Na današnji dan 1610. godine, preminuo je jedan od najboljih svjetskih slikara svih vremena, Italijan Mikelanđelo Merizi da Karavađo (Michelangelo Merisi da Caravaggio). U baroknom periodu slikarstva 17. vijeka on je stvorio novi, realistički pravac.

Fokus Karavađove umjetnosti bio je na ljudskoj figuri, jer, za razliku od renesansnih slikara kod kojih je pomoću jedinstvenog osvjetljenja cijela figura bila vidljiva, Karavađo je polazio od pune tame u kojoj je mlazom usmjerene svjetlosti isticao dramatične detalje. U toj originalnosti i jeste veličina Karavađove umjetnosti.

Buntovnik

Bio je “buntovnik” zbog svoje umjetnosti, jer su na njegovim slikarima kockari i probisvijeti bili glavni likovi umjesto svetaca i mučenika, kako je uglavnom bilo kod slikara prije njega. Zbog tog svog “buntovništva” bio je “sklonjen”, odnosno zaboravljen skoro tri vijeka poslije svoje smrti, do kada su njegova djela čekala da budu ponovo otkrivena.

Tek je u 20. vijeku uočena virtuoznost ovog umjetnika i utjecaj na razvoj zapadnog slikarstva, zbog čega je prepoznat i priznat kao jedan od najbriljantnijih majstora slikarstva ikad.

Veliki rimski požar

Godine 64., u noći 18. jula, prema podacima antičkih autora, grad Rim se iznenada našao u vatrenoj stihiji koja je trajala šest dana i sedam noći, potpuno uništivši devet od 14 gradskih četvrti. Veliki rimski požar predstavljao je najveću katastrofu u historiji tog grada od galskog pustošenja godine 390. pr. n. e.

Nikada nije potpuno razjašnjeno da li se katastrofa desila slučajno, ili je, kako tvrde stare hronike, požar podmetnuo tadašnji rimski car Neron, koji je kasnije optužio kršćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima. Kada je požar izbio, Neron se nalazio u Ancijumu. Shvativši razmjere katastrofe, požurio je natrag u Rim te počeo hitno djelovati kako bi što je moguće više ublažio posljedice požara po svoje podanike. Otvorio je vlastite palače, da bi se u njima smjestile izbjeglice, te je iz vlastitih sredstava počeo dijeliti hranu i finansijsku pomoć.

Uzaludan trud

Uprkos Neronovom trudu da ublaži posljedice požara, među Rimljanima su se brzo širile glasine o tome da je upravo on podmetnuo požar. Sumnju Rimljana potvrdio je sam Neron kada je objavio planove za obnovu opustošenih dijelova grada, koji su sadržavali ne samo prostrane i bogato ukrašene ulice, nego i novu palaču naziva Domus Aurea, jer te planove nije mogao ostvariti bez prethodnog rušenja ili eliminacije postojećih objekata na njihovom mjestu.

Ti Neronovi planovi kao i prebacivanje krivice na kršćane izolirali su ga i uveliko doprinijeli njegovom padu 68. godine.

Umrla britanska književnica Džejn Ostin

Džejn Ostin (Jane Austen), jedna od najpoznatijih britanskih književnica, preminula je 18. jula 1817., u 42. godini.

Za vrijeme u kojem je živjela, kada su se djevojke veoma rijetko školovale, bila je natprosječno obrazovana. Školovala se prvo u Oksfordu, pa u Sautemptonu, a potom u Redingu, u školama za djevojke. Pisanju se posvetila vrlo rano, pa je prvu priču objavila 1789., kada je imala 14 godina.

Svoja djela Džejn je objavljivala anonimno. Najpoznatiji su joj romani u formi društveno kritičkih komedija karaktera. Proslavio ju je roman “Ema”, koji je često citiran zbog savršenosti forme i Džejninih oštroumnih komentara o bezizlaznom životu čednih neudatih žena s kraja 18. i početka 19. vijeka. Posmrtno joj je objavljen roman “Nortangerska opatija”. 

Druga godišnjica smrti Nenada Stekića

Prije dvije godine, 18. jula 2021., preminuo je Nenad Stekić, legendarni jugoslavenski i srbijanski atletičar, rekorder u skoku u dalj.

Stekić je bio jedan od najboljih svjetskih skakača u dalj ikada, a u anale svjetske atletike ušao je kao sportist koji je u karijeri čak 144 puta imao skokove duže od osam metara, što do danas nikome nije uspelo. Zahvaljujući tome, pet godina uzastopno bio je prvi na svjetskoj rang listi.

Najbolji rezultat u karijeri Nenad Stekić ostvario je na mitingu u Montrealu 25. jula 1975. godine, kada je skočio 8,45 metara, što je tada bio evropski rekord, tri puta je bio vicešampion Evrope, a dva puta pobjednik Mediteranskih igara.