Jeste li se ikad čitajući historijske knjige zapitali kako je moguće da su za sva velika postignuća zaslužni muškarci? Je li moguće da su žene u prošlosti samo rađale djecu i radile kućanske poslove od jutra do mraka sve dok ih Koko Šanel (Coco Chanel) nije izvukla iz korzeta i obukla im hlače?

Naravno da nije. Historija je puna muškaraca koji su najbolje ideje ukrali ženama i sebi pripisali sve zasluge. Objavljivali su ih pod svojim imenima, dobivali nagrade te stekli bogatstvo i slavu. U nastavku možete pronaći neka nevjerovatna otkrića žena koja su pripisana muškarcima.

Rosalind Frenklin - struktura DNK

Rosalind  Frenklin (Franklin) tragična je naučna heroina koja je preminula 1962. godine, u 38. godini, ne dočekavši slavu i priznanja poput njezinih muških kolega Džejmsa Votsona  (James Watsona), Frencisa Krika (Francisa Cricka) i Morisa Vilkinsa (Mauricea Wilkinsa), koji su te godine za otkriće strukture DNK dobili Nobelovu nagradu.

Britanska hemičarka proučavala je DNK na Kings's Collegeu u Londonu 1951. godine sa svojim studentom Rejmondom Goslingom (Raymond) kada je otkrila da postoje dvije verzije DNK, odnosno prva je uočila dvostruku zavojnicu. Napravila je revolucionarnu sliku koju je njen kolega pokazao Votsonu i Kriku bez dopuštenja.

Ovo je bila prekretnica u njihovom istraživanju, a kada su 1954. godine objavili svoja otkrića, samo usputno su spomenuli doprinose Rosalind Frenklin iako se sve baziralo na njenim podacima. Votsona i Krika i danas ljudi smatraju zaslužnima. Tako, uostalom, govori i Nobelova nagrada koju su dobili 1958., četiri godine prije nego što je Rosalind Frenklin umrla od raka jajnika.

Doprinos Mileve Marić teoriji relativnosti

Mileva Marić bila je prva supruga nobelovca Alberta Ajnštajna (Einstein) te je do kraja života bila u njegovoj sjeni. Njihova veza i brak su opisani kao burni, ali još važnije, njihovi odnosi doveli su u pitanje vjerodostojnost njegovih radova.

- Trebam svoju suprugu, ona rješava sve moje matematičke probleme - izjavio je Ajnštajn o ženi koja je briljirala u matematici i fizici, bila je jako organizirana i metodična, stoga je i njega poticala da bude takav.

U pismima svojoj ženi Ajnštajn je često raspravljao o idejama i eksperimentima koji su ga doveli do teorije relativnosti. Među tim pismima su ona koja pokazuju da je Mileva imala zasluge u nastanku teorije.

U izvornom rukopisu Ajnštajn teoriju opisuje kao "naš rad", "naše istraživanje", pa čak i "naša teorija". 

U jednom dijelu piše: 

- Kako ću sretan i ponosan biti kada nas dvoje zajedno dovedemo svoj rad o relativnosti do velikog zaključka.

Nejasno je koju je tačno ulogu Marić imala u Ajnštajnovom djelu, no mnogi naučnici pretpostavljaju da je bila mnogo veća nego što se znalo.

Ada Lovlejs - prva kompjuterska programerka

Britanska matematičarka Ada Lovlejs (Lovelace) sebe je nazivala analitičarkom i metafizičarkom, svoj je pristup opisala poetičnom naukom, a u historiji je zapamćena kao prva kompjuterska programerka. Bila je jedan od prvih svjetskih kompjuterskih genija iako njenu ulogu često minimiziraju muški historičari.

Godine 1843. sarađivala je s izumiteljem Čarlsom Babažom (Charles Babbage) na Univerzitetu u Londonu. Tokom pisanja naučnog članka i rada s Babažovim Analitičkim strojem Ana Lovlejs otkrila je prvi priznati mašinsko proizvedeni algoritam.

Time je postala prva  kompjuterska programerka na svijetu. Njene su ideje najranije zabilježeni prijedlog za ono što su danas kompjutersko programiranje i algoritmi. Ipak, njena postignuća dugo su bila podvrgnuta raspravama i nerijetko mizoginim karakterizacijama njezine uloge.

Godine 2009. utemeljen je Dan Ade Lovlejs koji se obilježava 16. oktobra i slavi postignuća žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici. Iako je njen doprinos nauci prepoznat tek nedavno, njen potencijal i strast za tehnologijom učinili su je snažnim simbolom za savremene žene u nauci.

Bez Hedi Lamar danas ne bismo imali pametne telefone

Hedi Lamar (Hedy Lamarr) u svoje je vrijeme slovila kao najljepša žena svijeta i najviše je pamte kao sirenu s velikog ekrana koja je filmskom golotinjom 30-ih godina prošlog stoljeća skandalizirala ćudoredno društvo. Za njen film Ecstasy struka se slaže da sadrži prvu scenu ženskog orgazma ikad na filmu.

S obzirom na to da je ženska seksualnost i dan danas tabu tema, teško je i zamisliti koliko je Lamarina ekranizacija ženskog užitka u to vrijeme bilo hrabra i revolucionarna.

Glumica crne kose koja je umrla na prijelazu milenija u 86. godini u svojoj je autobiografiji napisala da svaka djevojka može biti glamurozna, "samo treba biti nepomična i izgledati glupo".

Međutim, ona je bila puno više od toga. U dokumentarcu Bombshell: The Hedy Lamarr Story o njenom životu otkriva se da se njena ljepota zapravo ispriječila tome da dobije zasluženo priznanje kao oštroumna naučnica i inženjerka čije su inovacije pomogle revolucioniranju modernih komunikacija.

Mlada austrijska emigrantica židovskog porijekla osmislila je tajni sistem komunikacija koji je trebao pomoći u borbi s nacistima, ali su je nadležni ignorirali i kazali joj da vojnike radije uveseljava svojom ljepotom.

Njen patent tada nije korišten, ali danas su moderne tehnologije bez njega nezamislive. Bila je već u poodmakloj dobi kada su tehnološki stručnjaci shvatili da se njen koncept danas koristi kao temelj za sigurne Wi-Fi, GPS i Bluetooth veze.

Liz Mejtner i nuklearna fisija

Liz Mejtner (Lise Meitner) bila je učenica Meksa Planka (Max) i prva Njemica na profesorskoj poziciji na njemačkom univerzitetu. Bila je prisiljena napustiti zemlju zbog svog židovskog porijekla, no nastavila je saradnju s istraživačkim partnerom Otom Hanom (Otto Hahn).

Oni su 1938. prvi artikulirali ideju o nuklearnoj fisiji, koja će nakon pet godina dovesti do stvaranja atomske bombe. Ipak, svako ko želi okriviti odgovorne, našao bi samo Hanovo ime iza ovog otkrića. Naime, on je odlučio izostaviti ime svoje partnerice i tako je bio jedini dobitnik nagrade za hemiju Kraljevske švedske akademije nauke 1944. godine.

Margaret Najt - mašina za papirne vrećice

Često nazivana Lady Edison, Margaret Najt (Knight) bila je poznata izumiteljica, ponajviše zato što je imala sredstva da se izbori za svoja prava. Dizajn njenog izuma mašine za papirne vrećice ukrao je muškarac koji je tražio da se mašina patentira na njegovo ime, tvrdeći kako žena nije sposobna napraviti takav iskorak. Trebale su joj tri godine, no Najt je ipak na kraju dobila slučaj na sudu.