Povjerljivi američki obavještajni dokument sugeriše da je privatna vojna kompanija Wagner pokušala kupiti oružje i vojnu opremu od Turske, zemlje koja je članica NATO-a, piše CNN.

Dokument pokazuje da je Wagner spreman uložiti finansijska sredstva kako bi dodatno ojačao svoje sposobnosti.

Partner SAD-a

Turska se kao članica NATO-a smatra partnerom SAD-a i drugim zemljama koje pružaju izravnu vojnu podršku Ukrajini, te je javno izrazila protivljenje ruskoj invaziji. U Turskoj se također nalazi glavna američka vojna baza u kojoj se skladišti nuklearno oružje, te služi kao dodatno upozorenje za odvraćanje ruske agresije protiv članica NATO-a.

Prema izvještaju američkih obavještajnih službi citiranom u dokumentu, osoblje Wagnera sastalo se s "turskim kontaktima" početkom februara s namjerom "kupovine oružja i opreme iz Turske" koje bi zatim mogli koristiti Wagnerovi plaćenici koji se bore uz njih Ruske snage u Ukrajini.

Ko su bili kontakti?

Nejasno je ko su bili ti "kontakti" i je li turska vlada znala za sastanke. Ne postoje dokazi kako je postignut napredak u dogovoru oko prodaje oružja vagnerovcima. Ipak, mogućnost da NATO saveznik prodaje oružje ruskim plaćeničkim snagama vjerojatno bi izazvala ozbiljnu zabrinutost u Vašingtonu i zakomplicirala odnos Ankare s drugim članicama NATO-a.

Dokument koji je objavljen pod naslovom "Mali, Rusija, Turska: Wagner traži oružje od Ankare" otkriva pojedinosti sastanaka u februaru i sugeriše kako ovo nije bio prvi ovakav pokušaj vagnerovaca da se naoružaju. Navodi se da je Wagner također planirao koristiti oružje i opremu iz Turske u Maliju, afričkoj zemlji u kojoj vagnerovci djeluju.

Dodatno, u dokumentu se tvrdi da paravojna skupina planira nastaviti regrutirati zatvorenike iz ruskih zatvora. CNN nije potvrdio vjerodostojnost dokumenta, ali su američki dužnosnici naznačili da je većina iscurjelih podataka autentična.

Bliske veze s Moskvom

Portparol Stejt Departmenta naglasio je da "Ministarstvo odbrane i obavještajna zajednica aktivno pregledavaju i procjenjuju valjanost" procurjelih dokumenata, dodajući kako "nisu u poziciji potvrditi ili komentirati bilo koju konkretnu informaciju koju oni sadrže“.

Američki dužnosnici se već dugo suočavaju s kompliciranom stvarnošću jedinstvenog odnosa Turske s Moskvom, uprkos tome što se radi o vojnom savezu kojem je cilj zaštiti pogranične nacije od potencijalne prijetnje ruske ekspanzije. Iako je turska vlada izrazila je protivljenje ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali za razliku od mnogi NATO članica je zadržala bliske veze s vladom u Moskvi.

Povremeno je turska vlada koristila te veze kako bi pokušala natjerati rusku vladu da okonča rat. Tako se prošle sedmice turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušolu (Cavasoglu) sastao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom u Ankari. Turska vlada bila je jedan od posrednika u dogovoru koji je omogućio siguran tranzit ukrajinskog žita kroz Crno more bez ruske prijetnje.

Erdoan se sastao sa Zelenskim i Putinom

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) ranije se pozicionirao kao posrednik u sukobu Rusije i Ukrajine. Tako je u januaru održao odvojene razgovore s Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Poručio je Zelenskom kako je Turska spremna preuzeti ulogu posrednika za trajni mir između zemalja te da bi mogla olakšati diplomatske napore u vezi s nuklearnom elektranom Zaporožja.

U razgovoru s Putinom, Erdoan mu je rekao da pozive na mir i pregovore treba poduprijeti jednostranom objavom primirja i vizijom “poštenog rješenja”. Putin je odgovorio da je Moskva otvorena za "ozbiljan dijalog", ali i da Kijev mora prihvatiti "nove teritorijalne realnosti", naveli su tada u saopćenju iz Kremlja.

Dokumenti Pentagona sugerišu da su se predstavnici Wagnera sastali sa svojim turskim kontaktima samo mjesec dana nakon Erdoanovih razgovora s Putinom i Zelenskim.

Direktor CIA-e Bil Burns (Bill) u utorak je izjavio da njegova obavještajna agencija procjenjuje da Putin "nije ozbiljan u vezi s pregovorima u ovoj fazi" rata u Ukrajini i da će "ukrajinski napredak na ratištu najvjerojatnije oblikovati izglede za okončanje" sukoba koji je u toku.

Pomoć Bjelorusiji

Drugi dokument do kojeg je došao CNN otkriva kako su turske firme pomagale Bjelorusiji, još jednom ključnom Putinovom savezniku, da izbjegne sankcije.

SAD je pokušao suzbiti takve pokušaje izbjegavanja sankcija, čak i od strane kompanija sa sjedištem u zemljama koje su američke saveznice. Jučer je američko ministarstvo finansija uvelo sankcije dvjema turskim firmama za koje je reklo da podupiru ruski vojnoindustrijski kompleks prkoseći postojećim sankcijama.