U Turskoj se u nedjelju održavaju predsjednički izbori. Nasuprot aktuelnog predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) naći će se Muharem Inđe (Muharrem Ince), Kemal Kilićdarolu (Kilicdaroglu) i Sinan Ogan.

Erdoan je predsjednik Turske od 2014. godine. Ranije je u periodu od 2003. do 2014. bio premijer države, a dok je obnašao tu funkciju dao je ekskluzivni intervju za "Dnevni avaz".

U nastavku donosimo tekst objavljen u "Dnevnom avazu" 2. aprila 2008. godine.

Premijer Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) nedavno je posjetio Bosnu i Hercegovinu. U ekskluzivnom intervjuu za „Dnevni avaz“ sumirao je utiske svog boravka u našoj zemlji te odgovorio na niz otvorenih pitanja.

Teškoće na aerodromu

Kako vidite odnose između Bosne i Turske? Koji su glavni problemi i kako ih riješiti?

- Veliko mi je zadovoljstvo što sam bio u još jednoj posjeti Bosni i Hercegovini, s kojom imamo bliske historijske, kulturne i međuljudske veze.

Ove specijalne veze su siguran temelj za unapređivanje naše saradnje na svim poljima.

BiH zauzima posebno mjesto u srcu Turske i turskog naroda. Turska, koja je bila uz BiH u njenim najtežim danima, danas može izraziti zadovoljstvo zbog nivoa koji je dostignut kada su odnosi s vašom zemljom u pitanju.

Postoji zajednička volja da se ovi odnosi unaprijede na svim poljima, a to je i cilj moje posjete.

U posljednje vrijeme poduzeti su značajni koraci kako bi bilateralni ekonomski i trgovinski odnosi bili podignuti na željeni nivo. Turski privrednici žele ulagati u BiH.

Kao što smo i u prošlosti imali mnogo zajedničkih tačaka, vjerujem da smo zajedno usmjerili naše puteve i prema zajedničkoj budućnosti, kao suverene i prosperitetne države modernog svijeta. U vezis tim, također vjerujem da su od velikog značaja napori koje BiH ulaže u pogledu integracija sa EU. Mi ćemo nastaviti da pružamo podršku BiH u tim naporima.

Projekt EU je dokaz da će narodi koji imaju različite religije i prošlost moći živjeti zajedno u okviru zajedničkih vrijednosti i interesa. 

Mislimo da će rješavanje unutrašnjih nesuglasica i hitno ispunjavanje reformi na putu ka integracijama sa EU i NATO-om biti od pomoći kada je u pitanju budućnost i prosperitet BiH te joj omogućiti da samostalno stoji na svojim nogama bez podrške međunarodne zajednice. Mogu sa zadovoljstvom reći da odnosi između dvije zemlje ne sadrže probleme koje ste spomenuli u svom pitanju.

Izgradnja Turske ambasade u Sarajevu pretvorila se u neprijatnu priču. Kako gledate na to? Da li je to jedna vrsta pogoršanja odnosa između Bosne i Turske?

- Ovi problemi tehničkog karaktera zapravo su na putu da se riječe. Objekt naše nove ambasade je i odraz značaja koji Turska pridaje Bosni i Hercegovini.

Nema otcjepljenja

Čuo sam i priče o problemima koje turski državljani imaju u Bosni. Način da se strogo kontroliraju bh. granice, da se strogo kontroliraju privrednici... Jeste li i Vi čuli isto?

- S razumijevanjem gledamo na stroge kontrole koje BiH primjenjuje u okviru borbe protiv ilegalnih migracija. Između nas i BiH na snazi je bezvizni režim.

Vjerujemo da će vlasti u BiH poduzeti potrebne mjere, u skladu s načelima bezviznog režima, kako se naši državljani, od kojih većina dolazi u BiH zbog trgovine i turizma, na Sarajevskom aerodromu ne bi susretali s problemima.

BiH se suočava s prijetnjom secesijom svog manjeg entiteta. Kako gledate na to? Hoće li Turska sama i predstavnici OIC-a prihvatiti podjelu BiH?

- Podržavamo očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničke društvene strukture BiH. Kao aktivnoj članici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, naš prioritet je potpuna primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Smatramo da su krajnje opasne sve izjave protiv ovih načela i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Želim naglasiti da ćemo nastaviti da budemo u potpunosti protiv svih pokušaja usmjerenih ka dijeljenju BiH.

Zapadni Balkan ponovo je u previranju. Bojite li se novog rata ovdje?

- Pojmovi kao što su previranja i destabilizacija su, nažalost, u devedesetim godinama prouzrokovali velike patnje na Balkanu.

Vjerujem da ponovno dovođenje Balkana u vezu s previranjima neće doprinijeti uspostavi trajnog mira, stabilnosti i blagostanja na ovim prostorima.

Umjesto da sa zabrinutošću gledamo na budućnost regije, mislim da bi bilo najbolje da mi, države regiona, preuzmemo svoje odgovornosti i time zajednički uložimo napore na jačanju trajne stabilnosti u regionu.

Status Kosova

Kosovo je nezavisna država. Može li to još više destabilizirati region?

- Tačno je da je Kosovo sada nezavisna država. Ne smije se, međutim, zaboraviti da se nezavisnost Kosova desila kao rezultat činjenice da ni svi napori koji su uloženi radi utvrđivanja konačnog statusa Kosova na različitim platformama, uključujući i Ujedinjene narode, nisu donijeli ishod te da su dovedeni do mrtve tačke unutar Vijeća sigurnosti UN-a. Iz tog razloga, nezavisnost Kosova desila se kao neizbježan rezultat jednog dugog i specifičnog procesa.

Kada se razmatra hoće li nezavisnost Kosova dovesti do destabilizacije, trebaju se imati u vidu i obećanja data prilikom proglašenja nezavisnosti. Načela navedena u proglasu nezavisnosti Kosova, koji je donijela Skupština Kosova 17. februara 2008. godine, pokazuju odlučnost kosovskih vlasti da učine sve kako ne bi došlo do destabilizacije u regionu. 

Po stabilnost u regionu od velike je važnosti i stav koji će Srbija u narednom periodu zauzeti. Srbija se ne bi trebala izolovati od Evrope zbog efekata koji su prouzrokovani gubitkom Kosova. I međunarodna zajednica treba ohrabrivati Srbiju na putu pridruživanja NATO-u i EU.

Srbija se suočava s novim izborima. Raste mogućnost da na vlast dođe nova krajnje desna koalicija. Ako se to desi, Bosna će ponovo biti na meti Beograda i njegove želje da podijeli zemlju. Šta će Turska učiniti u vezi s tim?

- Moja opća procjena je da će se o budućnosti Srbije odlučiti na biralištima tokom izbora u maju. Od pada Miloševićeve vlasti do danas, narod i politika Srbije pokazuju zrelost koja može biti primjer na putu ka demokratiji.

Najbolji primjer toga su predsjednički izbori koji su održani u Srbiji malo prije proglašenja nezavisnosti Kosova. Vjerujem da će negativna atmosfera koja vlada u Srbiji zbog nezavisnosti Kosova, biti prevaziđena uspostavom snažnog liderstva i integracijom Srbije s međunarodnom zajednicom.

Radi otklanjanja nestabilnosti na Balkanu, Turska je uvijek djelovala u okviru konstruktivnog pristupa međunarodne zajednice.

U okviru toga, i Turska snažno podržava stav međunarodne zajednice prema očuvanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

Mjesto Turske je u EU

Turska je željna da pristupi EU. Da li je u stvarnosti EU spremna za Tursku?

- Kao i kod svih važnih putovanja, i na putu pridruživanja Turske Uniji povremeno se susrećemo s nekim teškoćama. No, Turska je odlučna u napredovanju prema punopravnom članstvu u EU. 

Naša vlada u posljednjih pet godina vrijedno je radila na tome da se ovaj put, koliko je god to moguće, prevali bez problema. 

Reformski proces iziskivat će ne samo jednu sveobuhvatnu zakonsku promjenu nego i promjenu mentaliteta. U ovom procesu, međutim, ja vjerujem svom narodu i svojoj zemlji. Do sada smo realizirali mnoge sveobuhvatne reforme. Neki su ih nazvali "tihom revolucijom“.

To da u ovoj fazi nisu svi uvjereni u to da će od priključenja Turske EU biti koristi na mnogim poljima treba prihvatiti normalnim. Političke aktuelnosti i percepcije vremenom se mijenjaju. Oni koji prate razne faze u odnosima Turske i EU, svjedoci su promjena stavova obje strane s vremenom.

Činjenica je da javno mnijenje u Evropi, gledano s turske strane, stvara određene teškoće. Ova činjenica nije ni nova ni iznenađujuća. Protivljenje javnog mnijenja ne odnosi se samo na članstvo Turske.

U prošlosti se javno mnijenje raznih država protivilo i drugim proširenjima. Stoga ne smatram da se nalazimo pred nepremostivim preprekama. 

Trebamo samo jače naglasiti prednosti koje Turska može donijeti EU.