Analizirajući informacije ruskih i zapadnih medija, ekspert za sigurnost Safet Mušić kaže da su snage Wagnera definitivno zauzele Rostov i Voronjež, milionske gradove i željezničko čvorište, ali i centralni dio autoputa Don, koji povezuje Moskvu i Rostov. Mušić dodaje da snage Wagnera napreduju i prema Krasnodaru na jugu, te Volgogradu na istoku zemlje.
Krajnje namjere nejasne
- Prema ovim podacima, Wagner očito ima plan da stavi pod kontrolu neke od najvećih gradova u Rusiji, sa vjerovatnim ciljem da primora rusko političko rukovodstvo na pregovore. Krajnje namjere ove očite vojne pobune su još uvijek nejasne, nema podataka o direktnim borbama sa regularnim ruskim vojnim i policijskim snagama, a kao što možemo vidjeti iz video snimaka iz ovih gradova, narod je još uvijek zbunjen i očekuje rasplet događaja na miran način – ističe Mušić.
Govoreći o značaju Rostova, pojašnjava da je to najveći grad u južnoj Rusiji, u kojem živi više od 1,13 miliona stanovnika. Glavni grad regije Rostov, koja graniči sa okupiranim dijelovima Ukrajine, važno je komunikacijsko središte i luka. Udaljen je 32 kilometra od Azovskog mora i u njemu je smještena i fabrika helikoptera.
Rostov je oduvijek bio značajan u strateškom i vojnom smislu
- Rostov je oduvijek bio značajan u strateškom i vojnom smislu, bio je okupiran u 1. i 2. svjetskom ratu, a invazija na Ukrajinu mu je ponovo dala značaj. Tu je smještena komanda ruskog Južnog vojnog okruga, te komandni centar ruske združene grupe snaga u Ukrajini, te je time glavni komandni i logistički centar ruske vojske za ratne operacije u Ukrajini. U regiji Rostov se nalazi zračna baza Millerovo, koja je već pretrpjela napad od strane ukrajinskih dronova. U bazi je razmještena 31. gardijska borbeno-zrakoplovna regimenta koja ima dvije eskadrile Suhoja Su-30SM te 368. jurišna zrakoplovna regimenta sa Suhojima Su-25. Većina zračnih napada na Ukrajinu izvršena je upravo iz ove zračne baze. Nije poznato da li trenutno snage Wagnera kontrolišu ovu bazu. Šef Wagnera Jevgenij Prigožin je izjavio da vojni avioni iz ove baze nesmetano polijeću u vojne akcije prema Ukrajini – dodaje Mušić.
Kao što je poznato, Wagner grupa je privatna vojna kompanija, osnovana 2014. godine, kada su se borile na strani proruskih snaga u istočnoj Ukrajini, a nakon toga učestvuju u borbama u Siriji i Africi.
Pripadnici Wagnera većinom bivši zatvorenici
- Njihov broj je stalno rastao. Od 2022. godine većinu pripadnika Wagnera čine zatvorenici, kojima je dopušteno da se iz ruskih zatvora prijave u ovu vojnu grupaciju. Prema procjenama zapadnih službi, oko 80 posto pripadnika grupe su bivši zatvorenici. Odigrali su značajnu ulogu u zauzimanju Bahmuta u Ukrajini i već tada su nastali otvoreni verbalni sukobi i prijetnje upućene ruskim generalima i predsjedniku. Prema američkim procjenama iz maja, Wagner ima oko 50.000 vojnika koji se bore u Ukrajini, uključujući 10.000 plaćenika pod ugovorom i oko 40.000 osuđenika. Među pripadnicima pod ugovorom evidentirani su i neki državljani Srbije, Crne Gore i BiH, koji su imali zasebnu jedinicu u sastavu Wagnera, čiji komandir je bio Davor Savičić, državljanin BiH. Ukrajinska služba sigurnosti izdala je naloge za hapšenje većeg broja državljana Srbije i BiH koji su bili pripadnici Wagnera. Nakon nedostatka ljudstva za rat u Ukrajini, Wagner grupa je uputila poziv za regrutovanje novih članova, a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić kritikovao je Wagner te naglasio da je zakonom zabranjeno priključivanje stranim oružanim grupama – kaže Safet Mušić.
