Danas je četvrtak, 30. juni, 181. dan 2022. godine. Do kraja godine ostala su 184 dana.

1470 - Rođen francuski kralj Šarl Osmi, koji je vladao od 1483. do smrti 1498. godine, a pod pritiskom plemstva 1494. započeo ratove za osvajanje Italije, okončane šest decenija kasnije. Uspio je da privremeno osvoji Napuljsku kraljevinu, a pohodi na Italiju imali su krupne kulturne posljedice, jer su pokrenuli širenje humanističke kulture u Francuskoj.

1520 - U Tenočtitlanu, gdje je kasnije izgrađen Meksiko Siti, u španskom zarobljeništvu ubijen deveti car Astečkog carstva Montesuma Drugi Ksokojocin. Posljednjeg astečkog cara zarobio je španski osvajač Ernan Kortes koji je srušio carstvo Asteka.

1859 - Na konopcu razapetom iznad Nijagarinih vodopada Čarls Blondin pred 25.000 gledalaca prešao iz SAD u Kanadu.

1893 - Rođen njemački komunistički vođa Valter Ulbriht koji je pred nacistima izbjegao iz zemlje, ali se poslije Drugog svjetskog rata vratio i 1950. postao prvi sekratar vladajuće Jedinstvene radničke partije Njemačke (komunisti) u novostvorenoj državi Istočnoj Njemačkoj. U Prvom svjetskom ratu osuđivan je zbog komunističke propagande u vojsci, poslije čega je kao pripadnik revolucionalne organizacije "Spartak" 1919. učestvovao u stvaranju Komunističke partije Njemačke. Član Rajhstaga postao je 1928. iz kojeg je isključen 1930. i osuđen na dvije godine robije zbog "veleizdaje". U emigraciji u Moskvi je 1934. postao sekretar KP NJemačke, a od 1936. do 1938. bio je politički komesar u Štabu međunarodnih brigada u Španiji. Od 1960. do 1971. bio je na čelu Državnog savjeta Istočne NJemačke, a potom do smrti 1973. predsjednik vladajuće partije.

1908 - U istočni Sibir pao je meteor, izazvavši džinovsku eksploziju i zemljotres koji se osjetio i u centralnoj Evropi.

1909 - Rođen dominikanski državnik i pisac Huan Bos Gavinjo, predsjednik Dominikanske Republike od februara do septembra 1963, kada je svrgnut vojnim udarom. Poslije udara generala Rafaela Leonidasa Truhijila Moline, koji je 1930. zbacio demokratski izabranog šefa države Horasija Vaskesa i zaveo diktaturu, živio je u izgnanstvu, gdje je 1939. osnovao Revolucionalnu dominikansku partiju, a u otadžbinu se vratio 1961. godine, ali ga je vojska zbacila sedam mjeseci nakon što je preuzeo vlast. Na čelo države pokušao je da se vrati 1966, ali je izgubio predsjedničke izbore. NJegova pripovijetka "Žena" stekla je slavu klasičnog štiva i svrstana je u sve antologije hispanoamerička proze. Ostala djela su mu: roman "Lukava", zbirke pripovijedaka "Kraljevski put", "Djevojka iz Gvajire", "Dva pesosa vode", "Božićna priča".

1930 - Velika Britanija priznala nezavisnost Iraka. Ugovorom u San Remu 1920. Turska je poslije Prvog svjetskog rata bila prinuđena da se odrekne uprave nad Irakom, koji je Društvo naroda kao mandatnu teritoriju povjerilo na upravu Londonu.

1934 - U krvavom obračunu sa bliskim saradicima, poznatom kao "Noć dugih noževa", Adolf Hitler je pod optužbom za zavjeru likvidirao komandanta "jurišnih odreda"(SA) Ernsta Rena i jednog od najviših nacističkih vođa Gregora Štrasera. Te noći je ubijeno ili uhapšeno i stotine drugih političkih i vojnih ličnosti, najviše oficira SA, a nacisti su iskoristili priliku da ubiju i Hitlerovog suparnika, bivšeg njemačkog kancelara generala Kurta fon Šlajhera.

1936 - Etiopijski car Haile Selasija Prvi u govoru u Društvu naroda zatražio pomoć poslije invazije fašističke Italije na Etiopiju.

1960 - Belgija priznala nezavisnost afričke kolonije Kongo, za čijeg je prvog predsjednika izabran DŽozef Kasavubu, a za premijera Patris Lumumba, vođa borbe za nezavisnost. Nezavisni put Lumumbe ubrzo je izazvao intervenciju i krvav građanski rat, u kojem je sam bio prva žrtva.

1971 - Prilikom prizemljenja sovjetskog vasionskog broda "Sojuz 2", koji je u orbiti oko Zemlje proveo rekordnih 570 časova i 22 minuta poginula su tri kosmonauta.

1974 - Alderta King, majka ubijenog američkog sveštenika crnačkog vođe i nobelovca Martina Lutera Kinga, ubijena je tokom molitve u crkvi, šest godina poslije atentata na njenog sina.

1974 - Ruski baletski igrač Mihajil Nikolajevič Barišnjikov emigrirao iz SSSR-a tokom turneje ansabla baleta "Boljšoj teatra" po Kanadi.

1984 - Umrla američka spisateljica Lilijan Helman, u čijim su dramama prikazani radnički štrajkovi, stradanje nepravedno optuženih, gramzivost bogataša i borba protiv nacista. U memoarskim djelima opisala je iskustva iz Španije i SSSR-a, veze s vodećim američkim intelektualcima i vrijeme makartizma, histeričnu antikomunističku hajku koju je u prvoj polovini pedesetih godina 20. vijeka predvodio američki republikanski političar DŽozef Makarti. Djela: Drame "Dječiji čas ", "Male lisice", "Dani koji će doći", "Straža na Rajni", "Drugi dio šume", "Igračke na tavanu", Memoarske knjige", "Nedovršena žena", "Pentimenti", "Nitkovsko vrijeme".

1989 - Sudanski general Omer Hasan al-Bašir oborio civilnu vladu Sadeka al-Mahdija.

1990 - Sovjetska vlada je obnovila snabdijevanje naftom Litvaniju, dan nakon što je parlament ove pobunjene baltičke republike objavio stodnevni moratorijum na deklaraciju o nazavisnosti.

1992 - Fidel Ramos stupio na dužnost predsjednika Filipina kao prvi šef države - protestant u toj pretežno rimokatoličkoj pacifičkoj zemlji.

1997 - Hong Kong poslije 156 godina britanske kolonijalne uprave ponovo postao sastavni dio Kine.