Na današnji dan 1964. godine, u Šibeniku je rođen Dražen Petrović, hrvatska i jugoslavenska košarkaška legenda. Bio je jedan od najvećih svjetskih košarkaša te je uvršten među 50 osoba koje su najviše doprinijele Euroligi. Smatra se predvodnikom vala evropskih košarkaša u NBA ligi.
Dražen je počeo igrati nakon što je starijem bratu Aleksandru sakupljao i dodavao lopte na njegovim treninzima. Ostajao bi poslije treninga sam u dvorani i šutirao sve dok ne padne noć.
Karijeru je počeo već s 15 godina, kada ga je trener prvoligaškog kluba Šibenke ubacio u igru. Kad je postao punoljetan, potpisao je ugovor za zagrebačku Cibonu, klub u kojem je igrao i njegov brat Aleksandar. Sa Cibonom je dva puta osvojio titulu prvaka Evrope, a u dvije sezone bio je i najbolji evropski igrač. Tada je prešao u španski Real Madrid.
Saobraćajna nesreća
Dražen je u tom periodu bio frontmen jugoslavenske košarkaške reprezentacije s kojom je pobijedio na Svjetskom prvenstvu u Argentini, 1990., kao i na Evropskom prvenstvu u Zagrebu, 1989. godine.
Svoj talent iskazao je i u NBA ligi, igrajući u New Jersey Netsima. Ne samo što je 1992. godine bio najbolji šuter momčadi, nego je bio i najbolji Evropljanin koji je dotad igrao u NBA ligi. Draženov američki uzlet i divljenje koje su kod Amerikanaca izazvale njegove igre prekinula je saobraćajna nesreća, 7. juna 1993. godine, u kojoj je Dražen izgubio život u 29. godini.
1797. - Francuz Andre Žak Garnerin (André-Jacques) prvi je upotrijebio padobran, skočivši iz balona nad Parizom s visine od 680 metara.
1811. - rođen mađarski kompozitor Franc List (Franz Liszt), pijanistički virtuoz koji je izgradio modernu klavirsku tehniku te stvorio simfonijsku poemu i novu koncepciju sonate i koncerta, komponirajući ih u jednom stavu. Djela: klavirske kompozicije "Godine hodočašća", "Ljubavni snovi", "Sonata h-mol", simfonije "Faust", "Dante", simfonijske pjesme "Prelidi", "Mazepa", "Taso", “20 mađarskih rapsodija". Osim navedenog, napisao je mnogo klavirskih koncerata, oratorija, misa, solo pjesama, studija i eseja te biografiju slavnog poljskog kompozitora i pijaniste Frederika Šopena (Frederic Chopin).
1844. - rođena francuska glumica Anrijeta Rozina Bernar (Henriette Rosine Bernhardt), poznata kao Sara Bernar (Sarah), koja se proslavila kao protagonistica tragičkih junakinja. Napisala je i knjigu "Memoari".
1882. - preminuo mađarski pisac Janoš Aranj, najveći mađarski epski pjesnik, uz Šandora Petefija najznačajniji predstavnik "narodnjačkog" pravca koji je dominirao mađarskom literaturom 19. vijeka. Djela: trilogija "Toldi", "Toldijeva ljubav", "Toldijevo veče" (epski spjev o mađarskom narodnom junaku Miklošu Toldiju), balade "Božiji sud", "Agneza", "Komišanje", "Kralj Ladislav Peti".
1883. - u Njujorku otvoreno zdanje opere “Metropoliten” izvođenjem opere "Faust" francuskog kompozitora Šarla Fransoa Gunoa (Charles Francois Gounod).
1887. - rođen američki novinar i revolucionar Džon Rid (John Reed), čija su djela "Deset dana koji su potresli svijet" i "Crvena Rusija" najbolja hronika Oktobarske revolucije. Jedan je od osnivača Komunističke partije u SAD.
1906. - umro francuski slikar Pol Sezan (Paul Cézanne), koji je naslikao više stotina slika, od kojih se u remek-djela svrstavaju: "Kuća obješenog", "Plava vaza", "Kartaš", "Autoportret", "Zaliv pred Estakom", "Planina Sent-Viktoar" i "Kupačice".
1927. - preminuo srbijanski pisac Borisav Bora Stanković, romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnijih pisaca realizma na Balkanu. U svojim djelima je opisivao Vranje i jug Srbije. Djela: knjige pripovijedaka "Iz starog jevanđelja", "Stari dani", drame "Koštana", "Tašana", roman "Nečista krv", memoari "Pod okupacijom".
1943. - rođena francuska glumica Katrin Dorleak (Catherine Dorléac), poznatija kao Katrin Denev (Deneuve), jedna od najvećih svjetskih filmskih zvijezda. Imenovana je, 1994. godine, ambasadoricom dobre volje UNESCO-a. Filmovi: "Šerburški kišobrani" (nagrada "Zlatna palma" u Kanu), "Ljepotica dana" ("Zlatni lav" u Veneciji), "Bendžamin", "Majerling", "Tristana", "Liza", "Glad za krvlju", "Indokina"…
1973. - umro španski violončelista Pablo Kazals (Casals), profesor Konzervatorijuma u Barseloni i Parizu, koji je od 1938. godine kao protivnik diktatorskog režima Fransiska Franka (Francisco Franco) živio van Španije. Nastupao je širom svijeta, a do kraja života ostao je vjeran svom načelu da “umjetnik, prije svega, mora da bude čovjek kojem je na srcu sloboda, jer bez nje nema stvaralaštva”.
1986. - preminuo Albert Szent-Györgyi, mađarski fiziolog i naučnik koji je 1937. godine dobio Nobelovu nagradu.
1987. - umro Lino Ventura, italijanski glumac koji je slavu stekao tumačeći glavne uloge u nekim od najznamenitijih francuskih filmova poput „Vrelog asfalta“, „Saslušanja“, Francuskog detektiva“, „Sto dana u Plermu“... Većina likova koje je tumačio su bili "tvrdi" gangsteri.
