Nakon što su poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine jučer na sjednici podržali izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH koje je predložilo Vijeće ministara BiH, ostalo je još da usvojene izmjene podrži Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici koja bi trebala biti održana do kraja mjeseca.

U pitanju je zakon koji je potrebno donijeti kao jedan od 14 prioriteta koje je pred Bosnu i Hercegovinu stavila Evropska komisija u odgovoru na zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.

Politička volja

Iz Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini pozdravili su sporazum koji su jučer potpisali lideri koalicionih stranaka na državnom nivou i usvajanje važnog zakonodavstva u vezi sa pristupanjem EU u Predstavničkom domu BiH.

- Pozitivno je da su politički lideri BiH pokazali političku volju da zajedno rade na reformama. Važan korak je napravljen, ali će biti potrebno i naknadno praćenje. Reforme potrebne za ulazak u EU donose konkretne koristi za svakog građanina BiH. Ohrabrujemo političke lidere u BiH da nadograde trenutni zamah i preduzmu daljnje neophodne korake kako bi BiH približili EU - istakli su iz Delegacije.

Pojašnjavaju da su izmjene i dopune VSTV-a dobar korak ka ispunjenju EU preporuke o provjerama integriteta pravosuđa. Očekuju da se usvajanje završi bez odgađanja, kao i efektivna implementacija ove ključne reforme.

To je potvrdio i ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza koji je kazao da taj zakon predstavlja početak ozbiljne reforme pravosuđa te je izrazio nadu da će taj, kao i druga dva zakona usvojena utorak u Predstavničkom domu, dobiti podršku i u Domu naroda.

Izrazio je zadovoljstvo što su uz usvojene izmjene, uvažena i dva amandmana. Prvi amandman, istakao je, tiče se transparentnosti objave podataka o srodnicima tužilaca i sudija koji rade u pravosuđu, advokaturi, pravobranilaštvu i notarijatu, a drugi provjere imovine, s obzirom na to da su postojale određene kritike da je onemogućena dodatna provjera.

Mandat od četiri godine

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je nezavisna institucija BiH, osnovana Zakonom o VSTV-u BiH (Zakon) 1. juna 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Zakonom su utvrđene sljedeće nadležnosti Vijeća: imenovanje sudija, tužilaca i stručnih saradnika, disciplinska odgovornost, pravosudna uprava i statistika, budžeti pravosudnih institucija, nadzor nad stručnim usavršavanjem, uvođenje IKT tehnologija, kao i vodeća uloga u provođenju i koordiniranju reformskih aktivnosti u pravosudnom sektoru BiH.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH ujedno je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu.

U skladu sa zakonom, Vijeće čine predstavnici profesionalne zajednice iz BiH (sudije, tužioci i advokati) te izvršne i zakonodavne vlasti.

Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora. Ta j član propisuje i da nacionalna i spolna struktura Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude: šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće ima 15 članova, koji između sebe većinom glasova biraju predsjednika i dva potpredsjednika. Predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda, a najviše jedan od njih može biti iz reda Ostalih. Trenutni predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine je Halil Lagumdžija.

Strateškim planom VSTV-a BiH definirana su četiri ključna načela na kojima se zasniva funkcionalno pravosuđe: efikasnost, kvalitet, odgovornost i nezavisnost.

Na potrebu daljnjeg jačanja i održavanja nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, profesionalnosti i usklađenosti pravosudnog sistema, koji osigurava vladavinu prava u BiH, ukazuje i Strategija za reformu sektora pravde u BiH.

Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period 2023. -2027. godine predstavlja viziju razvoja i unapređenja sistema pravde u okviru vladavine prava kao opredjeljenje vlasti u Bosni i Hercegovini za provođenje nužnih reformi u predmetnoj oblasti kao dijela Strateškog okvira institucija Bosne i Hercegovine do 2030. godine.