NA DANAŠNJI DAN

Evropski dan parkova

Svi ljudi trebaju „sarađivati“ s prirodom, te se na taj način boriti za njen održivi razvoj

Evropski dan parkova. ekolist.org

24.5.2023

Danas je Evropski dan parkova, koji se obilježava u znak sjećanja na osnivanje prvih devet nacionalnih parkova utemeljenih u Švedskoj 1909. godine. Cilj obilježavanja ovog datuma je približiti ljude prirodi i podići svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući tako na važnost očuvanja i održivog razvoja tih mjesta.

Svi ljudi trebaju „sarađivati“ s prirodom, te se na taj način boriti za njen održivi razvoj, ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje gubitka biološke različitosti, jer su to ključni elementi ka izgradnji održive budućnosti.

Zaštićena područja su temelj zaštite prirodne različitosti i svaki dan nam osiguravaju predivna mjesta za ponovno povezivanje s prirodom. 

Danijel Gabrijel Farenhajt. vle.It

Rođen njemački fizičar Farenhajt

Na današnji dan 1686., rođen je njemački fizičar Danijel Gabrijel Farenhajt (Daniel Gabriel Fahrenheit), koji je 1714. usavršio termometar, napunivši ga živom umjesto alkoholom.

Fahrenhajtova termometarska skala ima 180 stepeni, za razliku od Celuijusove koja je podijeljena na 100 stepeni. Kada je počeo sastavljati svoje prve termometre, Farenhajt je koristio alkohol kao punjenje. Kasnije je otkrio da se bolji rezultati postižu sa živom, pa je svoje termometre počeo puniti živom umjesto alkoholom.

Pionir precizne termometrije

Bio je pionir precizne termometrije, grane fizike koja proučava metode mjerenja temperature. Postavio je temelje za eru preciznog mjerenja temperature izumom staklenog živinog termometra, prvog praktičnog, tačnog termometra za široku upotrebu.

Fahrenhajtova skala je prva standardizirana temperaturna skala za široku upotrebu, a i danas se koristi u nekim zemljama svijeta, uglavnom u SAD i na Jamajci. Mjerna jedinica Fahrenhajt označava se s °F. 

Mihail Šolohov. biografija.org

Prije 118 godina rođen nobelovac Šolohov

Mihail Šolohov, ruski književnik i nobelovac, rođen je 24. maja 1905. godine. Majka mu je bila Ukrajinka pa su zabilježene Šolohove riječi na trećem skupu književnika iz Ukrajine, 1954. godine, kada je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav prema ukrajinskom narodu“.

Prvo djelo koje je objavio bio je satirični članak „Test“, 1922., a prva knjiga „Priče s Dona“, 1926. godine. Tada je počeo pisati svoje najbolje djelo, roman "Tihi Don", a završio ga je tek nakon 14 godina. Tema ovog romana su dešavanja u ratu i miru u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Kako je bio vrstan pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, opisi prirode i kozačke sredine dali su romanu svježinu, pa je i to jedan od razloga što je bio načitanije djelo sovjetske književnosti. Za ovaj roman Šolohov je dobio Nobelovu nagradu za književnost, 1965. godine.

Nikola Kopernik. wikipedia.org

Umro Nikola Kopernik

Godine 1543., na današnji dan, umro je poljski astronom, matematičar, pravnik, ljekar i ekonomist Nikola Kopernik, prvi naučnik koji je formulirao heliocentrični model svemirskih tijela, čime je utemeljio modernu astronomiju.

Kopernik je u „Raspravici“ (između 1510. i 1514.) dao prvu skicu nove heliocentrične teorije, koja se suprotstavljala tadašnjem Ptolomejevom geocentričnom sistemu svijeta sa Zemljom u centru.

Procjenjujući na osnovu principa relativnosti kretanja, Kopernik je izradio sistem po kojem se Zemlja i planete jednoliko kreću po kružnicama, u centru kojih je Sunce. Dnevno okretanje nebeskog svoda objasnio je dnevnim okretanjem ili rotacijom Zemlje, a smjene godišnjih doba obilaženjem Zemlje oko Sunca.

Utemeljitelj moderne astronomije

Petlje u putanjama planeta objasnio je kao pojavu koja nastaje zbog kretanja Zemlje i planeta oko Sunca. Prema veličini petlji, koje što su manje to je planeta udaljenija od Sunca, Kopernik je odredio njihovu udaljenost od Sunca. Nepokretnost zvijezda i nepostojanje paralakse protumačio je kao posljedicu njihove ogromne udaljenosti od Zemlje.

Kopernik je, ipak, pod utjecajem ukorijenjenih nazora, vjerovao da se nebeska tijela moraju ravnomjerno kretati po kružnicama. Taj problem je kasnije riješio Johan (Johannes) Kepler, njemački astronom, koji je otkrio neravnomjerno kretanje planeta po elipsama, kojima se u centru nalazi Sunce. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.