj može sve više označavati bilo kojeg percipiranog protivnika, a možda i cijeli Zapad kao "naciste" - napisao je ISW.

Kremlj je možda odlučio da je jednostavna priča da se Rusija i druge države bore protiv geopolitičkih nacističkih sila učinkovitija neposredna narativna linija od Putinovog pokušaja da se obrati ruskim građanima i onima koji govore ruski na području bivše Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva s ideologijom 'Ruskog svijeta', koja se temelji na namjerno amorfnim etničkim identitetima koji se ne slažu i koji su u suprotnosti s multietničkim sastavom Rusije.

Analitičari ISW-a također su naglasili da bi Putinova optužba da su baltičke zemlje usvojile "nacizam" mogla biti dio stalnih nastojanja Kremlja da stvori informacijske uslove za buduću rusku agresiju na članice NATO-a.

Podaci ISW-a pokazuju da je Putin tvrdio da su baltičke države označile hiljade svojih stanovnika (aludirajući na tamošnje Ruse) "podljudima", te da ih "lišavaju" njihovih "najosnovnijih prava" i podvrgavaju ih "progonu".

Opravdanje za napade

Kremlj je kroz historiju koristio svoj koncept "sunarodnjaka u inostranstvu", koji uključuje etničke Ruse i govornike ruskog drugog naroda, kako bi opravdao rusku agresiju u susjednim državama.

ISW procjenjuje da dužnosnici Kremlja i glasnogovornici možda pokušavaju postaviti informacijske uslove za moguću buduću rusku agresiju u baltičkim državama, i drugim članicama NATO-a, poput Finsk, pod krinkom zaštite ruskih "sunarodnjaka u inostranstvu".